Putin pod pritiskom da objavi potpuni rat Ukrajini dok tvrdolinijaši Kremlja očajavaju

 "Specijalna vojna operacija" ne ide dovoljno daleko, predsjednik upozoren nakon poniženja zbog napada dronom  Vladimir Putin je pod pritiskom da formalno objavi rat Ukrajini od strane ruskih tvrdolinijaša koji tvrde da njegova "specijalna vojna operacija" nije otišla dovoljno daleko. Bijes je porastao nakon što je Ukrajina prokrijumčarila desetine dronova u Rusiju na teretnim kamionima i pokrenula iznenadni napad na ruske nuklearne bombardere 1. juna. "Šok i ogorčenje" su način na koji je jedan visokopozicionirani ruski zvaničnik opisao raspoloženje u Kremlju dan nakon iznenadnih napada Kijeva. Drugi ruski zvaničnik je rekao za The Telegraph: "Kao i svaki misleći patriota, shvatio sam to kao ličnu tragediju".   Bijes je bio toliko žestok u nekim krugovima da su se ponovo pojavili pozivi Putinu da "objavi rat" Ukrajini - zahtjev koji zapadnim posmatračima može izgledati zbunjujuće, s obzirom na to da je sukob u svojoj četvrtoj godini i najkrvaviji je u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ali među ruskom tvrdokornom nacionalističkom elitom raste uvjerenje da Putin nije otišao dovoljno daleko, da bi trebao formalno objaviti rat, regrutirati još milion ljudi i uništiti vladu Volodimira Zelenskog svakodnevnim raketnim napadima na Kijev. Telegraph je razgovarao s insajderima iz Kremlja kako bi procijenio da li bi napad dronom u Ukrajini – nazvan Operacija Paukova mreža – mogao potaknuti Rusiju na još veću eskalaciju sukoba u Ukrajini. Svi su pristali govoriti pod uslovom anonimnosti. „Eksplozije, dronovi, sabotaže, a možda čak i teroristički napadi su ono što nam budućnost može donijeti ako režim Zelenskog ne bude potpuno uništen“, rekao je sadašnji visokopozicionirani ruski vladin zvaničnik. Opisao je sebe kao jastreba i priznao da simpatizira Jevgenija Prigožina, ratnim vođom privatne plaćeničke vojske Wagner, koji je predvodio neuspjelu pobunu protiv Putina u junu 2023. godine, a kasnije je poginuo u avionskoj nesreći. 

„Ako Ukrajina prestane postojati u svom sadašnjem obliku, kriminalno podzemlje će biti demoralizirano“, tvrdio je. Ipak, uprkos obimu ukrajinskog napada, u kojem je, prema američkim procjenama, oštećeno najmanje 20 ruskih nuklearnih bombardera, Kremlj se do sada držao opreznijeg pristupa. „U ruskom sistemu, gdje su inercija i očuvanje trenutne ravnoteže ključni, to mnogo govori“ Drugi izvor, sa sjedištem u analitičkom centru bliskom ruskom Ministarstvu odbrane, bio je direktan: „Da li bi predsjednik mogao objaviti rat Kijevu? Trenutno, malo vjerovatno. Koliko god cinično zvučalo, rukovodstvo je zadovoljno trenutnom situacijom“.  Jastrebova opozicija  Tradicionalno, protivljenje Putinu dolazilo je od liberalnih kritičara. Ali od invazije, pojavila se nova vrsta nacionalističke opozicije - ličnosti koje tvrde da je ruski predsjednik previše oprezan. Korijeni ovog bijesa sežu do 2014. godine, kada su neki tvrdokorni pripadnici optužili Putina da nije u potpunosti podržao ruske separatiste u istočnoj Ukrajini. Jedan od najistaknutijih je Igor Girkin,  poznat kao Strelkov,  bivši oficir FSB-a i vodeća ličnost u „Ljutitim patriotama“, frakciji koja zahtijeva potpuno uništenje Ukrajine. Nakon što je kritizirao rusko postupanje u ratu, Girkin je 2024. godine zatvoren zbog ekstremizma. „Služim domovini!“, vikao je nakon presude. Takve ličnosti mogu biti marginalne, ali imaju ogroman uticaj unutar ruskog sigurnosnog aparata. Mark Galeotti, britanski historičar i stručnjak za rusku sigurnost, rekao je: „Činjenica da su to momci s oružjem znači da Kremlj barem mora biti svjestan njih“.  Zašto objaviti rat?  Za većinu na Zapadu, sukob je očito rat. Ali Putin ga i dalje naziva „specijalnom vojnom operacijom“ – razlika koja je važna ruskim jastrebovima. Oni tvrde da bi samo formalna objava rata omogućila potpunu eskalaciju – svakodnevne raketne napade, masovnu mobilizaciju, pa čak i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja. 

Ranije ovog mjeseca, nacionalistički podcast Russians with Attitude tvrdio je: „Liberalni Putinizam ima svoje prednosti – udoban je, moderan i gotovo otporan na sankcije. Pravo iskustvo 21. vijeka. Ali mane su jasne – ratovanje u mekim rukavicama, štedi se neprijateljsko vodstvi i prikrivaju neuspjesi“. Trenutno, većina ruskih vojnika su dobrovoljci privučeni platnim paketima od oko 200.000 rubalja (1.900 funti) mjesečno – značajna suma u ruralnim područjima. Objava rata mogla bi omogućiti mobilizaciju dva miliona rezervista. Emily Ferris, analitičarka za Rusiju u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI), rekla je: „Vlada i vlasti bi u suštini dobile odriješene ruke da zemlju prebace na eksplicitnu ratnu osnovu“. Ali čak i dok krvoproliće traje, Kremlj je pazio da zaštiti većinu Rusa od njegovih posljedica. Na početku invazije 2022. godine, Putin je zabranio riječi "rat" i "invazija" u medijima. Regrutacija je bila usmjerena na udaljene regije, a ne na Moskvu ili Sankt Peterburg. Rusi možda umiru u ogromnim količinama, ali to čine uglavnom izvan vidokruga. U Moskvi, Artjom, istraživač kibernetičke sigurnosti koji nije želio dati svoje pravo ime, rekao je da većina mladih ljudi vjeruje u Putinove odluke, jer zemlja "stoji ponosno" sa životnim standardom koji je i dalje visok uprkos sankcijama.  Pukotine u iluziji  Prognozira se da će Kremlj ove godine potrošiti 6,3 posto BDP-a na odbranu, što je najviše od Hladnog rata, ali nije ono što bi se očekivalo od zemlje koja je u punom ratnom stanju. Poređenja radi, Ukrajina je prošle godine potrošila 34 posto svog BDP-a na odbranu. Britanska potrošnja na odbranu kao postotak BDP-a porasla je na više od 50 posto tokom Drugog svjetskog rata. "Mobilizacija potkopava ekonomsku stabilnost“, rekao je jedan vladin službenik. Prema njegovim riječima, oni bliski Putinu uspijevaju uvjeriti ruskog predsjednika da bi masovna mobilizacija bila korak ka propasti ratnih napora. „A zašto je to sada potrebno? Imamo Kalibr rakete, imamo dobrovoljce. Njihovi resursi još nisu iscrpljeni“, dodao je. Novi val mobilizacije značio bi ne samo ekonomsko opterećenje, već i javno priznanje da Kremlj ne uspijeva u svom trogodišnjem ratu protiv svog susjeda. 

 „To je preskupo priznanje u situaciji u kojoj sve ovisi o iluziji kontrole“, primijetio je bivši visokopozicionirani zvaničnik Kremlja. Iako ta iluzija možda neće trajati vječno, stručnjaci vjeruju da će se Putinova vojska moći boriti sadašnjim tempom u sljedećoj godini, a moguće i godinama. „Mislim da je sljedeća godina kada će se određeni broj ekonomskih pilića vratiti kući da se izlegu“, rekao je Galeotti. „Ali Rusi će moći da vode ovaj rat godinama.“ Čini se da se Kremlj slaže. Vladimir Medinski, Putinov glavni pregovarač, nedavno je za The Wall Street Journal rekao da bi Rusija mogla nastaviti da se bori „još 21 godinu“ – pozivajući se na dugi rat Petra Velikog sa Švedskom. Putinova popularnost je porasla od invazije na Ukrajinu, prema anketama u državnom vlasništvu i onima Leveda centra, nezavisne institucije koja je često izazivala gnjev Kremlja. Ali to bi se moglo promijeniti ako bi Putin započeo masovnu mobilizaciju. Tu je i pitanje straha. „Čim to nazovete ratom, svaki roditelj čije dijete služi vojni rok ili će uskoro služiti vojsku počet će se bojati da će biti poslano na front“, rekao je Galeotti. Drugim riječima, eskalacija nije bez političkog rizika. Dok nacionalistički blogeri i proratni influenceri dominiraju Telegramom i Z-pilled commentariat-om, Kremlj je itekako svjestan koliko bi krhka domaća kontrola mogla postati ako bi rat zaista došao kući. To objašnjava Putinovu brutalnu represiju. U Rusiji više ne postoji organizirana stranka. Istaknute ličnosti tog tabora - i liberalni protivnici - su uklonjeni. Prigožin, koji je u jednom trenutku bio blizak Putinu, ubijen je u sumnjivom bombaškom napadu nekoliko sedmica nakon njegove neuspjele pobune. Girkin je u zatvoru. Aleksej Navaljni, najpopularniji ruski političar, umro je u kaznenoj koloniji. Ovo je poslužilo kao Putin signal svima koji bi mogli pokazati političku inicijativu. Istovremeno, sigurnosne službe pooštravaju kontrolu nad radikalnim patriotskim i nacionalističkim krugovima koji su postali aktivniji nakon invazije. „Do sada, nijedan centar moći unutar zemlje nije sposoban nametnuti svoju volju Putinu“, rekao je izvor blizak rukovodstvu Državne Dume.  Granice eskalacije  Uprkos svoj toj retorici, Putinova sposobnost eskalacije nije neograničena. To je otkriveno njegovim odgovorom na Operaciju Paukova mreža.

S obzirom na značaj napada, ratni huškači su zahtijevali masovni odgovor. Nisu ga dobili. Ne može se poreći užas sa kojim su se ukrajinski gradovi poput Kijeva i Harkiva suočili tokom masovnih baražnih napada dronovima posljednjih dana. Ali odmazda je bila ograničena, kako prema zapadnim standardima, tako i prema ruskim očekivanjima. „Odgovor na Operaciju Paukova mreža mogao je biti mnogo gori. To bi bilo vrijeme za veliki odgovor, ali oni to nisu učinili“, rekla je Ferris. Stručnjaci vjeruju da Putinova vojska jednostavno nema resurse. Uprkos zveckanju oružjem oko taktičkog nuklearnog oružja i strateških raketnih napada, Rusija nema kapacitet da lansira vrstu dnevnih raketnih baraža o kojima neki od njenih najglasnijih nacionalista fantaziraju. „Uvijek ima više prostora za eskalaciju“, rekao je Galeotti. „Možda bi Putin mogao ispaljivati nekoliko stotina dodatnih dronova dnevno. Ali to je otprilike to“. Za sada, međutim, fantazija o ratu velikih razmjera – o raketama Orešnik koje se svakodnevno ispaljuju na Kijev, o Vladi Zelenskog pretvorenoj u ruševine, ostaje samo to – fantazija.