Šefica vanjske politike EU poziva Srbiju da napravi "strateški izbor" između Zapada i Istoka

"Srbija se suočava sa strateškim, geostrateškim izborom, gdje želi biti", rekla je Kaja Kallas tokom svoje posjete Beogradu. "Evropska budućnost Srbije zavisi od vrijednosti koje odluči podržavati".

Vučićevo prisustvp u Moskvi na parade povodom Dana pobjede, 9. maja naišao je na snažne osude u Briselu, a zvaničnici EU upozorili su da takve akcije ozbiljno ugrožavaju put Srbije ka EU. Zvaničnici su rekli da je neprikladno da Vučić stoji rame uz rame sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, s obzirom na krvavu rusku invaziju na Ukrajinu.

 Kallas je rekla da je razgovarala o posjeti s Vučićem.  

„I izrazila sam svoje stavove koji su vrlo jasni. Zaista ne razumijem zašto je potrebno stajati rame uz rame s osobom koja vodi ovaj užasan rat u Ukrajini. A predsjednik Vučić je objašnjavao svoju stranu priče. Dakle, da, imali smo vrlo opširnu diskusiju o ovome“, kazala je Kallas.

Vučić, bivši ekstremni nacionalista kritikovan u zemlji i inozemstvu zbog navodnog sve autoritarnijeg načina vladanja, održavao je bliske odnose i sa Rusijom i sa Kinom, dok je formalno izjavio da želi da se Srbija pridruži EU.

Vučić je rekao da je njegova odluka da prisustvuje Putinovoj vojnoj paradi, koja je označila pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, bila dio napora da se održi „tradicionalno prijateljstvo“ - Rusija je slavenska i pravoslavna kršćanska nacija - dok istovremeno Srbija teži ulasku u EU.

Srbija, koja se gotovo u potpunosti oslanja na Rusiju za energiju, odbila se pridružiti zapadnim sankcijama Rusiji zbog potpune invazije na Ukrajinu i nije podržala većinu izjava EU koje osuđuju agresiju.

Vučić je, također, pod pritiskom kod kuće nakon šest mjeseci velikih antikorupcijskih protesta koji su izbili nakon tragedije na željezničkoj stanici na sjeveru Srbije u kojoj je poginulo 16 ljudi, a koju su mnogi u zemlji okrivili za korupciju državnih zvaničnika tokom izgradnje infrastrukture.

„Iz mojih razgovora sa srbijanskim političkim rukovodstvom jasno je da članstvo u EU ostaje strateški cilj“, rekao je Kallas. „Međutim, želim naglasiti da moramo vidjeti i akcije koje će dokazati i podržati te riječi“.

„Reforme su način na koji će Srbija napredovati na svom putu ka EU“, dodao je Kallas. „Nema prečica za članstvo. Pravi napredak mora se postići ovdje u Beogradu“.

Rekla je da se, također, sastala sa “mladosti” koja protestvuje, misleći na studente koji su predvodili višemjesečne demonstracije te pozvala Srbiju da uloži ozbiljne napore u slobodu medija, borbu protiv korupcije i izbornu reformu.

„Ove reforme će donijeti stvarne koristi građanima i narodu Srbije, što su stotine hiljada demonstranata tražile posljednjih sedmica. Autonomija univerziteta mora se poštovati“, rekla je Kallas.

Iz Beograda, Kallas je otputovala u bivšu srpsku pokrajinu Kosovo, koja je unitarno proglasila nezavisnost 2008. godine, potez koji Srbija ne priznaje.

Pregovori između dvije susjedne države, uz posredovanje EU, dugo su zamrznuti. Kallas je rekla da je normalizacija odnosa između Srbije i Kosova „fundamentalna“ za njihovu evropsku budućnost.

„Vrijeme je da dvije zemlje prevaziđu prošlost i fokusiraju se na zajedničku budućnost“, rekla je Kallas. „Planiram što prije pozvati predstavnike Beograda i Prištine u Brisel kako bismo razgovarali o konkretnim koracima naprijed“.

Šest zemalja Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama pristupanja. Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine ohrabrila je evropske lidere da se zalažu za pridruživanje tih zemalja bloku, bojeći se nestabilnosti.

Kallas je rekla da je „duboko posvećena ohrabrivanju svih zemalja Zapadnog Balkana da zaista iskoriste trenutni zamah koji imamo u proširenju“.