Rusija i Ukrajina: hoće li papa (ipak) biti posrednik
Postoje neke naznake da bi dijalog između agresora i napadnutoga mogao biti održan unutar vatikanskih zidina. No, isto tako ima i mnogo rezervi. Ponajviše iz Moskve.
Hoće li Vatikan biti mjesto mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine? Može li se papa Lav osobno uključiti? Neki aspekti upućuju na to. Opet neki ne. Rezerve prije svega stižu iz Kremlja.
Papa Lav XIV., izabran 8. svibnja 2025. kao nasljednik pape Franje, već je poslao signale koji ukazuju na spremnost Vatikana za posredovanje. Taj je dojam potvrdila i talijanska premijerka Giorgia Meloni. U utorak navečer (20. svibnja), nešto poslije 23 sata, Meloni je na društvenoj mreži X objavila da je „telefonski razgovarala sa Svetim Ocem o sljedećim koracima koji bi trebali dovesti do pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.
Američki predsjednik Donald Trump i neki europski čelnici zamolili su je da „provjeri spremnost Svete Stolice“ da bude domaćin takvih pregovora. Papa Lav potvrdio je svoju spremnost da omogući razgovore između sukobljenih strana u Vatikanu.
„...mir koji razoružava..."
Papa Lav još je ranije otvorio prostor za takvu perspektivu. Kada ga gotovo nitko još nije poznavao, i kada se 8. svibnja navečer prvi put pojavio kao novi papa na balkonu Bazilike svetog Petra, svoju je prvu propovijed započeo riječju „mir“, pozivajući se na prve riječi uskrsloga Isusa iz Biblije.
Nijedna riječ nije se češće pojavljivala u tom prvom govoru 267. pape od riječi „mir“. Lav je govorio o „miru bez oružja, miru koji razoružava“. Otada se novinari pitaju: jesu li te riječi bile više duhovna poruka ili konkretna politička izjava?
Tijekom mise povodom svoje inauguracije, Lav je odaslao dodatne signale. Prvu službenu audijenciju dodijelio je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj supruzi. Ukrajinski predsjednik bio je jedan od prvih koji su telefonom čestitali papi na izboru.
Nakon ustoličenja, papa Lav, prvi papa rođen u SAD-u, primio je i američkog potpredsjednika J. D. Vancea te ministra vanjskih poslova Marca Rubia. Dvojica katoličkih političara bila su u pratnji svojih supruga.
Službeni vatikanski video-sadržaj sa sastanka Lava i Vancea prikazuje kako političar domaćinu predaje veliku omotnicu: čestitku Donalda Trumpa. I tijekom tog razgovora s američkim političarima govorilo se o ukrajinskom pitanju.
To je značajan signal jer papa Franjo, koji je preminuo 21. travnja, dugo nije želio izravno kritizirati agresora nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. Dugo je samo izražavao žaljenje zbog patnje stanovništva s obje strane. To je izazvalo kritike jer je Ruse spominjao samo kao žrtve, ali ne i kao počinitelje.
Franjo i čovjek iz KGB-a
Bilo je očito da papa Franjo nije htio izgubiti kontakt s ruskim pravoslavnim patrijarhom Kirilom, bivšim pripadnikom KGB-a i bliskim suradnikom Vladimira Putina. Ipak, nakon smrti 88-godišnjeg Franje, Zelenski je s poštovanjem istaknuo da je Vatikan, daleko od očiju javnosti, više puta posredovao u razmjeni zarobljenika i zalagao se za ukrajinsku djecu deportiranu u Rusiju.
Nakon neuspjelih Trumpovih pokušaja da uvjeri Putina da popusti, politička se pozornost sada okreće Rimu. No, je li to uopće izvedivo, diplomatski, logistički, sigurnosno?
Vatikan, točnije Kurija, u posljednja tri tjedna uspješno je organizirala dva događaja od globalnog značaja sa stotinama stranih uzvanika. Slika Trumpa i Zelenskog kako razgovaraju na dvjema jednostavnim stolicama u bočnoj kapelici Bazilike svetog Petra na marginama Franjina pogreba brzo je postala kultna.
A što se tiče sigurnosti, sve što nadilazi mogućnosti Papinske švicarske garde, koja broji svega 120 pripadnika, preuzima talijanska država. Premijerka Meloni izjavila je da je njezina zemlja „spremna dati svoj doprinos, promicati kontakte i zalagati se za mir".
Nekoliko puta od veljače 2022. papa Franjo je slao jednog od svojih najbližih suradnika, kardinala Mattea Mariu Zuppija, sadašnjeg predsjednika Talijanske biskupske konferencije, kao (tada neuspješnog) posrednika u Moskvu i Kijev, pa čak i u Peking i Washington. I u posljednjim tjednima Franjinog pontifikata, jedan je drugi kardinal boravio u kriznim područjima Ukrajine.
Za nekoliko tjedana?
Ako bi obje strane bile spremne, kažu izvori, pokušaj posredovanja u Vatikanu mogao bi započeti zatri do četiri tjedna. No jedno je sigurno: papa neće biti stalno prisutan tijekom konkretnih pregovora. To će biti dijalog na radnoj razini. Inače, ruski predsjednik Vladimir Putin posljednji je put boravio u Vatikanu u lipnju 2019. Sada iz Moskve dolaze signali kako Putin nastavak pregovor želi u Istanbulu.
Benjamin Dalke, katolički teolog sa Sveučilišta u Eichstättu i jedan od najboljih poznavatelja SAD-a među crkvenim krugovima u Njemačkoj, skeptičan je u vezi s posredovanjem Vatikana između Rusije i Ukrajine. „Predsjednik Trump je tijekom kampanje najavljivao da će okončati rat u jednom danu. To očito nije uspjelo“, rekao je 43-godišnji teolog za DW. Po njegovu mišljenju, Trump „ne zna kako dalje“ i želi uključiti Vatikan „kao novog aktera kako bi se proces ponovno pokrenuo“.
Stručnjak za crkveno pravo, profesor Stefan Mückl, koji predaje na Sveučilištu Opus Dei u Rimu, ističe važnost neutralne uloge Vatikana. „Papa Lav poštovat će dosljednu liniju Svete Stolice, dakle strogu neutralnost, bez otkrivanja bilo kakvih unutarnjih preferencija“, rekao je Mückl za kölnski „Domradio“.
Regina Elsner, stručnjakinja za istočne Crkve koja predaje u Münsteru, iznijela je kritičnija stajališta za „Domradio“. Postoji šansa da se Sveta Stolica, zajedno s Italijom, prihvati kao neutralno mjesto za pregovore. S druge strane, papa Franjo izgubio je mnogo kredibiliteta na ukrajinskoj strani u posljednjim godinama svojega pontifikata zbog svojeg blagonaklonog stava prema Moskvi.
Glavni papin diplomat
Svaka riječ koju papa Lav sada javno izgovori pomno se prati diljem svijeta – osobito kada je riječ o sukobu na istoku Europe. Moguće je da će njegov „ministar vanjskih poslova“, nadbiskup Paul Gallagher (71), koji je već 40 godina u diplomatskoj službi Vatikana i više od desetljeća zadužen za odnose s državama, uskoro započeti razgovore ili posjete koje neće nužno biti javno objavljene.
Proteklog vikenda jedan od njegovih sugovornika u Rimu bio je američki državni tajnik Marco Rubio. Prema navodima američkih medija, Rubio je nakon susreta zahvalio Vatikanu na spremnosti da odigra „konstruktivnu i pozitivnu ulogu“.