Ruski rat u sjeni neće ostati skriven zauvijek

Tvorac Jamesa Bonda, oficir mornaričke obavještajne službe Ian Fleming, imao je istančano razumijevanje mračnih vještina i kako događaji formiraju obrazac. "Jednom je slučajnost", napisao je, "Dva puta je slučajnost. Tri puta je to neprijateljska akcija".  

Ruski rat u sjeni protiv evropskih demokratija daleko je iznad Flemingove liste od tri tačke. Nedavna analiza CEPA-e pokazala je 38 sumnjivih napada u posljednja tri mjeseca ili tako nešto. Najnoviji, opsežna zavjera za iskakanje vozova iz šina u Poljskoj 15. novembra, ima uobičajene (djelimične) otiske prstiju sve nepromišljenijih obavještajnih agencija Kremlja.

Dva Ukrajinca identificirana su kao osumnjičeni nakon eksplozije na željezničkoj pruzi od Varšave do Lublina - ključnoj ruti snabdijevanja vojnom pomoći Ukrajini. Premijer Donald Tusk nazvao je to "neviđenim činom sabotaže" i rekao da je Rusija odgovorna.

Počinioci su "dugo vremena sarađivali sa ruskom obavještajnom službom", rekao je Tusk, dodajući da su nakon incidenta pobjegli u Bjelorusiju. Jedan osumnjičeni je prethodno u odsustvu osuđen za sabotažu od strane suda u Ukrajini.

U napadu je korišten vojni eksploziv, a napad je aktiviran ispod teretnog voza. Putnički voz koji je putovao iza teretnog voza uspio se zaustaviti prije nego što je stigao do oštećene pruge. Šteta je otkrivena i na drugim mjestima na istoj pruzi. Tusk je rekao da su napadi bili osmišljeni da izazovu masovne žrtve i dodao: "Pređena je određena linija".

Kao rezultat incidenta sabotaže, Poljska je podigla nivo prijetnje za određene željezničke pruge sa drugog na treći od četiri nivoa, a više od 400 vojnika patrolira ključnim dijelovima željezničkog sistema.

Napad se poklapa sa širim trendom pokušaja ometanja. Prije dvije godine, poljske vlasti su uhapsile više od desetak ljudi nakon što su otkrile tajne kamere postavljene u blizini željezničkih pruga i okrivile rusku obavještajnu službu. Poljska tvrdi da je ove godine uhapšeno 55 osoba zbog pomaganja kremljskim špijunima, a prošlog mjeseca je u zajedničkim racijama sa rumunskim vlastima privedeno osam osumnjičenih sabotera.

U maju je Tusk rekao da "sa sigurnošću" zna da je veliki požar u varšavskom trgovačkom centru 2024. godine, u kojem je uništeno 1.400 malih preduzeća, naredila Rusija. Odražavajući pojačanu prijetnju, poljski načelnik Generalštaba, general Wiesław Kukuła, opisao je trenutnu situaciju kao "predratno stanje".

Međutim, obrazac se proteže i izvan Poljske. Zapadni zvaničnici su više puta upozoravali da Moskva pokušava posijati podjele i haos u evropskim zemljama nakon njihove podrške Ukrajini u njenim naporima da povrati izgubljenu teritoriju.  

„Ovi akti sabotaže i akcije ruskih službi širom Evrope, ne samo u Poljskoj, nažalost,  dobijaju na zamahu. Imamo posla s eskalacijom“, rekao je Tusk u saopćenju u vezi sa napadom na željeznicu.

Uprkos poricanjima, Moskva se često povezuje sa ratom u sjeni koji se odvija kroz napade i upade na evropsko tlo (neki očigledniji od drugih). Promjena je označena kada je u septembru njemački kancelar Friedrich Merz rekao da Evropa „nije u ratu... ali više nije ni u miru“ sa Rusijom.

Šta Rusija radi? Izvještaj CEPA-e od 19. novembra o ratu u sjeni osvrnuo se na motive Rusije. Irina Borogan i Andrej Soldatov zaključili su: „Obavještajne i posredničke operacije daju Kremlju opcije za eskalaciju koje su ispod praga otvorenog rata, ali ipak nameću stvarni pritisak na zapadno javno mnjenje, na tempo i koheziju vojne pomoći Ukrajini i na opseg zapadnih sigurnosnih i obrambenih institucija. Drugim riječima, one omogućavaju Moskvi da proširi efekte rata [u Ukrajini] bez širenja rata“.  

Rusiju ne pogađaju čak ni one operacije koje ne uspiju, jer to uspješno stvara poremećaje i osjećaj prijetnje, šaljući signal Zapadu da je napadnut. I obećava da će vratiti svoje zarobljene agente - zapadne obavještajne službe sada vode bitku sa špijunskim agencijama Kremlja oko pritvora osumnjičenog za zavjeru iz jula 2024. godine za bombardiranje teretnog aviona DHL-a, prema Washington Postu. Trenutno je pritvoren u Azerbejdžanu.

Koji je opći cilj Kremlja?  

„Uključiti se u kontinuiranu, globalnu konfrontaciju sa Zapadom koristeći alate subverzije, sabotaže i obmane“, pišu Borogan i Soldatov.

Ne postoji uredan ili jednostavan način za borbu protiv ove sve nepromišljenije kampanje. Napadi poput željezničke sabotaže nekada su bili dio sveopćeg rata, sada su dio sveopćeg predratnog stanja. Evropske države neće pokrenuti vojne napade kao odgovor, čega je Rusija itekako svjesna. Odgovor je ograničen na rad NATO obavještajnih agencija u ratu u sjeni i ono što evropske vlade mogu prikupiti kao sredstvo odvraćanja. Primjetno je da su napadi izazvali malo komentara ili osude od strane SAD-a - nedavni izvještaj evropskog think tanka nosio je naziv "Sami stojimo".

Vjerovatno je da će se napadi samo pojačati, što znači da će - u nekom trenutku - evropski lideri morati objasniti biračima da su im mogućnosti ograničene. To bi moglo izazvati reakciju javnosti - ključna meta nedavnih poremećaja bili su glavni evropski aerodromi u Kopenhagenu, Münchenu i Briselu. Ako bi se to dogodilo tokom ljetne sezone praznika, efekti bi se umnožili. Iskliznuće putničkog voza iz šina moglo bi uzrokovati više smrtnih slučajeva i povreda.

Njemački vojni historičar upozorio je da su sljedeće tri godine najopasnije i da prijetnja eskalacije i dalje postoji.

Rat se možda malo po malo približava Evropi. Samo zato što se vodi u sjeni ne znači da će tamo ostati zauvijek.