27.05.2025.

Iza linija: Rusija od Ukrajinaca pravi strance u njihovoj vlastitoj zemlji

Vladimir Putin je dao Ukrajincima rok do septembra da postanu ruski državljani ili napuste okupirane teritorije, što je njegov najnoviji pokušaj da izbriše njihov identitet.
Ruski predsjednik potpisao je uredbu kojom se od građana koji nemaju "legalne osnove za boravak na teritoriji Ruske Federacije" - uključujući ilegalno zauzete dijelove Ukrajine - zahtijeva da ili dobrovoljno napuste zemlju do 10. septembra ili da "riješe svoj legalni status u Ruskoj Federaciji".
Moskva godinama vrši pritisak na Ukrajince na okupiranim područjima da uzmu ruske pasoše. Nakon aneksije Krima 2014. godine, Moskva je proglasila sve stanovnike ruskim državljanima. U okupiranim Donjecku i Luhansku, Rusija je počela izdavati dokumente iz svojih samoproglašenih republika 2015. godine. Zatim je 2019. godine Rusija pokrenula program ubrzanog izdavanja pasoša - pasoši se izdaju za samo 10 dana.
Do jula 2022. godine, ovaj program je proširen na sve Ukrajince, najprije su primamljivani  podsticajima - beneficijama, bez jezičkih ispita, brzom papirologijom - a zatim im je prijećeno kaznom, uključujući ograničenja zdravstvene zaštite, obrazovanja, imovinskih prava i putovanja. Od januara, Rusija je ograničila boravak "stranaca" na 90 dana godišnje - i primijenila je to pravilo na Ukrajince, one koji su rođeni i koji žive na okupiranim teritorijama, a koji nisu uzeli ruske pasoše.
„Psihološki je Ukrajincima teško podnijeti zahtjev za status stranca“, rekla je Alena Lunova, direktorica za zastupanje u Centru za ljudska prava ZMINA. "Ovo je njihov dom, a ipak su prisiljeni tražiti od okupatora dozvolu za ostanak i etiketirani su kao stranci".
Novi dekret, koji je Putin potpisao u martu, posebno je usmjeren na Ukrajince, dajući im šest mjeseci da "legaliziraju" svoj status. Također se navodi da "stranci", ili osobe bez državljanstva, koje se nalaze u okupiranim Donjeckoj, Luganskoj, Zaporoškoj ili Hersonskoj oblasti duže od 90 dana ili zbog posla, moraju obaviti ljekarski pregled do 10. juna i dostaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova dokumente kojima se potvrđuje da nemaju zarazne bolesti i da ne koriste droge.
„Ruska migracijska politika postala je mnogo strožija i jasno je da se Ukrajinci bez ruskih pasoša sada automatski klasificiraju kao stranci“, rekla je Lunova. "Ova uredba cilja na one koji nisu ni uzeli ruski pasoš ni dobili status stranog državljanina".
Ruski branitelji ljudskih prava tvrde da to krši međunarodno pravo.
 
"Ranije su Ukrajinci mogli ostati u Rusiji neograničeno. Sada moraju dobiti dozvolu boravka, uzeti ruski pasoš ili otići - uključujući i one koji žive na okupiranim teritorijama", rekao je Grigorij Vajpan, viši advokat u Memorijalu, najstarijoj ruskoj grupi za ljudska prava. "Ovo je jasno kršenje međunarodnog prava. Uzimanje otisaka prstiju i medicinski pregledi primjenjuju se na sve strane stanovnike u Rusiji, ali za Ukrajince na okupiranim područjima to je nezakonito sredstvo kontrole i zastrašivanja".
Ne postoji tačan podatak o tome koliko je pasoša Rusija izdala na okupiranim teritorijama, ali u februaru 2024. godine, dvije godine nakon potpune invazije, ruski zvaničnici su tvrdili da su podijelili više od dva miliona pasoša.
"Od početka okupacije, samoproglašene Luganska i Donjecka Narodna Republika izdavale su vlastite pasoše. Kasnije su ih stanovnici - uključujući i one koji žive na  novookupiranim teritorija,a - zamijenili za ruske putem istog procesa", rekao je Petro Andriuščenko, šef ukrajinskog Centra za proučavanje okupacije.
Ruska tvrdnja o broju pasoša koje je izdala je "realna", rekao je Andriuščenko, iako mnogi Ukrajinci i dalje pružaju otpor.
"Roditelji mog kuma još nisu uzeli nijedn od tih pasoša", rekao je Oleksandr, koji ima porodicu u okupiranoj Hersonskoj regiji i zatražio da bude citiran pod lažnim imenom. "Ali sve više ljudi popušta, podnosi zahtjeve za pasoše, penzije, šuti".
Olena, koja sada živi u Poljskoj, rekla je da je njena porodica, također, u Hersonskoj oblasti, pristala pod pritiskom.  
„Rečeno im je da 'bez ruskog pasoša nema imovine', pa su popustili“, rekla je Olena.
I prijetnja je stvarna.  
"Ljudima bez pasoša oduzeti su zemljišni udjeli i ponovo su registrirani. Onima koji su otišli oduzeti su stanovi, posebno u Novoj Kahovki", rekao je Jurij Sobolevski, zamjenik šefa Vijeća Hersonske oblasti. "Govorimo o desetinama nekretnina u svakom naselju".
Putinov septembarski rok za sve Ukrajince da se pridržavaju pravila mogao bi biti usklađen sa mogućom ljetnom ofanzivom Moskve, rekao je Andriuščenko.
"Ne postoji konkretan razlog za odabir 10. septembra, ali Putin priprema veliku ofanzivu, vjerovatno u Zaporoškoj oblasti i dijelovima Donjecke oblasti", rekao je Andriuščenko. "Planirano je kao ljetna kampanja i očekuje se da će se završiti do jeseni. Nadaju se da će do tada osvojiti više teritorije i [rusificirati više] ljudi".
 
U međuvremenu, Moskva naseljava lojalne Ruse na okupirana područja.
"Životni standard u okupiranim dijelovima Zaporoške i Donjecke oblasti je viši nego u mnogim ruskim regijama, što je izazvalo masovno preseljenje vojnih porodica, nastavnika i drugih", rekao je Askad Ašurbekov, zamjenik Vijeća Zaporiške oblasti. "To je prisilna asimilacija, ovi novopridošlice nameću svoj način života, narušavajući lokalni identitet i razvodnjavajući prisustvo etničkih Ukrajinaca. To je proračunat potez da se prekinu veze zajednice i spriječe Ukrajinci da se ujedine ili pruže otpor".
Ukrajinci na okupiranim teritorijama koji se ne pridržavaju pravila riskiraju zatvor. A oni bez ruskih pasoša ili legalnog statusa mogli bi završiti u privremenim centrima za pritvor stranih državljana širom Rusije.
"Ovo su u suštini migrantski zatvori. A budući da Rusija ne deportuje Ukrajince nazad u Ukrajinu, te osobe će tamo ostati", rekla je Lunova. "Oni rizikuju pritvor u ustanovama sa užasnim uslovima, gdje, što je važno, uopšte nije pružena medicinska njega."
Ukrajina je pozvala međunarodne partnere da osude rusku uredbu kao jasno kršenje međunarodnog prava i da uvedu strožije sankcije, uključujući i pojedince. Također su zatražili od Međunarodnog krivičnog suda da dekret tretira kao dokaz ratnih zločina.