"Kriminalni" razgovori: Kako na Krimu pronalaze osobe nezadovoljne ratom

Antiratni protesti na Krimu pojavili su se od prvih dana ruske invazije na Ukrajinu. Više od godinu dana, krimski glasovi protesta protiv ruskog rata postaju sve masovniji i raznolikiji: od objava na društvenim mrežama do crteža na ulicama, tetovaža i elemenata odjeće.

Počevši od februara 2022. godine, stotine stanovnika Krima su procesuirane na sudu zbog takozvanog "antiratnog" teksta o "diskreditaciji Oružanih snaga Ruske Federacije". Ali protesti protiv rata ne prestaju.

Stanovnici Krima se često nađu na sudu zbog razgovora o ratu na javnim mjestima. Denuncijacije su često razlog progona.

„Izrazio je nezadovoljstvo ratom u bolnici“

U junu je lokalni stanovnik Kirovskog okruga optužen za „diskreditaciju“ ruske vojske, počinjenu dok je bio na odjeljenju lokalne bolnice.

„Dana 28. maja 2025. godine, počinilac je, dok se nalazio na odjeljenju lokalne okružne bolnice, javno izrazio nezadovoljstvo provođenjem specijalne vojne operacije (kako Rusija naziva svoju invaziju na Ukrajinu – KR) od strane Ruske Federacije na teritoriji Ukrajine“, izvijestila je press služba Kirovskog okružnog suda, koji je pod kontrolom Moskve.

Izvještaj ne precizira kako je tačno stanovnik Krima uspio „diskreditovati“ rusku vojsku. Sud je muškarca kaznio sa 30.000 rubalja.

Na web stranici suda nije pronađen nikakav spomen o ovome.

Stanovnik Krima se izjasnio da nije kriv. Nije javno iznio svoj stav o ovom slučaju.

Slični primjeri progona ljudi zbog izjava datih u privatnim razgovorima i na javnim mjestima na Krimu više puta su zabilježeni od početka ruske invazije.

 

Tokom 2023. godine, Gradski sud u Kerču, koji je pod kontrolom Rusije, u maju je kaznio lokalnog stanovnika sa 50.000 rubalja zbog riječi izgovorenih u vagonu voza.

Kako je navedeno u sudskoj odluci, muškarac je, dok je bio u vozu Moskva-Simferopolj, dao niz izjava na stanici Rjazan-2: „Ruska vojska ubija civile u Ukrajini“, „Predsjednik Ruske Federacije je... [psovka], on je započeo rat s Ukrajinom“, „Protiv sam ruskog prisustva u Ukrajini i specijalne vojne operacije“.

Na osnovu toga, sud je zaključio da je ovaj stanovnik Krima "preduzimao aktivne javne akcije usmjerene na diskreditaciju upotrebe Oružanih snaga Rusije za zaštitu interesa Rusije i njenih građana, te za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti".

Okrivljeni se na suđenju izjasnio krivim, navodi se u sudskoj odluci. Da li je to tačno, nije poznato - optuženi u ovom slučaju nije javno iznio svoj stav.

"Razgovarao u prodavnici"

Tokom 2024. godine, stanovnik Alušte Anatolij Goljakovič završio je u pritvorskom centru nakon što je razgovarao sa prodavačicom u lokalnoj prodavnici.

Muškarac je na kasi prodavnice odgovorio je na pitanje prodavačice na ukrajinskom jeziku. Na to je prodavačica odgovorila: "Živimo u Rusiji".

Goljakovič je odgovorio: "Prodali smo se, prodali smo se. I čekat ćemo (možda misleći na povratak Krima pod ukrajinsku kontrolu - KR)".

Nakon prijave, Anatolija Goljakoviča su pritvorili zaposlenici Centra za suzbijanje ekstremizma krimskog sjedišta ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova u Alušti. Tokom pritvora, pitali su ga čiji je Krim. Odgovorio je na ukrajinskom: „Krim je moj“.

Kao rezultat toga, Gradski sud u Alušti, koji je pod kontrolom Moskve, osudio ga je na 15 dana administrativnog pritvora i novčanu kaznu od 30.000 rubalja.

Ranije je u okrugu Krasnogvardejski (Kurmanski) lokalna stanovnica procesuirana zbog navodnog „davanja javnih izjava protiv specijalne vojne operacije ruskih oružanih snaga“ dok je bila na pijaci.

To su izjavili svjedoci u slučaju - radnici pijace i pripadnik „narodne milicije“, navodi se u sudskoj odluci. Prema njihovim riječima, osoba umiješana u slučaj „već nekoliko mjeseci hvali Ukrajinu, kao i njene lidere, vojnike Oružanih snaga Ukrajine, dok istovremeno optužuje rukovodstvo Rusije i njenog predsjednika za fašizam“.

Penzionerka se na sudu izjasnila da nije kriva i izjavila da su optužbe protiv nje "laži i osveta" ljudi s kojima je u sukobu.

 

Ona negira da je "diskreditovala" rusku vojsku, ali je priznala da je "u privatnom razgovoru mogla odgovoriti da je protiv rata".

Kao rezultat toga, Okružni sud Krasnogvardejski, koji je pod kontrolom Moskve, kaznio je ženu novčanom kaznom od 30.000 rubalja.

Hiljadu slučajeva "gušenja proukrajinskih osjećaja"

"Stalni porast" "antiratnih" slučajeva na Krimu odražava rast građanskog otpora ruskoj okupaciji, navodi Predstavništvo ukrajinskog predsjednika na Krimskom poluostrvu.

Prema agenciji, 1.300 materijala je sada predato ruskim sudovima na Krimu i drugim lokalnim ruskim vlastima prema "antivojnom" članu 20.3.3 Zakona o administrativnim prekršajima Ruske Federacije ("diskreditacija Oružanih snaga Ruske Federacije"). U većini slučajeva donesene su odluke o novčanim i drugim kaznama.

„Čak i nakon mnogo godina pritiska, represije i sistematskog progona, stanovnici privremeno okupiranog Krima nisu izgubili vezu s Ukrajinom. Zadržavaju svoj identitet, ne odustaju od svog jezika i kulture i svaki dan, uprkos prijetnji hapšenjima i pretresima, biraju otpor. Ovo nije samo gest hrabrosti, to je put ka oslobođenju Krima. Jer sve dok traje otpor, traje i nada“, navode iz odjeljenja.

Praksa primjene člana 20.3.3 Zakona o administrativnim prekršajima Rusije na Krimskom poluostrvu, prema mišljenju stručnjaka iz projekta Krimski proces, daje osnova za tvrdnju da on „ostaje instrument ne za sprečavanje prekršaja, već isključivo za suzbijanje rastućih proukrajinskih osjećaja“.

„Razmatranje protokola o „diskreditaciji ruske vojske“ na sudovima na Krimu povezano je sa sistematskim kršenjem osnovnih standarda pristupa pravičnoj pravdi – principa javnosti, kontradiktornosti stranaka, prava na odbranu i nepristrasnosti suđenja. Većina slučajeva suđenja ima niz znakova politički motiviranog progona zbog izražavanja stavova“, tvrde stručnjaci „Krimskog procesa“.

Ruske vlasti negiraju represiju na Krimu.