23.09.2023.

Zaštita od poplava i klimatska adaptacija u slivu rijeke Drine

Upravljanje slivom rijeke Drine na području Zapadnog Balkana omogućilo je integrirano planiranje i upravljanje slivom između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, od čega korist ima više od milion ljudi kroz poboljšano korištenje i zaštitu vitalnih resursa sliva.
 
Upravljanje slivom rijeke Drine na području Zapadnog Balkana je podstaknulo dugoročnu, prekograničnu saradnju na planiranju sliva i upravljanju kritičnim resursima u slivu rijeke Drine. Također je pružilo poboljšanu zaštitu od suša i poplava u slivu. Kroz prekogranične akcione planove i modeliranje, prikupljanje i razmjenu podataka te pilot ulaganja i grantove, projekat je ostvario direktnu korist za više od pola miliona stanovnika priobalnih općina u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini koji žive u područjima podložnim poplavama i sušama na području sliva rijeke Drine. To je indirektno koristilo cjelokupnom ekosistemu sliva i svim njegovim korisnicima, uključujući milion stanovnika u 57 općina.
 
Izazovi
 
Sliv rijeke Drine je ekološki bogat i ima veliki neiskorišteni ekonomski potencijal od hidroenergetike, ribarstva i turizma. Ali poplave i suše, također, predstavljaju veliki rizik za tri zemlje koje sliv obuhvata. Naprimjer, niz poplava u 2014. godini odnio je oko 15 posto BDP-a Bosne i Hercegovine. Učestalost i obim ekstremno vlažnih i suhih epizoda u slivu porasli su posljednjih godina, a klimatske promjene će vjerovatno dodatno naglasiti ove uspone i padove.
Vlasti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji uvidjele su da je ljudima i ekonomiji u slivu rijeke Drine potrebna efikasna, dugoročna i prekogranična saradnja kako bi se efikasno upravljalo rizicima od suša i poplava. Ali postoji ograničen prekogranični kapacitet za upravljanje rizicima od prirodnih katastrofa i koordinaciju prilagođavanja klimatskim promjenama. Historija sukoba u regionu, također, je ometala povjerenje i komunikaciju potrebnu institucijama za izgradnju prekograničnih modela, razmjenu podataka i postizanje integriranog upravljanja vodnim resursima.
 
Pristup
 
Svjetska banka je bila jedinstveno pozicionirana kao moderator među zemljama za izgradnju povjerenja i promoviranje prekogranične komunikacije i saradnje. Ova sposobnost okupljanja bila je ključna za postizanje zajedničke implementacije Projekta upravljanja slivom rijeke Drine od strane Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.
Drugi kamen temeljac projekta bilo je korištenje znanja za integrirano upravljanje vodnim resursima. U prošlosti, tri zemlje nisu razmjenjivale gotovo nikakve hidrometeorološke informacije. Projekat je finansirao novu opremu za prikupljanje podataka i uspostavio protokole i institucionalne kanale za dijeljenje ovog suštinskog inputa za modeliranje i predviđanje, planiranje, odgovor na katastrofe i upravljanje.
Klimatska adaptacija bila je sveobuhvatna tema projekta. On je integrirao klimatska razmatranja u Strateški akcioni plan za upravljanje slivom, a adaptacije su bile primarni fokus pilot investicija, malih grantova i aktivnosti podizanja svijesti.
 
Rezultati
 
Projekat je doprinio poboljšanoj koordinaciji među zemljama u slivu rijeke Drine za efikasno upravljanje rizikom od poplava i suša.
Za zajedničko planiranje vodnih resursa, projekat je doprinio sljedećem:
 
  • 1. Razvio Strateški akcioni plan, koji je usvojen na ministarskom nivou u sve tri zemlje 2021. godine.
Ovaj plan:
  • · uspostavlja integrirani sistem monitoringa životne sredine na nivou sliva.
  • · promovira koordinirano upravljanje resursima podzemnih voda.
  • · čuva prirodne vrijednosti, sa fokusom na vodene ekosisteme.
 
  • 2. Razvijen i implementiran hidrološki i hidraulički model za rad rezervoara, predviđanje i donošenje odluka.
  • 3. Završena Studija vodnih resursa i sliva i Studiju o zagađenju sliva rijeke Drine radi dalje prekogranične saradnje na očuvanju, klimatskoj adaptaciji i hidroenergetici.  
 
Kako bi se poboljšalo prekogranično upravljanje, projekat je doprinio sljedećim rezultatima:
 
  • 1. Formirana i operacionalizirana Operativna grupa za Drinu (DTF) kao međuagencijski i međunarodni kanal za saradnju.
  • 2. Prikupljanje i dijeljenje hidrometeoroloških podataka i uspostavljeni fizički i institucionalni sistemi tako da ove informacije i dalje cirkuliraju.  
  • 3. Konkretno je ojačana sposobnost hidrometeoroloških službi zemalja za prikupljanje i razmjenu podataka.  
  • 4. Nabavljena i implementirana nova oprema za praćenje, uključujući 14 automatskih meteoroloških stanica, 38 automatskih padavinskih stanica i 30 automatskih hidroloških stanica.
Projekt je, također, uspješno potaknuo klimatsku adaptaciju kroz pilot projekte, male grantove i kampanju podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite i upravljanja bogatim prirodnim resursima sliva. Isplaćeno je 49 malih grantova za očuvanje, ekoturizam, prevenciju zagađenja i druge ciljeve.
 
Projekat je ostvario direktnu korist za 500.000 pripadnika zajednica koje su često bile poplavljene i izložene sušama u slivu rijeke Drine, kao i stanovnicima 33 priobalne oćtine koji profitiraju od pilot investicija projekta, malih grantova i kampanje podizanja svijesti javnosti. To je indirektno koristilo cjelokupnom ekosistemu sliva i svim njegovim korisnicima vode, uključujući milion stanovnika u 57 općina.
 
Projekat je finansiran grantom Svjetske banke od 8,63 miliona dolara.
 
Projekat se odvijao u saradnji Svjetske banke, Evropske unije, Globalnog fonda za okoliš i Specijalnog fonda za klimatske promjene na integriranom upravljanju vodnim resursima. Također je iskoristio institucionalnu strukturu postojećih partnerstava za upravljanje prekograničnim slivovima, kao što su međunarodne komisije za Savu i Dunav.
 
Prekogranična saradnja na integriranom upravljanju vodnim resursima je dugotrajan proces koji zahtijeva kontinuiranu eksternu podršku godinama ili decenijama. Projekat je otvorio nove mogućnosti ovoj kontinuiranoj saradnji. Naprimjer, Program integriranog razvoja koridora rijeke Save i Drine (SDIP, P168862), investicionu operaciju sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, odobrila je Svjetska banka u augustu 2020. Faza II SDIP-a će finansirati investicije identificirane u Strateškom akcionom planu.