Rat za Rusiju za one koji napuštaju srednje škole

 

Sergej Ribalčenko, predsjednik Ruske komisije za demografiju, predložio je skraćivanje školovanja za godinu dana na 10 godina i skraćivanje specijalističkog visokog obrazovanja sa šest godina na pet - kao što je bilo u sovjetsko doba - kako bi mladi Rusi mogli ranije osnivati porodice i imati djecu.

Plan je kritikovalo nekoliko poslanika u ruskoj Dumi, koji su rekli da to neće imati velike efekte, jer se studenti već mogu vjenčati kada napune 18 godina, ali najglasnije protivljenje došlo je od vojnih analitičara ljutih što će djeca diplomirati prije nego što dostignu dob za regrutaciju.

Boje se ponavljanja problema sa regrutacijom tokom prvog čečenskog rata 1990-ih. U to vrijeme, sovjetski obrazovni sistem je još uvijek bio u upotrebi, i nakon što bi krenula u školu sa šest do sedam godina, djeca bi završavala obrazovanje do 17. godine i imala su najmanje jednu godinu da upišu fakultet i univerzitet, što im je omogućavalo da odgode vojnu službu do kraja studija.

Trenutno, ruski školarci dobijaju diplomu sa 18 godina i nemaju vremena da osnuju porodicu prije regrutacije. To je ozbiljan problem za rusku državu, koja je uništila živote 250.000 mladića i ostavila najmanje 750.000 ranjenih, čak i dok stopa nataliteta pada na historijski minimum. Vladine mjere poput otežavanja abortusa nisu uspjele riješiti problem niti uticati na statistiku.

Mnogi mladi muškarci se ubrzano šalju u vojsku bez mogućnosti da se prijave za visoko obrazovanje. Postoje i primjeri tinejdžera koji su odvedeni na prve linije prije nego što su uspjeli završiti školu.

U jednom takvom incidentu, Said Murtazaliev, 18-godišnji Dagestanac koji je u januaru putovao u Moskvu na odmor sa prijateljima, uhapšen je od strane policije, koja ga je optužila za prevaru. Njegova rodbina je sigurna da su optužbe izmišljene kao izgovor za njegovu otmicu.

Tinejdžer je mučen i prisiljen da potpiše ugovor sa Ministarstvom odbrane, koje ga je poslalo u rat u Ukrajini prije nego što je mogao završiti školu. Preživio je manje od tri mjeseca na frontu.

Dana 7. marta, Murtazaliev je poslao video svojoj majci u kojem je pisalo da je „po naređenju komandanta puka prikupljeno 1.150.000 rubalja kako dječaci ne bi bili poslani u juriš“. Nakon što je iznudio novac, komandant je odlučio „izjednačiti“ iznos uništavanjem tinejdžera kao svjedoka, prema riječima njegove majke, Leile Nahšunove. Dana 8. marta, Murtazaliev je proglašen nestalim u akciji.

Pored prisile i otmica, vlada Vladimira Putina mijenja zakon kako bi mladima otežala izbjegavanje regrutacije.

U julu je u Državnoj Dumi uveden zakon o regrutaciji u vojsku koja će trajati tokom cijele godine, kojim bi se zamijenile trenutne dvogodišnje kampanje regrutacije, koje traju od 1. aprila do 15. jula i od 1. oktobra do 31. decembra. Promjena bi omogućila kontinuirano slanje obavještenja o regrutaciji, ljekarske preglede i psihološku selekciju, smanjujući mogućnosti mladima da se bave nevojnim alternativama koje bi ih spriječile da budu pozvani.

Uz zatvaranje te rupe u zakonu, vojni savjetnici se zalažu za duže zadržavanje djece u školi kako bi ih dodatno izložili neumoljivoj ratnoj propagandi u ruskim učionicama, što još nije u tolikoj mjeri prisutno na univerzitetima.

Sve je više dokaza da učenici u školi ne samo da se hrane propagandom, već se i obučavaju da budu vojnici. Uče da sastavljaju mitraljeze, a u brojnim školama obučavaju se i da budu operateri dronova koristeći simulacije borbenih zona.

Tinejdžeri, pod vodstvom instruktora iz agencija za provođenje zakona, također, sastavljaju dronove i šalju ih na front, što dodatnu godinu u školi čini prilikom za ratnu proizvodnju.

Žestoku debatu o relativnoj važnosti odgoja budućih vojnika ili slanja onih koji su već rođeni na front trenutno vodi vojska. Ruska vojska nema luksuz čekanja da sljedeća generacija sazri i traži regrute sada - čak i ako su to samo djeca.