Šojgua i Gerasimova čekaju u Hagu, kao i Putina. Šta to znači za Ukrajinu?

Prilično je teško zamisliti ovu sliku u ovom trenutku.

Međutim, čak i sami nalozi su od praktične važnosti – i za Rusiju i za Ukrajinu, kaže Sergej Petuhov, predavač na Nacionalnom univerzitetu „Kijevo-Mohiljanska akademija“, zamjenik ministra pravde Ukrajine u mandatu od 2015. do 2019. godine.

Kako se sudi potencijalnim ratnim zločincima? Kako na njih utiče i sama činjenica raspisivanja potjernice? Kako ih Ukrajina može iskoristiti u borbi protiv agresora. Advokat objašnjava za Radio Donbas Realiy.

 

Šta znači raspisivanje potjernica za Šojguom i Gerasimovim?

 

„Ovo je velika vijest. Ovo je očito pobjeda međunarodne pravde i Ukrajine. Ovo je još jedna potvrda da Rusija masovno i sistematski čini ratne zločine i, što je najvažnije, zločine protiv čovječnosti na teritoriji Ukrajine.

A ako se nalog za hapšenje koji je raspisan protiv Putina i Lvove-Belove odnosio na zločin deportacije ukrajinske djece, onda je u ovom slučaju Ured glavnog tužioca pružio dokaze o počinjenju zločina protiv energetskog sistema Ukrajine. A s obzirom na sistemsku prirodu, radi se o još jednom zasebnom zločinu, kojeg ranije nije bilo na potjernicama - zločinu protiv čovječnosti.

Zašto je ovo važno? Jer bez takve odluke možemo govoriti o navodnim zločinima, o zločinima koji su možda počinjeni. Rusija to uvijek odbacuje kao propagandu od strane Ukrajine, ali u slučaju Međunarodnog krivičnog suda to neće biti moguće učiniti jednostavno. Ovo je dodatna odluka koja potvrđuje krivično djelo. To su još dvije osobe za kojima je javno raspisana potjernica i zbog toga ne mogu putovati kroz teritoriju 124 zemlje koje su potpisnice Statuta MKS-a (Rimski statut – prim.).

 

Kako će Putinu i drugima biti suđeno u Hagu?

 

“Već imamo primjere kada su šefovi država uhapšeni i predati Međunarodnom krivičnom sudu. U ovom slučaju, Putin, Lvova-Belova, Gerasimov, Šojgu će biti u zatvoru u Holandiji, u njihovom nacionalnom sistemu – na osnovu sporazuma sa Međunarodnim krivičnim sudom.

Bit će im dodijeljen advokat, bit će u Hagu, u Međunarodnom krivičnom sudu, saslušat će se njihov slučaj, procijnenit će se dokazi, saslušat će se svjedočenja, svi dokazi će biti ocijenjeni na licu mjesta i presuda će biti donesena.

Potrebno je shvatiti da je, sa jedne strane, potrebno mnogo vremena, a sa druge strane da je to zaista objektivan proces. Iako je većina osumnjičenih osuđena, bilo je slučajeva da su visoki funkcioneri oslobađani.

Stoga se, u tom pogledu, MKS ne razlikuje mnogo od običnog krivičnog postupka - osim što ovaj sud može suditi predsjednicima, ministrima odbrane, ministrima unutrašnjih poslova, ministrima vanjskih poslova i, naravno, pažnja koja je usmjerena na to šta se dešava u Hagu".  

 

Šta mijenja izdavanje potjernica - već sada, pred sudom?

 

“Simbolika takvih odluka (također 25. juna Evrospki sud za ljudska prava je donio konačnu odluku po tužbi Ukrajine protiv Ruske Federacije u vezi sa Krimom i utvrdio brojna kršenja ljudskih prava od strane Ruske Federacije na okupiranom poluostrvu – prim. aut.). ne može se umanjiti. Ali imaju i vrlo specifične, praktične posljedice... Oni nam sada pomažu u našoj političkoj borbi u međunarodnim organizacijama, uglavnom, naravno, govorim o Ujedinjenim narodima i OSCE-u.

Drugo, ukazuju na potrebu za odgovornošću za ove radnje. Ne zaboravite da nekako idemo ka mirovnim pregovorima. Želimo da ovi mirovni pregovori budu pod našim uslovima. Sa druge strane, i Rusija i dijelom Kina pokušavaju ponuditi opciju, "hajmo sve zaboraviti, ostavimo sve kako je, a zapravo nije bilo masovnih zločina".

I postoji opasnost da neki od naših saveznika prihvate ove argumente zbog dolaska populista na vlast. Međutim, sada, kada imate jasan nalog za hapšenje, i kada kažu da je ono što je Putin uradio zločin, ono što se dogodilo na Krimu je zločin, nemoguće je to odbaciti i zažmuriti na to.

Takve odluke onemogućavaju "dileri" iza leđa Ukrajine. Jer, za svakog lidera koji poštuje sebe, lični susret sa Putinom ili Šojguom je kraj političke karijere, jer su oni zvanično međunarodni kriminalci.

 

Reći, izjaviti da je sve divno i dobro za jednog evropskog političara na Krimu, a ima, nažalost, političara populista u raznim zemljama koji o tome periodično govore, danas postaje sve teže i politički neprihvatljivije, s obzirom da postoji ova odluka i postoji odluka ESLJP.

Dakle, ove odluke imaju ne samo da imaju simboličku vrijednost, već i konkretnu praktičnu političku vrijednost sada u pitanju mirovnih pregovora, pružanja pomoći Ukrajini i uvođenja daljih sankcija Rusiji i njenim zvaničnicima.

Međunarodni krivični sud je 25. juna izdao nalog za hapšenje bivšeg ministra odbrane Ruske Federacije Sergeja Šojgua i načelnika Generalštaba ruske vojske Valerija Gerasimova. Međunarodni krivični sud je naveo da ima dovoljno osnova da se vjeruje da su obojica osumnjičenih odgovorni za raketne udare ruskih snaga na energetsku infrastrukturu Ukrajine od najmanje 10. oktobra 2022. do najmanje 9. marta 2023. godine. Nalog za hapšenje MKS-a znači da Šojgu i Gerasimov sada mogu biti pritvoreni i izvedeni pred suđenje u 124 zemlje koje su ratificirale Rimski statut (Ukrajina nije jedna od njih).

Predstavnik Savjeta bezbjednosti Rusije, koji trenutno vodi Sergej Šojgu, rekao je za TASS da je nalog MKS-a za hapšenje bivšeg ministra odbrane pravno besmislen i „samo hir, jer se nadležnost MKS ne proteže na Rusiju".

Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je 17. marta prošle godine naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove, zamjenice ruskog predsjedničkog komesara za prava djeteta. Ova odluka je donesena u vezi sa navodnom odgovornošću za ratni zločin - ilegalnu deportaciju ukrajinske djece.

Ranije, 5. marta ove godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje komandanta dalekometne avijacije ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga Sergeja Kobilaša i komandanta ruske Crnomorske flote Viktora Sokolova (koji je smijenjen u februaru) za raketne udare snaga pod njihovom komandom na ukrajinsku energetsku infrastrukturu najmanje od 10. oktobra 2022. do 9. marta 2023.

Međunarodni krivični sud je međuvladino tijelo krivičnog pravosuđa čija je nadležnost krivično gonjenje odgovornih za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine agresije. Sjedište ICC-a nalazi se u Hagu. Osoblje organizacije čini više od 900 ljudi iz oko 100 zemalja svijeta.