Ukrajina i Rusija razmenile skoro 800 zarobljenika

Rusija i Ukrajina su pokrenule najveću razmenu zatvorenika od početka ruske invazije, razmenjujući stotine vojnika i civila u procesu koji bi trebalo da se nastavi tokom vikenda, rekli su zvaničnici obe zemlje 23. maja.
"Vraćamo naše ljude kući", rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u objavi na Telegramu. "Prvi deo sporazuma o razmeni 1.000 za 1.000 je sproveden."
Zelenski je rekao da je 390 ljudi sa svake strane razmenjeno i da se očekuje da će se razmena nastaviti 24-25. maja. Prema ruskom Ministarstvu odbrane, taj broj uključuje 270 ratnih zarobljenika i 120 civila.
Nekoliko sati ranije, predsednik SAD Donald Tramp je rekao da su Ukrajina i Rusija "upravo završile" razmenu, na kojoj se radilo od mirovnih pregovora u Istanbulu pre nedelju dana, te da će "uskoro stupiti na snagu."
"Čestitke obema stranama na ovom pregovoru", napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social. "Ovo bi moglo dovesti do nečeg velikog???"
Dan ranije, Zelenski je rekao da je sporazum "možda jedini pravi rezultat" 90-minutnog sastanka između ukrajinskih i ruskih pregovarača u Istanbulu 16. maja – prvih direktnih mirovnih pregovora između ukrajinskih i ruskih zvaničnika nakon što je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Zelenski je rekao da su strane razmenile liste zatvorenika koji bi mogli biti razmenjeni.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da 120 Rusa koji se vraćaju u Rusiju uključuje stanovnike Kurske oblasti, koju je Ukrajina napala prošlog avgusta.
Razmena od 1.000 ljudi sa svake strane bila bi najveća od nekoliko razmena zatvorenika od početka pune invazije. Prethodne razmene nisu dovele do opipljivog napretka u okončanju rata.
Rusija je odbila pozive Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja za 30-dnevnim prekidom vatre, i nijedan novi sastanak nije zakazan nakon pregovora u Istanbulu.
U objavi na Truth Social nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom 19. maja, Tramp je rekao da će Rusija i Ukrajina "odmah započeti pregovore" o prekidu vatre i okončanju rata. On je predložio Vatikan kao moguće mesto za daljnje pregovore.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je 23. maja odbacio tu ideju i naglasio da datum za novi sastanak nije postavljen.
"Mnogi ljudi maštaju o tome kada i gde će se održati. Trenutno nemamo nikakve ideje", rekao je Lavrov u obraćanju na Diplomatskoj akademiji u Moskvi, dodajući da bi bilo "pomalo neukusno" da Rusija i Ukrajina, koje su pretežno pravoslavne zemlje, "koriste katoličku platformu" za pregovore.
"Mislim da ne bi bilo baš prijatno za sam Vatikan da ugosti delegacije iz dve pravoslavne zemlje u ovim okolnostima", rekao je Lavrov.
Ukrajina i evropske vlade optužile su Rusiju da uslovljava prekid vatre neprihvatljivim zahtevima i da ne pregovara u dobroj veri. Mnogi analitičari kažu da se Putin nije odrekao cilja da potčini Ukrajinu.
Jedna od nekoliko glavnih tačaka sporenja je zahtev Kremlja da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri delimično ruski okupirane kopnene regije za koje Moskva bez osnova tvrdi da pripadaju Rusiji. Zelenski je naglasio da Ukrajina neće povući trupe sa svoje teritorije.