Rat u brojkama: kako su se Ukrajina i Ukrajinci promijenili u protekloj godini

I unatoč činjenici da su civili počeli rjeđe ginuti, broj ruskih napada i razaranja se smanjio, u drugoj polovini godine došlo je do shvatanja da se u ratu ne radi samo o teritorijama, već i o izdržljivosti.

U takvom ratu, ono što se dešava u ekonomiji – koliki prihod od proizvoda, koje troškove mogu pokriti, koliko milijardi saveznici mogu pomoći – nije ništa manje važno od onoga što se dešava na frontu.

Prikupili smo glavne podatke o tome kako je Ukrajina preživjela drugu godinu rata.

Neki od njih, također, ukazuju na smjer u kojem bi se događaji mogli razvijati 2024. godine.

 

Mrtvi

 

Dvije godine nakon početka ruske invazije, ukrajinski predsjednik je prvi put dao zvaničan broj vojnih žrtava.

„31.000 ukrajinskih vojnika je poginulo u ovom ratu“, rekao je Volodimir Zelenski i dodao:

„Ne 300.000, ne 150.000, o čemu Putin i njegov krug lažova lažu".

Istovremeno, predsjednik Zelenski nije naveo broj nestalih, kao ni broj ranjenih, kako Rusija ne bi saznala koliko je ljudi "napustilo ratište".

Tokom cijele druge godine rata, kao ni 2022. godine, zvaničnici nisu navodili nikakve konkretne brojke o gubicima Oružanih snaga Ukrajine. Ali i predsjednik i predstavnici njegovog ureda svaki dan su više puta govorili o 30 do 50 mrtvih vojnika.

U januaru 2024. godine šef parlamentarne frakcije Sluga naroda David Arahamia rekao je da se obratio predsjedniku Zelenskom sa prijedlogom da skine tajnost podataka o gubicima Ukrajine u ratu. Prema riječima zamjenika, broj mrtvih ukrajinskih vojnika je "mnogo manji" od 100.000.

Godinu dana kasnije, krajem 2023. godine, svjetska štampa je objavila veće brojke. Konkretno, francuski Liberation pisao je o 200.000 mrtvih i ranjenih, američki časopis Time je pisao o 100.000 mrtvih na ukrajinskoj strani, a britanski Economist u novembru - oko 70.000 mrtvih.

Prema internet stranici "Knjiga sjećanja na pale za Ukrajinu", ukupan broj poginulih ili umrlih vojnika od početka ruske invazije je više od 30.000. Ova informacija prikupljena je sredinom novembra 2023. godine i predstavljala je osnovu za stvaranje Zida sjećanja na pale Ukrajince 2014-2021. u katedrali Svetog Mihajla u Kijevu.

Bilo je i pokušaja da se izračuna broj poginulih prema objavljenim ukazima predsjednika o posthumnom odlikovanju vojnika.

Novinari su izračunali da su do sredine oktobra 2023. godine u takvim uredbama pomenuta 14.402 vojnika. Međutim, postoje i zatvoreni dekreti o posthumnim nagradama, ako se tiču zaposlenika SBU, GUR-a i drugih specijalnih snaga.

Nakon imenovanja za vrhovnog komandanta početkom februara 2024. godine, Aleksandr Sirski je u intervjuu za njemački ZDF izjavio da su ruski gubici, posebno „broj ubijenih, sedam do osam puta, prema posljednjim podacima, veći od naših gubitaka".

Predsjednik Zelenski je naveo da je na ruskoj strani poginulo oko 180.000 vojnika, a zajedno sa ranjenima i nestalima, gubici ruske vojske mogu dostići i do pola miliona ljudi.

Naveo je i podatke o "desetinama hiljada Ukrajinaca ubijenih na okupiranim teritorijama".

U drugoj godini velikog rata broj poginulih i ranjenih među civilima se smanjio.

Prema podacima Ureda glavnog tužitelja (OGPU), od početka ruske invazije do kraja 2023. godine poginule su ukupno 11.673 osobe. Od toga 2.821 tokom 2023. Odnosno civilne žrtve u drugoj godini rata čine oko četvrtine žrtava tokom dvije godine velikog rata.

Osim toga, prema podacima OGPU-a, tokom ruske invazije do početka 2024. godine ranjeno je 18.336 Ukrajinaca. Trećina ove brojke – 6.403 - otpada na 2023. godinu.

Istovremeno, prema proračunima Ureda visokog komesara za ljudska prava (OHCHR), koji dokumentuje civilne žrtve u Ukrajini od 2014. godine, broj poginulih je nešto manji. Prema procjenama UN-a, od početka velikog rata u Ukrajini do početka 2024. godine poginuo je 10.191 civil, 2022. godine 8.260, a 2023. godine 1.931.

Međutim, naglašava se da bi "stvarni broj mogao biti veći, jer neki izvještaji još uvijek čekaju potvrdu". I tako će broj umrlih u 2023. vjerovatno rasti zbog velikog broja umrlih u posljednjim danima 2023. i početkom 2024. godine, kada je, prema preliminarnim podacima UN-a, umrlo 90 ljudi.

Osim toga, još uvijek je nemoguće utvrditi koliko je tačno ljudi poginulo u prvoj godini rata u Mariupolju, Lisičansku, Popasnoj i Severodonjecku, gdje su zabilježene velike civilne žrtve, ali zbog ruske okupacije ovim područjima nema pristupa.

Početkom 2024. godine organizacija za ljudska prava Human Rights Watch procijenila je da je broj poginulih civila tokom borbi u Mariupolju iznosio najmanje 8.000. Dakle, očigledno je da će vremenom broj poginulih civila rasti.

 

Ratni troškovi

 

Izdaci za sigurnost i odbranu finansiraju se isključivo prihodima od poreza i drugih plaćanja koji u budžet dolaze iz ukrajinske privrede. Sada, zapravo, svi finansiraju ovu stavku koja "teži" pola budžeta.

Prema podacima Ministarstva finansija, potrošnja na sigurnost i odbranu u 2023. godini iznosila je 2,6 triliona ukrajinskih grivni ili više od 40 posto očekivanog BDP-a zemlje (konačni podaci o tome će biti poznati naknadno). To je više od triliona grivni ili 72 posto više nego 2022. godine.

Ekonomisti procjenjuju da potrošnja samo na vojsku u Ukrajini premašuje trećinu BDP-a.

Poređenja radi: u zemljama NATO-a, koje imaju mnogo jaču ekonomiju od Ukrajine, u mirnodopskim uslovima ta brojka iznosi i do dva posto.

 

Međunarodna pomoć

 

Drugu polovinu budžetskih rashoda – plaće državnih službenika, namještenika, socijalna davanja – bilo je moguće pokriti zahvaljujući finansijskoj pomoći međunarodnih partnera Ukrajine.

Tokom 2023. godine pomoće je dolazila ritmično i u velikim količinama. Generalno, prema Ministarstvu finansija, Ukrajina je dobila 42,5 milijardi dolara vanjskog finansiranja. Više od četvrtine ovog iznosa su grantovi, odnosno, taj novac neće biti potrebno vraćati.

Glavni "sponzor" Ukrajine 2023. godine bila je Evropska unija, koja je dala više od 19,5 milijardi dolara. Gotovo upola manje stiglo je iz SAD-a, koje su prednjačile po pomoći u 2022. godini - 10,95 milijardi dolara.

 

Drugi veliki donatori finansijske pomoći Ukrajini bili su MMF (4,475 milijardi dolara), Japan (3,626 milijardi dolara), Kanada (1,757 milijardi dolara), Velika Britanija (998 miliona dolara) i Svjetska banka (660 miliona dolara).

Istovremeno, ako je pomoć "ponderisana" veličinom ekonomija ukrajinskih saveznika, tada, prema Ukraine Support Trackeru, najveću podršku pružaju skandinavske i baltičke zemlje: Estonija, Danska, Norveška, Litvanija i Latvija.

Eksterno finansiranje koje je Ukrajina dobila 2023. premašilo je i obim iz 2022. godine i očekivanja ukrajinske vlade.

Ali, očigledno, 2023. godina će ostati rekordna. U budžetu za 2024. prvobitno je bilo predviđeno da se od međunarodnih partnera dobije 41 milijarda dolara, ali je kasnije Ministarstvo finansija ovu potrebu smanjilo na 37,3 milijarde dolara.

 

Uništenje i oštećenje

 

Prema proračunima Kijevske škole ekonomije (KSE), koja prati ekonomske gubitke Ukrajine od početka ruske invazije, do januara 2024. ukupan iznos direktne štete na infrastrukturi Ukrajine porastao je na 155 milijardi dolara.  

U januaru 2023. ovi gubici su procijenjeni na 138 milijardi dolara.

Od početka 2024. najveći udio u ukupnom iznosu direktnih gubitaka ostaju gubici stambenog fonda — 58,9 milijardi dolara. I tu je porast gubitaka najveći u odnosu na prvu godinu rata.

Donjeck, Kijev, Lugansk, Harkov, Nikolajev, Černihiv, Herson i Zaporožje spadaju među regione koji su najviše pogođeni uništavanjem stambenih objekata.

Na drugom i trećem mestu po visini gubitaka su gubici infrastrukture i industrije i preduzeća — 36,8 milijardi dolara i 13,1 milijardu dolara, respektivno.

KSE je, također, izračunala da je usljed eksplozije HE Kahovskaja 6. juna 2023. godine oštećeno najmanje 19.000 kuća - potpuno ili djelimično poplavljene - u samo četiri naselja na lijevoj obali regije Herson.

 

Izbjeglice u inozemstvu

 

Prema Uredu Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), od sredine februara 2024. van Ukrajine je bilo 6,479 miliona izbjeglica. Ogroman dio njih - više od šest miliona - nalazi se u Evropi, dok je 5,809 miliona Ukrajinaca tamo dobilo privremenu zaštitu.

 

Ako uporedimo ove brojke sa prvom godinom rata, ukupan broj Ukrajinaca u Evropi je nešto manji, dok se povećao broj prijavljenih u sistemu privremene zaštite koji daje pravo na rad i socijalna davanja.

Prema istraživanju UNHCR-a, 80 posto izbjeglica iz Ukrajine su žene, 69 posto  njih ima člana porodice koji je ostao u Ukrajini. Prosječna starost izbjeglica iz Ukrajine je 44 godine.

Najveći broj ukrajinskih izbjeglica početkom februara 2024. zabilježen je u Njemačkoj - 1,140 miliona ljudi, od kojih je više od milion dobilo privremenu zaštitu.

U Poljskoj, koja je prednjačila po broju izbjeglica iz Ukrajine 2022. godine, sada živi 956.000 Ukrajinaca. Međutim, generalno, tokom rata, više od 1,6 miliona Ukrajinaca dobilo je privremenu zaštitu u Poljskoj.

Prema procjenama UN-a, u Rusiji i Bjelorusiji živi oko 1,252 miliona Ukrajinaca.

 

Raseljeni u Ukrajini

 

Prema vladinim podacima, u Ukrajini ima skoro pet miliona interno raseljenih osoba. „Od toga je 3,6 miliona napustilo svoje domove nakon početka potpune ruske invazije“, rekla je Irina Vereščuk, zamjenica premijera i ministarka za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija.

Više od polovine interno raseljenih osoba prima mjesečne uplate.

Prema podacima Ministarstva finansija, 2023. godine na isplate interno raseljenim osobama iz budžeta je potrošeno više od 73 milijarde grivni. To je dvostruko više nego, naprimjer, pokrivanje svih komunalnih subvencija u zemlji.

Istovremeno, prema podacima Ministarstva socijalne politike, 158.000 ljudi izgubilo je pravo na isplatu zbog odlaska u inozemstvo.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), broj interno raseljenih osoba u Ukrajini na kraju 2023. godine iznosio je 3,689 miliona ljudi. Skoro polovina njih dolazi iz dva regiona - Harkova i Donjecka.

Također, oko polovinr raseljenih je našlo utočište u dva, zapravo, regiona na frontu - Harkovu i Dnjepropetrovsku (nešto manje od pola miliona u svakom). Pored toga, Kijev i Kijevska oblast su veliki centar preseljenja interno raseljenih osoba.

Prema IOM-u, glavni razlog "popularnosti" ovih regiona je mogućnost pronalaženja posla. U zapadnim regionima, gde je u proljeće 2022. godine bilo više od trećine interno raseljenih osoba, do proljeća 2023. godine ostalo je samo 16 posto.

 

Dvije od pet raseljenih osoba morala su se više puta preseliti - iz IOM-a napominju da je to zbog nemogućnosti pronalaženja posla tamo gdje su bili. Muškarci češće od žena kažu da ne mogu naći posao nakon preseljenja. Svaka deseta osoba selila se više od tri puta.

Prema procjenama IOM-a, oko 4,5 miliona ljudi vratilo se u svoje ranije mjesto stanovanja nakon određenog perioda raseljenja - u Ukrajinu ili u inozemstvo. Istovremeno, 319.000 onih koji su se vratili iz inozemstva postali su raseljeni u Ukrajini.

Većina se vratila iz Mađarske, Poljske i Rumunije.

Tek 37 posto onih koji su se vratili iz inozemstva prima redovnu plaću. Ostali žive od penzija i socijalnih davanja za interno raseljene osobe.

Za razliku od izbeglica u inozemstvu, udio žena među interno raseljenim osobama je manji - oko 60 odsto, a znatno veći udio starijih - skoro četvrtina njih je među raseljenim osobama. Među interno raseljenim osobama je veći udio onih koji kažu da su tokom rata iscrpili svu svoju ušteđevinu.

 

Ekonomski rast?

 

Nakon pada za skoro trećinu 2022. godine, od drugog kvartala 2023. ukrajinski BDP je počeo rasti.

Prema različitim procjenama, rast u drugoj godini rata može biti pet do 5,5 posto. Konačni podaci o dinamici BDP-a u 2023. godini bit će poznati naknadno.

Prije svega, to se objašnjava niskom osnovom poređenja – pad ekonomije u prvoj godini rata bio je toliko dubok da će na ovoj pozadini čak i običan prekid pada izgledati kao rast. Uostalom, uprkos ponovnom rastu, ukrajinski BDP je za oko četvrtinu manji nego u predratnoj 2021. godini.

Sa druge strane, ukrajinska ekonomija se očito oporavila od prvih šokova povezanih sa početkom ruske invazije. I neki ekonomski pokazatelji su se pokazali boljim od prognoza.

Međutim, efekat niske baze poređenja se već iscrpio, a dalji oporavak će teći sporije. To potvrđuju i preliminarni podaci za januar 2024. godine, kada je, prema proračunima Ministarstva ekonomije, ukrajinski BDP porastao za samo 3,5 posto u odnosu na januar 2023. godine.

 

Grivna, inflacija, cijene

 

Među pokazateljima koji su pokazali bolje rezultate od očekivanih je tečaj grivne. Nacionalna valuta zemlje, koja drugu godinu zaredom vodi veliki rat, čak je jačala veći dio godine.

Uprkos činjenici da je Vlada u budžet za 2023. godinu uključila prosječan godišnji kurs od 42,2 UAH za dolar, realni prosječni godišnji kurs bio je niži od vladinih i nevladinih prognoza.

Na kraju, NBU je čak odlučila odustati od rigidnog fiksiranja zvaničnog kursa grivne za dolar, uveden od prvih dana rata, i prešla na „upravljanu fleksibilnost“, podržavajući grivnu valutnim intervencijama iz rezervi.

Ali krajem 2023.  godine grivna je počela "popuštati". U 2024. se ušlo sa zvaničnim kursom od 38 grivni za dolar.

Tokom druge godine rata, vijesti o inflaciji, još jednom pokazatelju iz sfere nadležnosti Narodne banke Ukrajine, bile su jednako pozitivne. Ako je Ukrajina 2022. završila poskupljenjem većim od 26 posto, 2023. završila sa pokazateljem koji se nije mogao dostići ni u miru, oko pet posto.

U samoj Narodnoj banci ova dva pokazatelja su povezana na slijedeći način: stabilnost valute je omogućila otklanjanje inflatornog pritiska. Između ostalih faktora, tu je i dobra žetva, koja je doprinijela smanjenju cijena hrane, kao i zamrzavanju komunalnih tarifa.

Kao jedan od glavnih razloga stabilnosti kursa i cijena posmatrači ukazuju na odbijanje finansiranja deficita državnog budžeta na račun "štampanja" novca. A to je, zauzvrat, postalo moguće zahvaljujući velikoj pomoći međunarodnih partnera, zahvaljujući kojoj su devizne rezerve NBU dostigle 40,5 milijardi dolara 2023. godine, nadmašivši prethodni rekord od 38,4 milijarde dolara u 2011. godini.

Čini se da što više bude problema sa privlačenjem međunarodne pomoći u budućnosti, to će biti teže držati rast cijena i tečaj grivne pod kontrolom.

 

Od izvoza do uvoza

 

Prije rata, ukrajinska ekonomija je bila uglavnom izvozno orijentirana. Godine 2021. na izvoz je otpadalo oko 40 posto ukrajinskog BDP-a i iznosio je više od 68 milijardi dolara.

Ali u drugoj godini rata prihodi su smanjeni na 36 milijardi dolara. U 2022. godini Ukrajina je mogla izvesti 44,2 milijarde dolara.

Osim toga, u drugoj godini rata, uvoz u Ukrajinu je gotovo dva puta veći od izvoza. Prema podacima Državne carinske službe, Ukrajina je 2023. godine uvezla robu u vrijednosti od 63,5 milijardi dolara. A vanjskotrgovinski deficit (višak uvoza nad

izvozom) čak i u odnosu na 2022. godinu, prema proračunima NBU, više se nego udvostručio.

To je dovelo do gubitka preduzeća na teritorijama koje su okupirali Rusi (uglavnom metalurških), kao i sistemskih problema na svim izvoznim rutama - od Crnog mora do zapadnih kopnenih granica sa evropskim zemljama, gdje treba proći "koridore solidarnosti".  

Ruska blokada ukrajinskih luka u Crnom moru i izlazak Rusije iz pomorskog žitnog koridora primorali su Ukrajinu da preorijentira izvoz na dunavske luke. I, također, da ovlada i brani sopstveni koridor u Crnom moru, oslanjajući se na zaštitu Oružanih snaga za teretne brodove.

Krajem 2023.  godine  izvoz žitarica morskim putem je zapravo omogućavao izvoz u onom obimu koliko je iznosio na vrhuncu mogućnosti žitnog koridora uz učešće Rusije i posredovanje UN-a i Turske 2022. godine.

Osim toga, ovim putem su počeli da se izvoze metalurški proizvodi. To je zauzvrat omogućilo povećanje obima rada metalurških preduzeća, koja su počela dostizati 70 posto svojih predratnih kapaciteta.

Zapadna granica, prvenstveno sa Poljskom, funkcionirala je sa značajnim ograničenjima od maja do 2023. godine, a čak je i potpuno zatvorena za ukrajinsku robu i transport zbog protesta - prvo poljoprivrednika, a zatim i prevoznika, koji vjeruju da prisustvo ukrajinske robe i usluga uništava njihova domaća tržišta.

Uprkos svemu tome, Poljska je među prve tri zemlje po obimu ukrajinskog izvoza i uvoza.

 

Generalno, Ukrajina je najviše izvozila u:

 

 

žIstovremeno, izvoz poljoprivrednih proizvoda donio je najviše prihoda Ukrajini - uz veliku maržu od svih ostalih stavki - za skoro 22 milijarde dolara.

Izvoz metala je bio pet puta manji - skoro pet milijardi dolara.

Istovremeno, prvi put u godinama postojanja industrije, izvoz IT usluga iz Ukrajine je smanjen - na 6,7 milijardi dolara. To je više od 600 miliona dolara manje nego 2022.

 

Pogrešan način?

 

U poređenju sa prvom godinom rata, Ukrajinci su počeli mnogo manje vjerovati vlastima, a povjerenje u tijela za provođenje zakona i pravosuđe je još više opalo. Međutim, postoje i institucije i ljudi kojima većina Ukrajinaca i dalje vjeruje.

Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) provedenom krajem novembra - početkom decembra 2023. Ukrajinci su najviše vjerovali Oružanim snagama Ukrajine (96 posto), a to povjerenje se nije promijenilo tokom još jedne godine rata.

Volonteri (84 posto), također, uživaju stalno i visoko povjerenje Ukrajinaca.

Januarsko istraživanje Centra Razumkov ima slične rezultate: 95 posto Ukrajinaca vjeruje Oružanim snagama, a 78 posto volonterima. Među čelnicima povjerenja su i dobrovoljačke jedinice, Državna služba za vanredne situacije, Nacionalna garda, graničari i Služba sigurnosti Ukrajine.

Većina Ukrajinaca i dalje vjeruje predsjedniku Volodimiru Zelenskom, ali se njihov broj značajno smanjio. Prema Centru Razumkov, 64 posto vjeruje samoj instituciji predsjednika, dok 69 posto vjeruje lično Volodimiru Zelenskom.

Istovremeno, prema istraživanju KMIS-a, početkom februara 2024. 65 posto ispitanika vjerovalo je Volodimiru Zelenskom. A ostavka glavnokomandujućeg Valerija Zalužnog predsjednika je "koštala" još pet posto povjerenja.

Istovremeno, 94 posto Ukrajinaca vjerovalo je generalu penzioniranom u februaru 2024. Njegovom nasljedniku na mjestu glavnog komandanta Aleksandru Sirskom vjeruje 40 posto.

Prije rata, prema KMIS-u, 37 posto Ukrajinaca vjerovalo je predsjedniku Zelenskom, ali je u prvim mjesecima rata taj broj skočio na 90 posto. Nakon toga podrška je počela da opada - u decembru 2022. 84 posto je vjerovalo šefu države, a na kraju 2023. – 77 posto.

Ostale centralne vlasti imaju znatno manje povjerenja i ono je u padu. Prema KMIS-u, broj onih koji vjeruju vladi i Vrhovnoj radi prepolovio se tokom godine.

Prema istraživanju Centra Razumkov, Vlada i Vrhovna Rada su među liderima nepovjerenja. Tri od pet ispitanika ne vjeruje vladi.

"Porast kritika i pad povjerenja u vlast najvjerovatnije je posljedica, sa jedne strane, neispunjenih očekivanja za ovu godinu, a sa druge strane tvrdnji o efikasnosti i transparentnosti rada", smatraju sociolozi.

Generalno, prema podacima KMIS-a, u Ukrajini je sve manje onih koji vjeruju da se stvari u zemlji razvijaju u pravom smjeru.

Istovremeno, značajne promjene dogodile su se na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu, kada je prvi put od početka rata bilo više onih koji vjeruju da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Ako je nakon prvih mjeseci rata bilo 68 posto onih koji su

govorili o pravom smjeru, onda se do decembra 2023. njihov broj smanjio na 54 posto, a za dva mjeseca - na 44 posto.

Centar Razumkov ima prilično slične rezultate. Prema istraživanju centra, ako je prije rata, u decembru 2021. godine, samo 20 posto stanovništva bilo uvjereno u ispravan smjer kretanja Ukrajine, onda je nakon početka rata, do jeseni 2022. godine, više od polovine Ukrajinaca bilo uvjereni u ispravnost puta.

Ovaj pokazatelj je dostigao svoj maksimum u periodu februar-mart 2023. – 61 posto. Nakon toga, povjerenje je opalo, te je u januaru 2024. palo na 41 posto.

Prema Centru Razumkov, Ukrajinci najčešće kritikuju sljedeća područja:

 

Istovremeno, postoje oblasti o kojima Ukrajinci reaguju pozitivno. Riječ je o uklanjanju posljedica masovnog granatiranja energetske infrastrukture, kao i rada komunalnih službi i trgovine, snabdijevanja hranom.

Pozitivne promjene u prošloj godini, prema Ukrajincima, najviše se tiču odbrambene sposobnosti Ukrajine i međunarodnog imidža.