Da li Gruzija obavlja prljavi posao za Rusiju kako bi natjerala Armeniju da plati?

Rusija već dugo koristi prehrambenu industriju kao instrument prisile. Gruzijci su doživljavali takav pritisak u protekle dvije decenije. A sada neki Armenci sumnjaju da Rusija čini isto njima, samo što ovaj put Moskva koristi Gruzijce kao izvršitelje.

Posljednjih sedmica, armenski izvoznici suočavaju se sa mnogim problemima prilikom transporta alkoholnih pića kroz Gruziju namijenjenih Rusiji, posebno sa pojačanim carinskim inspekcijama koje vrše gruzijski zvaničnici. Izvoznici izvještavaju da produžene provjere i spontana laboratorijska testiranja uzrokuju duga kašnjenja u tranzitu i ozbiljne finansijske gubitke, ugrožavajući pristup unosnim izvoznim tržištima u Rusiji i baltičkim državama.

Dana 13. maja, predstavnici nekoliko armenskih izvoznika alkoholnih pića održali su protest ispred gruzijske ambasade u Jerevanu. Proizvođači kažu da njihove pošiljke nisu namijenjene za prodaju unutar Gruzije i stoga su doveli u pitanje potrebu za testiranjem tranzitnog tereta na alkohol.

„Sada plaćamo 100 dolara dnevno za svaki kamion zaustavljen u Gruziji“, rekao je Hajk Šahnazarian, vlasnik jedne od kompanija koja trpi takvu vrstu pritiska, govoreći za armenski servis RFE/RL. „Ali to nije naš najveći gubitak. Zbog ovoga bismo mogli izgubiti tržište i naći se na rubu bankrota“.

Dana 15. maja, armenski ministar ekonomije Gevorg Papojan javno se osvrnuo na problem, navodeći da „nam razlozi [za kašnjenja] nisu jasni“. Također je najavio namjeru da otputuje u Gruziju kako bi lično riješio problem. To se dogodilo samo sedmicu dana nakon što je gruzijski ministar ekonomije Levan Davitašvili posjetio Jerevan kako bi prisustvovao bilateralnom poslovnom forumu, gdje se u službenim izjavama nije spominjalo pitanje tranzita.

Međutim, Papojanova posjeta se još nije dogodila. Samo sedmicu dana nakon njegovih komentara od 15. maja, ministar je novinarima rekao da je Armenija usred „vrlo aktivnih razgovora“ s Gruzijom, ali da se situacija razvija na način koji čini malo vjerojatnim da će njegova posjeta imati ikakav učinak.

Neki u Jerevanu sumnjaju da gruzijski zvaničnici djeluju po nalogu Rusije kako bi poremetili armenski izvoz. Oni napominju da su u protekle dvije godine Gruzija i Armenija, u stvari, zamijenile geopolitičke pozicije: Jerevan je dugo bio strateški partner Kremlja na Južnom Kavkazu, ali se u posljednje vrijeme pokušao distancirati od Moskve dok se istovremeno približava Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji. Vlada Gruzije koju predvodi stranka

“Gruzijski san” učinila je upravo suprotno u istom periodu - odbacila je zapadne vrijednosti dok je istovremeno oživljavala veze s Rusijom.

Rusija ima historiju korištenja svog trgovinskog uticaja kako bi kaznila ono što smatra geopolitičkom neposlušnošću. Gruzijci bi to trebali znati bolje od bilo koga u regiji. Godine 2006., dok je tadašnji gruzijski lider Mihail Sakašvili provodio politiku osmišljenu da kvalificira Gruziju za pridruživanje EU i NATO-u, Rusija je uvela embargo na gruzijsko vino što je uništilo ekonomiju.

Uprkos zabrinutosti Jermenije oko motiva Tbilisija, gruzijske vlasti su uzdržane kada raspravljaju o ovom pitanju. Predstavnici Gruzijske poreske uprave, ključne agencije koja nadgleda carinske operacije, negirali su bilo kakvu promjenu politike ili prakse.

„Ništa neobično se nije dešavalo, poštovane su standardne carinske procedure“, rekao je predstavnik agencije za Eurasianet. „Neki kamioni su već napustili zemlju, dok bi drugi trebali uskoro krenuti. Sam armenski ministar ekonomije izjavio je da će biti dato objašnjenje. Sa naše strane, nije bilo ništa neobično. Ništa se nije promijenilo, redovne procedure granične kontrole su bile na snazi i prije i nastavljaju se kao i obično“.

U međuvremenu, 15. maja, ruske novine Izvestija objavile su izvještaj o sastanku u Moskvi između gruzijskih i ruskih poslovnih predstavnika. Razgovori su navodno dotakli zabrinutosti zbog kvaliteta gruzijskih proizvoda, uključujući konjak. U tekstu se navodi da je „gruzijska strana obećala da će u bliskoj budućnosti organizovati novu laboratoriju za ove svrhe“ i spominju se planovi za „pooštravanje kontrole nad onim što se prevozi“ kroz kontrolni punkt Gornji Lars, glavnu tranzitnu rutu za armenski izvoz.

Iako izvještaj Izvestije nije konkretno spomenuo Armeniju ili njene proizvode, on se poklapa sa stalnim kašnjenjima na gruzijskoj granici. Navodi o nedostacima u kvaliteti armenskih pića nisu novina na ruskom tržištu.

Gruzijski mediji su izvijestili o značajnom padu prekograničnog prometa iz Armenije. U aprilu je kopneni tranzit iz Armenije kroz Gruziju pao za 20,3 posto u poređenju sa istim mjesecom 2024. godine, dok je ukupna količina tereta smanjena za 30,2 posto. Procedure graničnog testiranja, uključujući laboratorijske provjere na licu mjesta, navodno su na snazi otprilike mjesec i po dana.