Putin gradi nove snage za borbu protiv NATO-a

 

Rusija gradi baze i proširuje svoje vojno prisustvo u blizini finske granice, što ukazuje na to gdje bi se njena značajno uvećana vojska mogla premjestiti nakon primirja u Ukrajini.

Novi satelitski snimci otkrili su mnoštvo novih šatora za vojnike, širenje vojnih baza i renovirane arktičke aerodrome, sve uz sjeveroistočno krilo NATO-a, što bi mogao biti nagovještaj budućeg rata.

Signali su i na drugim mjestima. Kremlj proširuje regrutaciju vojske, povećava proizvodnju oružja i unapređuje logističku infrastrukturu duž ruskih granica sa Norveškom, Finskom i Baltičkim zemljama.

Finski zvaničnici odbrane kažu da je novo gomilanje snaga malog obima, ali da se vjerovatno vrši u pripremi za premještanje desetina hiljada vojnika, kao i vojnih sredstava, na njihovu granicu i dalje na sjever prema Arktiku.

Iako nije neposredna, rekli su za The Telegraph da je prijetnja vrlo stvarna. Zvaničnici vjeruju da imaju do pet godina dok Moskva ne ojača svoje snage do zabrinjavajućeg nivoa, ako dođe do potpunog rata u Ukrajini.

„Pridružili smo se NATO-u, tako da smo ovo očekivali“, rekao je general-major Sami Nurmi, šef strategije finskih odbrambenih snaga.  

Vojska, prema njegovim riječima, „veoma pažljivo prati i priprema se u skladu s tim“.

„Ono što vidimo su pripreme za budućnost, kada će Rusija vratiti snage koje se bore u Ukrajini, rekao je za The Telegraph. „Ali trupe na našim granicama će se povećati“.

Dodao je: „Ne vidimo nikakvu neposrednu prijetnju Finskoj“.

Donald Trump je isto rekao. Reagirajući na ruske vojne manevre, američki predsjednik je tvrdio da "uopće nije zabrinut" i da će Finska i Norveška biti "vrlo sigurne".

Finska, koja je bila prisiljena ustupiti teritoriju Sovjetskom Savezu u Drugom svjetskom ratu, decenijama je provodila politiku neutralnosti sve dok nije donesena odluka o pridruživanju NATO-u 2023. godine nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu.

Pristupanje zemlje savezu produžilo je granicu NATO-a sa Rusijom za 1.360 kilometara, mijenjajući vojno-stratešku situaciju u sjevernoj Evropi.

General-major Nurmi ima jasan pogled, ali je pragmatičan u pogledu nove infrastrukture i ruskih planova za kretanje trupa.  

"Ne želimo biti previše bučni. Praćenje događaja preko granice "naš je svakodnevni posao stotinama godina", rekao je Nurmi.

Satelitski snimci otkrili su da je u Kamenki, manje od 64 kilometra od Finske i 227 kilometara od Helsinkija, postavljeno više od 130 novih šatora za vojnike. Baza, koja nije korištena prije 2022. godine, sada bi trebala moći primiti 2.000 vojnika.

Rusija, također, proširuje vojnu infrastrukturu oko grada Petrozavodska, 160 kilometara od granica Finske i Norveške, koji bi mogao poslužiti kao novo sjedište za sjeverozapadne trupe Moskve u mogućem sukobu sa NATO-om.

Fotografije pokazuju intenziviranje aktivnosti u arktičkim zračnim bazama iz sovjetskog doba u Severomorsku-2, kao i u Olenji, gdje su premješteni strateški bombarderi Tu-22 i Tu-95 sposobni da nose nuklearno oružje. Ruski helikopteri su prvi put u dvije decenije viđeni u arktičkom gradu Murmansku.

Rusija je bila prisiljena premjestiti skupu vojnu imovinu na sjever kako bi je udaljila od dometa ukrajinskih dronova, koji ciljaju zračne baze širom Rusije.

Ali NATO se boji da Moskva širi svoj vojni otisak sve dalje i dalje na sjever kako bi proširila svoju kontrolu nad resursima u arktičkoj regiji, koja je u središtu novog geopolitičkog rivalstva.

„Arktik je važno pozorište budućnosti“, rekao je general-major Nurmi. „To se neće promijeniti. Vrlo blisko sarađujemo s našim arktičkim saveznicima kako bismo procijenili ruske planove“.

Ali promjene se događaju i na organizacijskom nivou dok se ruska vojska restrukturira kako bi se suočila sa percipiranom rastućom prijetnjom NATO-a na sjeverozapadu.

Prošle godine, Moskva je ponovo uspostavila ogromni vojni okrug Lenjingrad kako bi povećala svoje vojno prisustvo pored Finske, Estonije i Latvije. Male brigade koje su tamo bile stacionirane prije rata u Ukrajini, gotovo će se utrostručiti i postati divizije sa više od 10.000 vojnika.

Taj proces je već započeo. U Kamenki, gdje su izgrađeni redovi šatora, 138. motostreljačka brigada postala je 69. motostreljačka divizija.

„Ovo je nastavak vojnih planova prije 2022. godine i odgovor na nove geopolitičke događaje u vezi sa pridruživanjem Švedske i Finske NATO-u“, rekao je Emil Kastehelmi, analitičar u Black Bird Group, finskoj organizaciji koja prati ruske vojne pokrete.

Teško je, rekao je, protumačiti ruske akcije kao strogo defanzivne ili ofanzivne. „Postoji mnoštvo scenarija i neizvjesnosti“, kazao je Kastehelmi.  

U februaru, danska obavještajna služba upozorila je da bi Rusija mogla pokrenuti veliki kopneni rat u Evropi u roku od pet godina, ako se rat zamrzne u Ukrajini. Drugi su sugerirali da bi Moskvi trebale samo dvije godine da bude spremna.

Postoje i drugi znakovi da se ruska vojska ne priprema za mir. Putin je naredio svojoj vojsci da poveća broj vojnika na do 1,5 miliona, u odnosu na milion prije invazije na Ukrajinu, dok će vojni izdaci ove godine dostići šest posto BDP-a, dok zemlje NATO-a u prosjeku troše 2,71 posto. Tenkovi se grade sve većom brzinom, ali se ne šalju u Ukrajinu.

Ruski hibridni napadi na Finsku, kao i na druge države NATO-a, su u porastu, uključujući ometanje GPS-a duž granice, presjecanje podmorskih kablova i druge sabotaže unutar zemlje, koje se smatraju pokušajem Moskve da destabilizira Zapad i uzvrati na podršku Ukrajini.  

Na istočnoj granici Finske, prvih 37 kilometara planirane ograde duge 200 kilometara - visoke 4,5 metara i ojačane bodljikavom žicom, kamerama i senzorima – je završeno,   nakon što je Helsinki prošle godine optužio Moskvu da usmjerava migrante u Finsku u "hibridnoj operaciji".

Ono što se dešava s druge strane te granice je "visoki prioritet", rekao je za The Telegraph Jarmo Lindberg, finski zastupnik i načelnik odbrane od 2014. do 2019. godine.

Ali, ponavlja karakterističnu prisebnost drugih finskih zvaničnika prema manevrima.  

"Najnoviji pokreti i znakovi izgradnje samo su još jedna taktička ili operativna promjena u dugom nizu ruskih aktivnosti", kazao je Lindberg.  

Bivši general slaže se s procjenama da će trebati i do pet godina da se rekonstruiraju ruski vojni kapaciteti na sjeveru nakon što su opljačkani za rat u Ukrajini. Ali proces se dešava, rekao je.

Međutim, "pitanje od milijarde eura" bit će šta će Rusija sljedeće učiniti.

Ako u Ukrajini bude postignut mirovni sporazum, Finci „će pratiti gdje će trupe biti premještene širom Rusije? Hoće li se iste jedinice vratiti na naše granice ili će biti dovedene nove. Hoće li to biti samo trupe? Ili će dovesti protivvazdušnu odbranu, radarske sisteme, sisteme za elektronsko ratovanje?“, rekao je Lindberg.

Da li je Finska spremna za ono što dolazi? 

„Znamo da će Rusija uvijek biti prijetnja za nas. Bit ćemo spremni. Već smo spremni“.