Pet razloga zbog kojih je kineska ekonomija u problemu

 

Zvanični podaci o rastu za treći kvargtal očekuju se uskoro - ako se druga po veličini svjetska ekonomija smanji to povećava šanse za globalnu recesiju. Cilj Pekinga - godišnja stopa rasta od 5,5 posto - sada je nedostižan iako su zvaničnici umanjili važnost potrebe da se postigne cilj. Kina je za dlaku izbjegla značajno smanjenje u drugom kvartalu. Ove godine neki ekonomisti ne očekuju nikakav rast.

Zemlja se možda ne bori sa rastom inflacije poput SAD-a i Velike Britanije, ali ima drugih problema - svjetska fabrika je odjednom našla manje kupaca za svoje proizvode, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Trgovinske tenzije između Kine i velikih ekonomija poput SAD-a, također,  ometaju rast.

I juan je na putu za svoju najgoru godinu u posljednjih nekoliko decenija, jer naglo pada u odnosu na američki dolar. Slaba valuta plaši investitore, podstičući neizvjesnost na finansijskim tržištima. To, također, otežava centralnoj banci  upumpavanje novca u privredu.

Sve se to dešava u trenutku kada su ulozi posebno visoki za predsjednika Xi Jinpinga - očekuje se da će osigurati treći mandat bez presedana na Kongresu Komunističke partije (CPC) koji počinje 16. oktobra.

 

Dakle, šta je tačno pošlo po zlu?

 

1. Nulti COVID pravi haos

 

Epidemije COVID u nekoliko gradova, uključujući proizvodna središta kao što su Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskoj aktivnosti u svim industrijama. Ljudi, također, ne troše novac na stvari kao što su hrana i piće, maloprodaja ili turizam, čime je tržište usluga pod pritiskom.

Što se tiče proizvodnje, čini se da je industrijska proizvodnja ponovo porasla u septembru, prema Nacionalnom birou Kine za statistiku. Oporavak bi se mogao desiti jer Vlada troši više na infrastrukturu.

Ali to je došlo nakon dva mjeseca u kojima proizvodnja nije rasla. I to je pod zankom pitanja, posebno nakon što je jedno privatno istraživanje pokazalo da je industrijska proizvodnja zapravo pala u septembru, sa potražnjom koja je pogodila proizvodnju, nove porudžbine i zapošljavanje.

Potražnja u zemljama poput SAD, također, je opala zbog viših kamatnih stopa, inflacije i rata u Ukrajini.

Stručnjaci se slažu da bi Peking mogao učiniti više da stimulira ekonomiju, ali malo je razloga da to čini sve dok nulti COVID ne prestane.

"Nema puno smisla upumpavati novac u našu ekonomiju ako preduzeća ne mogu rasti, širiti se na tržuštu  ili ljudi ne mogu potrošiti novac", rekao je Louis Kuijs, glavni azijski ekonomist u S&P Global Ratings.

 

2. Peking ne radi dovoljno

 

Peking se uključio – u avgustu je najavio plan od bilion juana (203 milijarde dolara ili 180 milijardi funti) za jačanje malih preduzeća, infrastrukture i nekretnina. Ali zvaničnici mogu učiniti mnogo više da pokrenu potrošnju kako bi se ispunili ciljevi rasta i otvorila radna mjesta. To uključuje više ulaganja u infrastrukturu, olakšavanje uslova zaduživanja za kupce stanova, investitore i lokalnu upravu, kao i poreske olakšice za domaćinstva.

„Reakcija vlade na slabonjenje privrede bila je prilično skromna u poređenju sa onim što smo videli tokom prethodnih ekonomskih prijetnji privredi“, rekao je Kuijs.

 

3. Kinesko tržište nekretnina je u krizi

 

Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje u stambenom sektoru nesumnjivo su usporili rast. To je teško pogodilo ekonomiju, jer nekretnine i druge industrije koje tome doprinose čine i do trećine kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

"Kada je slabo povjerenje u tržište nekretnina, to čini da se ljudi osjećaju nesigurno u sveukupnu ekonomsku situaciju", kaže Kuijs.

Kupci kuća odbijaju uplatiti hipoteke na nedovršene zgrade, a neki sumnjaju da će njihove kuće ikada biti završene. Potražnja za novim kućama je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom robe koja se koristi u građevinarstvu.+

Uprkos naporima Pekinga da podrži tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova ove godine su pale za više od 20 posto.

Budući da su investitori pod pritiskom, analitičari kažu da će vlasti možda morati učiniti mnogo više da povrate povjerenje u tržište nekretnina.

 

4. Klimatske promjene pogoršavaju stvari

 

Ekstremne vremenske prilike počinju imati trajan uticaj na kinesku industriju. Snažan toplotni talas, praćen sušom, pogodio je u augustu jugozapadnu provinciju Sichuani grad Chongqing u centralnom pojasu.

Kako je potražnja za klimatizacijom skočila, ona je preplavila električnu mrežu u regiji koja se gotovo u potpunosti oslanja na hidroenergiju. Fabrike, uključujući velike proizvođače poput proizvođača iPhonea Foxconn i Tesla, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili se potpuno zatvoriti.

Kineski zavod za statistiku saopćio je u augustu da je samo profit u industriji gvožđa i čelika manji za više od 80 posto u prvih sedam mjeseci 2022. godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Peking je na kraju priskočio u pomoć sa desetinama milijardi dolara za podršku energetskim kompanijama i poljoprivrednicima.

 

5. Kineski tehnološki giganti gube investitore

 

Regulatorni udar na kineske tehnološke gigante– koji već traje dvije godine – ne pomaže. Tencent i Alibaba prijavili su prvi pad prihoda u posljednjem kvartalu - Tencentova dobit je pala za 50 posto, dok je neto prihod Alibabe pao za polovinu. Desetine hiljada mladih radnika izgubilo je posao - što je dodatno pogoršalo krizu radnih mjesta, gdje je jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. To bi dugoročno moglo naštetiti kineskoj produktivnosti i rastu.

Investitori, također, osjećaju pomak u Pekingu - neke od najuspješnijih kineskih privatnih kompanija našle su se pod većim nadzorom kako vlast predsjednika Xija raste.

Kako se čini da državne kompanije dobijaju naklonost, strani investitori povlače sredstva za ulaganja.

Japanska Softbank povukla je ogromnu količinu novca iz Alibabe, dok Berkshire Hathaway Warrena Buffeta prodaje svoj udio u proizvođaču električnih vozila BYD.  Iz Tencent-a je samo u drugoj polovini ove godine povučeno investicija u vrijednosti višoj od sedam milijardi dolara.

A SAD se obračunavaju sa kineskim kompanijama koje kotiraju na američkom tržištu dionica.

"Neke odluke o ulaganju se odgađaju, a neke strane kompanije nastoje proširiti proizvodnju u drugim zemljama", navodi S&P Global Ratings u nedavnoj objavi.

Svijet se navikava na činjenicu da Peking možda više nije otvoren za poslovanje kao što je bio,  a Xi time rizikuje ekonomski napredak koji je pokretao Kinu posljednjih decenija.