Zašto vojni potezi u 2025. pokazuju da Rusija nije spremna da stane

Uprkos periodičnim deklaracijama o prekidu vatre, vojna strategija Kremlja u 2025. godini ne pokazuje namjeru pregovaranja o okončanju rata u Ukrajini. Naprotiv, brza mobilizacija trupa, povećani vojni izdaci i sve veća proizvodnja projektila i dronova ukazuju na to da Kremlj želi nastaviti ofanzivu kako bi maksimizirao teritorijalne dobitke ove godine. Zapad mora planirati svoje akcije u skladu sa tim i izbjegavati preuranjenu pretpostavku da je mir na vidiku.

Ponašanje Rusije na bojnom polju pokazuje njenu nespremnost da traži mirne kompromise. Umjesto toga, želi slijediti strategiju produženja rata kako bi osigurala više teritorijalnih dobitaka. Ovo se poklapa sa Putinovim prethodnim izjavama. Konkretno, jasno je stavio do znanja u oktobru 2022. i junu 2024. godine da je njegov minimalni cilj bio potpuno uključivanje Zaporoške, Hersonske, Luganske i Donjecke oblasti u sastav Rusije. Također, još u decembru 2024. godine, ovu tačku je ponovio Andrej Belousov, ruski ministar odbrane, koji je naglasio da će Kremlj pristati na prekid vatre i mirovne pregovore samo ako se Ukrajina povuče iz ovih oblasti. Kijev bi, također, bio prisiljen odustati od svojih težnji za članstvom u NATO-u.

Stoga, ne izgleda kao da Kremlj planira usporiti u skorije vrijeme. Nerealni ruski preduslovi dokazuju da je potencijalno mirovno rješenje malo vjerovatno ove godine. Moskva nije spremna ni odgoditi napade na energetsku infrastrukturu. U tom smislu, uprkos nedavnom sporazumu Kremlja da zaustavi napade na ciljeve energetske infrastrukture na mjesec dana sredinom marta 2025. godine, napadi su nastavljeni sličnim tempom. Nedavno granatiranje energetske infrastrukture Hersona 1. aprila, koje je prekinulo dotok električne energije za više od 45.000 stanovnika, ukazuje na nespremnost Rusije da poštuje uslove ovog sporazuma.

Brzi teritorijalni dobici

Kremlj se prošle godine istaknuo na bojnom polju. Posebno, između oktobra i decembra, ruska vojska je napredovala mnogo brže nego 2023. godine, zauzimajući teritorije površine oko 1.700 kvadratnih kilometara. Većina ove teritorije nalazi se u Donjeckoj oblasti.

Tempo ofanzive doveo je do vrhunca teritorijalnih dobitaka Kremlja u novembru, prije nego što se usporio između januara i marta ove godine. Ipak, ruska vojska je ove godine zauzela više od tri puta više teritorija nego prošle godine i ne pokazuje znakove usporavanja. Naprotiv, Kremlj je iskoristio zimski odmor da naoruža i popuni svoje snage prije nego što je nastavio s aktivnijim ofanzivnim mjerama.

Pojačana vojna proizvodnja kao podrška ofanzivnim akcijama

Rusija se fokusirala na izgradnju vojnih proizvodnih kapaciteta, naoružavanje trupa i koncentriranje ofanzivnih napora kako bi maksimizirala teritorijalne dobitke na jugu i istoku zemlje.

Najznačajnije je da je Kremlj izdvojio više od 145 milijardi američkih dolara za nacionalnu odbranu, što čini 32,5 posto ukupnih budžetskih rashoda za 2025. godinu. Ovaj korak označava najveću potrošnju na odbranu od sovjetskog doba, naglašavajući posvećenost Kremlja postizanju postavljenih vojnih ciljeva. To se već odrazilo na povećanje kapaciteta za proizvodnju granata, raketa, tenkova i dronova.

Kremlj navodno povećava proizvodnju projektila ove godine. Cilj mu je proizvesti više od 750 balističkih raketa 9M723 Iskander i više od 560 krstarećih raketa KH-101, što bi moglo značajno poboljšati njegovu sposobnost izvođenja preciznijih, ciljanih udara na kritičnu vojnu i civilnu infrastrukturu. To bi se najvjerovatnije u praksi pretvorilo u veći broj žrtava među vojnim osobljem i civilima. Nadalje, u novembru 2024. godine pojavili su se satelitski snimci koji ukazuju na to da Kremlj značajno proširuje pet vojnih proizvodnih pogona za raketne motore na čvrsto gorivo. Ovo ukazuje na planove Moskve da značajno poveća proizvodnju raketa.

Također, Kremlj trenutno proizvodi oko 250.000 artiljerijskih granata mjesečno, s namjerom da osigura zalihe koje su tri puta veće od zaliha SAD-a i Evrope zajedno.

Rusija je, također, aktivno jačala svoje kapacitete za proizvodnju dronova na domaćem terenu i putem međunarodne saradnje. Ova strategija je dobila značajnu podršku i od Putina. Ovaj pristup se odrazio u njegovom nedavno potpisanom dekretu kojim se utvrđuju planovi za obuku 1,5 miliona operatera dronova u narednih pet godina. Takve promjene će se dogoditi u okviru „Strategije za razvoj bespilotne avijacije do 2035. godine“. Ovaj pristup pokazuje spremnost Kremlja da da prioritet bespilotnim letjelicama. To se također odražava u povećanoj proizvodnji dronova u posljednjih nekoliko godina. Konkretno, oko 140.000 dronova proizvedeno je 2023. godine, a taj broj se udeseterostručio u 2024. godini. Kremlj ima za cilj dodatno povećati ovu proizvodnju, sa ciljem da proizvede između tri i četiri miliona dronova u 2025. godini. Također, među nedavnim koracima bio je najavljeni plan izgradnje fabrike za proizvodnju dronova u Bjelorusiji sa proizvodnim kapacitetom do 100.000 dronova godišnje.

Svi gore navedeni događaji već su se odrazili na ruske akcije, gdje su njihove snage metodično ciljale ukrajinske energetske, logističke i odbrambene proizvodne pogone kombinovanim napadima dronovima i raketama. To je dovelo do značajnih žrtava među civilima i povećane štete na infrastrukturi, uključujući prekide grijanja i struje tokom dužeg perioda.

Povećana stopa regrutacije

Od februara 2022. godine, Kremlj je pet puta povećao raspoređivanje trupa u Ukrajini, u prosjeku sa 8.000 na 9.000 novih vojnika svakog mjeseca. Od januara do aprila 2025. godine, ruska vojska je povećala svoje snage sa 603.000 na 623.000 ljudi. To znači da su snage u prosjeku rasle za 5.000 novih regruta svakog mjeseca od početka godine.

Nadalje, s obzirom na moguću novu ofanzivu ove godine, pojavljuju se sve više informacija o tekućim velikim pokušajima regrutacije tokom proljeća. Ovo je u skladu sa Putinovim dekretom kojim se predviđa regrutacija 160.000 novih regruta u rusku vojsku, što je 30.000 ljudi više u poređenju sa jesenjom regrutacijom prošle godine.

Nova ofanziva i njene implikacije za Ukrajinu

Kremlj je nastavio jačati svoj ofanzivni potencijal na jugu i istoku Ukrajine. Fokusirao se na zauzimanje ostatka Donjecke oblasti, koncentrirajući svoje napore oko strateški važnih lokacija kao što su Pokrovsk i Časiv Jar. Što se tiče Zaporoške oblasti na jugu zemlje, ruska vojska se probija prema Stepovu i Ščerbakiju kako bi preuzela kontrolu nad putem Kamjanske-Orikiv. Nakon toga bi se mogla kretati u pravcu Orihiva i Zaporožja.

Osim toga, postoje znaci da ruska vojska radi na pojačavanju ofanzivnih akcija u Sumiju i Harkivu, dvije sjeveroistočne pogranične oblasti, s namjerom da uspostavi "tampon zonu" u ovom području. U tom smislu, ruska vojska je gotovo potisnula uk