Njemačka je na prvoj liniji ruskih hibridnih napada: Šta slijedi?

Njemačka vlada je nedavno Rusiji pripisala pokušaj napada na aerodrom u Leipzigu u kojem je učestvovao dron koji je nosio eksploziv.

Kao odgovor, vlada je zatvorila ruski konzulat u Bonnu i kulturni centar Ruski dom u Berlinu te pozvala ruskog ambasadora u Ministarstvo vanjskih poslova. Berlin će, također, predložiti  nova imena ruskih drzavljana na liste sankcija EU, uspostavljanje kontrola ulaska za Ruse i povećanje pritiska na rusku "flotu u sjeni", koja se sastoji od tankera za koje se sumnja da prevoze rusku naftu. Nedavni potezi Berlina su uslijedili nakon godina sve većih ruskih hibridnih napada na njemačkom tlu, uključujući podmetanje požara, prelete dronovima, pokušaje atentata, špijunažu i cyber napade.

Incident u Leipzigu otkrio je da ruski hibridni napadi predstavljaju novi nivo opasnosti, jer se Moskva ne boji potencijalno smrtonosnih posljedica i ima sposobnost doći do njemačke kritične infrastrukture. Nadalje, skladište oružja pronađeno izvan Berlina prošlog ljeta sugerira da resursi potrebni za izvođenje potencijalno nasilnih operacija na njemačkom tlu možda već postoje. Vlasti vjeruju da su skladište koristili agenti koji su izvodili kinetičke napade za Moskvu. Njemački Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) upozorio je da je hibridno ratovanje stalna i promjenjiva prijetnja, što otežava borbu protiv njega.

Sve napetije raspoloženje zbog izbora

Njemački odgovor postepeno je postajao sistematičniji od 2022. godine. Međutim, njemački političari su podijeljeni oko adekvatnosti dosadašnjeg odgovora i mjera koje treba poduzeti. Zelena stranka kaže da je odgovor vlade na incident u Leipzigu bio blag i prespor te da nije učinio dovoljno da odvrati Moskvu. Sigurnosni stručnjak CDU-a Roderich Kiesewetter rekao je da njemačka vlada treba prestati udovoljavati Rusiji i treba se pozvati na Član 4. NATO ugovora, koji od saveznika zahtijeva konsultacije u slučaju vanjske prijetnje. Neki se boje da će Rusija nastaviti povećavati broj napada i da bi se mogla pripremati za rat protiv cijele Evrope.

Rastući strah od Rusije dolazi i zbog domaćih političkih promjena i tenzija. U septembru je AfD osvojio 44 posto glasova u Saksoniji-Anhalt, što je historijska pobjeda za stranku. Očekuje se da će dobro proći na izborima 20. septembra u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. Uspjeh AfD-a bio je signal pada podrške Merzu i CDU-u. Jedna od glavnih promjena politike koju stranka zagovara tiče se odnosa s Rusijom. Cilj joj je obnoviti veze s Moskvom, zaustaviti pomoć Ukrajini i vratiti se jeftinoj ruskoj energiji. Merz je upozorio da bi to imalo "neviđene posljedice za sve nas, uključujući i Njemačku".

Kako bi spriječio dalje štetne hibridne napade, Berlinu je potreban snažan, jedinstven odgovor. Ali, to postaje sve teže usred podijeljenog javnog i političkog mnjenja. Uspon AfD-a će ovo učiniti posebno teškim, s obzirom na njen pozitivan stav prema Rusiji. Formuliranje vladinog odgovora na ruske napade samo će postati dio već polarizirane domaće debate oko Ukrajine. Međutim, neuspjeh u odgovoru samo će učiniti da Njemačka izgleda slaba po pitanju nacionalne sigurnosti i omogućiti daljnje povrede sigurnosti Rusije na tlu EU.

Politički diskurs

Berlin je nedavno počeo aktivnije jačati svoje institucije kako bi se borio protiv hibridnih prijetnji i radio na njihovom sprečavanju. Naprimjer, kabinet je nedavno odobrio nacrt zakona kojim se povećavaju operativne sposobnosti obavještajnih službi. Jedna mjera bi omogućila obavještajnim službama da preduzmu aktivne zaštitne mjere kada druge agencije ne mogu efikasno intervenirati.

Glavna debata među političarima sada je da li bi Njemačka trebala uzvratiti ofanzivno. S povećanim sposobnostima, obavještajne agencije bi mogle imati potencijal to uraditi. Međutim, kontranapad na Rusiju riskira značajnu eskalaciju. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov već je izjavio da je pripisivanje napada u Leipzigu Moskvi bio "početak pravog rata".

Debata je dostigla nivo EU i NATO-a, jer evropski političari razmatraju da li otvoriti debatu o aktiviranju NATO-ove klauzule o međusobnoj odbrani iz Člana 5 u slučaju hibridnog napada.

„Previše smo stidljivi – definitivno“, rekla je članica Bundestaga Marie-Agnes Strack-Zimmermann, koja predsjedava odbrambenim odborom Evropskog parlamenta. „Vladimir Putin nikada ne staje, on se uvijek približava... moramo pokazati da smo spremni uzvratiti udarac“.

NATO snage su 15. septembra oborile dron iznad litvanskog vazdušnog prostora, što je snažan potez koji signalizira spremnost Litvanije i NATO-a u slučaju prijetnje. Njemačka bi trebala zauzeti slično čvrst stav.

Šta je potrebno

Umjesto da odmah eskalira, Berlin bi trebao uspostaviti jasne ljestvice eskalacije kako bi Rusiji signalizirao kakve su implikacije za svaku vrstu napada. Sa predvidljivim mjerama, odvraćanje postaje kredibilnije. Unaprijed određeni okvir bi omogućio Njemačkoj da proporcionalno odgovori na svaki napad, ograniči improvizacije Berlina i smanji iskušenje Moskve da eskalira napade.

Debata o tome da li treba izvršiti ofanzivni kontranapad je važna i valjana. Međutim, ako Njemačka uzvrati protiv ruske infrastrukture ili ciljeva na ruskom tlu, rizikuje eskalaciju hibridnog ratovanja u konvencionalno ratovanje.

Ipak, Berlin mora shvatiti da pitanje hibridnog ratovanja neće uskoro nestati. Njemačka je drugi najveći partner u podršci Ukrajini, tako da je destabilizacija Njemačke važna za Rusiju dok pokušava smanjiti javnu i političku podršku Ukrajini. Rusija će nesumnjivo nastaviti eskalirati svoje hibridne napade, gazeći po liniji između rata i hibridnog rata.

 „Ako se Evropa nastavi bojati eskalacije, Rusija nema podsticaja da deeskalira svoje napade.“

Za kredibilno odvraćanje, Njemačka mora biti čvrsta u pripisivanju napada Rusiji. Neki stručnjaci smatraju da se Berlin suzdržao od prevelikog okrivljavanja Rusije, jer bi to moglo koštati vladajuće stranke podrške mnogih istočnonjemačkih birača, koji su već nezadovoljni njemačkom podrškom Ukrajini. Njemačke vlasti trebale bi ciljati cijele mreže, a ne pojedinačne agente niskog nivoa, koji su u očima Moskve zamjenjivi. Njemačka se mora fokusirati na ruske organizacije u Evropi koje olakšavaju ove napade, logističke mreže, finansiranje i prekograničnu saradnju. Ovaj pristup bi bio sličan borbi protiv terorizma. Ako se Evropa nastavi bojati eskalacije, Rusija nema podsticaja da deeskalira svoje napade. Kao što je rekao šef BND-a, Martin Jäger, Rusija, također, mora „osjetiti bol“ da bi došlo do stvarnih promjena.

Berlin je potrošio znatno vrijeme i resurse istražujući i ublažavajući pojedinačne hibridne napade. Iako je ovo važno, sada je vrijeme da se zauzme čvršći stav prema Rusiji. S obzirom na nedostatak ukrajinskog oružja i budžeta, te sporo opadanje podrške njemačke javnosti Ukrajini – 42 posto sada kaže da vojna podrška ide predaleko – Rusija bi mogla imati priliku da povede u ratu. Sada nije vrijeme da Njemačka zaostaje u svom odgovoru na hibridne napade.