Kako Rusija gura Kijev u tamu i kako će cijela Ukrajina preživjeti zimsku bitku

Sljedeća vojna zima, čini se, bit će drugačija od prethodnih. Za početak, počela je još u oktobru, ako se vodimo vanrednim nestancima struje dok još ima toplog vremena.

Napadi na elektroenergetsku mrežu ušli su u još jednu rundu - samo s bolnijim posljedicama.

O tome hoće li biti svjetla sve više govore vojni stručnjaci, a ne energetski. I ne govore samo o osvjetljenju, već i o vodi, transportu, mostovima.

Ruski udari na infrastrukturu proširili su se i po pitanju oružja i ciljeva.

Zbog njih, život u Kijevu postao je više nalik preživljavanju u gradu na prvoj liniji fronta - ne po pitanju udaljenosti, već po pitanju napada.

UN se priprema da pruži hitnu pomoć Ukrajini tokom zim - osiguravajući grijanje, sklonište, hranu, medicinsku njegu i novčane isplate za oko dva miliona Ukrajinaca iz ranjivih kategorija.

Ponovljeni napadi na civile i kritičnu infrastrukturu produbljuju humanitarnu krizu u Ukrajini uoči zime, izjavila je Gemma Connell, direktorica Odjeljenja za krizne reakcije pri Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova.

„Neprijatelj svakodnevno napada energetsku infrastrukturu i objekte koji snabdijevaju strujom Kijev i centralne regije“, kaže premijer Serhij Korecki, kojeg je ljetos imenovao predsjednik, koji je pripreme za zimu učinio svojim glavnim zadatkom.

Pucanje na objekte - "kao u streljani"

Govoreći o pripremama za zimu, ministar energetike Denis Smihal više govori o obavještajnim podacima nego o energetskim rezervama ili prognozama meteorologa.

Prema njegovim riječima, Rusi su istaknuli koje objekte, u kojoj količini i s kojim vrstama oružja će napasti.

Vladin zvaničnik je rekao da Rusija priprema složene udare na različite objekte – od onih koji služe za snabdijevanje grijanjem do vodne i kanalizacione infrastrukture, uništavanja proizvodnje i mreže, kao i interkonektora koji povezuju mrežne elemente i na ulazu u Ukrajinu iz Evrope i preko Dnipra.

"Tamo... hladno je, vrlo je jasno napisano. S tablicama, s brojem oružja potrebnih za svaki objekt da bi se uništio", rekao je ministar energetike na televiziji. "Vrste oružja - od balističkih raketa do mlaznih i konvencionalnih dronova".

Prema Šmihalu, Rusi imaju odvojene planove za velike gradove - Kijev, Harkiv, Odesu, kao i gradove s pola miliona stanovnika.

Prema ministrovim riječima, kako bi se suprotstavilo ovoj prijetnji, već je izgrađeno više od 200 kapitalnih betonskih konstrukcija (tzv. "skloništa") iznad objekata koje su Rusi označili kao prioritete.

Osim toga, zajedno s međunarodnim partnerima, vlada traži, kupuje i akumulira potrebnu opremu za brze popravke nakon napada.

Ali nemoguće je zaštititi cijeli energetski sektor "betonskom kupolom", priznao je vladin zvaničnik:

"Naravno, protivvazdušna odbrana danas pruža 90 posto zaštite. Ali s hiljadama raketa i dronova, čak i 10 posto je bolno".

Vojni i vojni stručnjaci upozoravaju da će "bol" očigledno trajati cijelu zimu.

"Složenost situacije neće biti toliko određena čisto energijom, obukom i rezervama, koliko vojnim faktorom", kaže Volodimir Omelčenko, direktor energetskih programa u Razumkov centru.

Rusija je usmjerila svoj budžet na proizvodnju oružja, pojavili su se mlazni dronovi, intenzitet napada na energetsku infrastrukturu tokom rata velikih razmjera povećao se pet puta, objašnjava Elena Pavlenko, predsjednica think tanka DiXi Group.

„Ovaj intenzitet će se nastaviti sve dok Rusija ima takvu priliku, takav novac i proizvodnju“, kaže Pavlenko.

„Rusija je unaprijedila postojeća i pojavila su se nova sredstva za uništavanje. A naš sistem protivvazdušne odbrane, iako pokazuje prilično ozbiljne rezultate, nije dovoljan da uništi sve što dolazi“, objašnjava Mihailo Gončar, predsjednik Centra za globalne studije Strategija XXI.

Jednostavno rečeno, ako udarate bez prestanka, bez obzira na odbranu, nešto će ipak pogoditi cilj.

Istovremeno, napominje stručnjakinja, često se dešava da oštećenje određenog objekta, naprimjer, trafostanice, ne dovede do kritičnih posljedica za sistem u cjelini, ali kada ih je sve više, što se dešava u Kijevu sa nestankom metroa i vode.

Dodatni negativan faktor je to što, uzimajući u obzir činjenicu da su napadi praktično kontinuirani, ekipe za popravke nemaju vremena za rad zbog prijetnji od drugog napada.

Stoga nemaju vremena za popravke tako brzo kao što su to nekada činile.

Istovremeno, napominje Pavlenko, ne može se reći da je Ukrajina bila loše pripremljena. Ali protiv takvog nivoa napada pomoći će samo jačanje protivvazdušne odbrane - "toplanu ne možete nikako sakriti pod betonski sarkofag".

"Možete se pripremiti sa energetskog stanovišta za jesenje-zimski period, ali ako se ne uzme u obzir vojna komponenta, onda ovi proračuni mogu biti bezvrijedni,  ako neprijatelj ima prednost u vazduhu. Kao što vidimo, sada se jednostavno dešava gađanje energetskih objekata, kao na strelištu", kaže Volodimir Omelčenko.

Sada je, prema njegovim riječima, nemoguće govoriti isključivo o tome "koliko je postrojenja za proizvodnju energije obnovljeno, koliko je novih distributivnih postrojenja izgrađeno, koliko je zaštita postavljeno, koliko ih je u podzemnim skladištima gasa" - to nije bitno sa takvim intenzitetom napada, što se, prema Omelčenku, objašnjava činjenicom da Rusi upravo sada žele uništiti otpornost Ukrajinaca.

Zašto?

„Jer apsolutno moraju demonstrirati Trumpu da mogu ispuniti obaveze takozvanog „duha Anchoragea“ kako bi Trump mogao prodati ovu vrstu mira na izborima, ali zapravo kapitulaciju Ukrajine“, smatra Omelčenko.

 Napad na elektroenergetsku mrežu. Verzija 2.0

Prvi, zaista masovni udar na ukrajinski energetski sektor tokom invazije velikih razmjera Rusi su izveli 10. oktobra 2022. godine. Tada su to predstavili kao "odmazdu" za oštećenje Krimskog mosta, iako se kasnije saznalo da je naredba za udar na energetski sektor stigla ranije.

Istovremeno, energetski sektor je morao primijeniti prve velike prekide u snabdijevanju.

"Rusija cilja energetsku opremu i visokonaponske mreže. Zbog toga je prenos električne energije između regija trenutno značajno otežan. Električne energije ima, ali je tehnički nemoguće prenijeti je. Stoga je Ukrenergo primoran da primjenjuje rasporede prekida, a u slučaju ponovljenih napada - vanredna ograničenja", rekao je ministar energetike Denis Šmihal u oktobru 2026. godine - tačno četiri godine nakon prvog masovnog ruskog napada.

Šta se promijenilo?

Sam ministar je dao djelimičan odgovor. Prema njegovim riječima, sada prioritet nije samo obnavljanje napajanja električnom energijom, već osiguranje rezervnog napajanja za druge kritične infrastrukturne objekte - komunikacije i vodosnabdijevanje. Šef Ministarstva energetike je, također, naložio ubrzanje radova na instaliranju i povezivanju distribuiranih proizvodnih instalacija, o kojima se 2022. godine još nije ni čulo.

Ali tada, kao i sada, energetski stručnjaci i eksperti kažu: proizvodnja električne energije je jedno, a isporuka potrošačima je nešto drugo.

I upravo su ruski udari na elemente sistema isporuke električne energije od proizvođača do potrošača (visokonaponski vodovi, trafostanice, distributivna oprema) - opet, ali efikasnijim oružjem - postali glavni razlog nestanka struje početkom oktobra po toplom vremenu.

Zaštita sistema je važna, ali ne uvijek moguća i odlučujuća, objašnjava Omelčenko:

"Nijedan energetski sistem na svijetu neće preživjeti ako ga ne zaštitite, ako ga ne distribuirate, ako neprijatelj ima dovoljno snaga da ga uništi, a vaša protivvazdušna odbrana nema dovoljne mogućnosti".

Prema njegovim riječima, u sporovima oko toga zašto su nastavljeni hitni prekidi struje, Ukrajinci ne razumiju u potpunosti: "možete imati koliko god želite proizvodnje, ako je ne prenesete, ostat ćete bez struje".

Stručnjak napominje da je pogrešno reći da ništa nije pripremljeno ili zaštićeno. Prema njegovim riječima, na većini glavnih mrežnih objekata izgrađena je zaštita drugog nivoa, odnosno, betonska skloništa.

"Ali oni štite samo transformatore, a postoje velike površine tih trafostanica - desetine hektara - ima i druge opreme... razbacane po cijeloj teritoriji. I praktično je nemoguće zaštititi sve ovo".

Mihailo Hončar potvrđuje da zaštita na ključnim objektima postoji i da je čak "testirana u stvarnim uslovima".

"Inženjerska zaštita funkcionira, ali se njome ne može sve zaštititi", kaže stručnjak.

Dodaje i da je zbog rizika od ponovljenih i brzih udara mlaznih dronova, timovima za popravke sve teže da brzo otklone posljedice udara, kao što je to bilo u prethodnim ratnim godinama.

Osim toga, sada je teže pronaći opremu koja bi zamijenila onu koju su uništili Rusi - njene zalihe, čak i u inozemstvu, nestaju, napominje Olena Pavlenko. I stoga je sve teže popraviti situaciju brzo kao što je to bilo prethodnih godina:

"Ovo je verzija 2.0, samo na drugom nivou - složenijem i težem, jer Rusija ima više različitih opcija za napad".

Pavlenko podsjeća da je u septembru, zbog nedostatka sredstava u budžetu, vlada obustavila finansiranje "planova otpornosti", što je stvorilo još više problema sa zimskim pripremama na lokalnom nivou - a da ne spominjemo problem nedostatka ljudi za popravke.

Najupečatljiviji pokazatelj cijelog ovog kompleksa nevolja bio je Kijev, gdje je, pored problema sa rasvjetom, "istaknut" i politički sukob između predsjednika i gradonačelnika.

Kijev - glavni grad Ukrajine

Nakon ruskih napada prošle zime, Kijev je praktično ostao bez termoelektrane – odnosno ne samo bez grijanja, već i bez lokalnih proizvođača energije, a nestašica energije u glavnom gradu i regiji se pojačala.

Dana 8. oktobra 2026. godine, kao posljedica ruskog napada na energetsku infrastrukturu u Kijevu, uvedeni su prvi vanredni prekidi napajanja električnom energijom. Zbog problema sa snabdijevanjem energijom u glavnom gradu, metro i pokretne stepenice su neko vrijeme bili potpuno zaustavljeni, a pritisak u vodovodnoj mreži se smanjio. Kasnije su vanredni prekidi napajanja zamijenjeni planiranim.

DTEK je kasnije objasnio da su Rusi tokom vazdušnog napada oštetili energetsku opremu i visokonaponske mreže koje osiguravaju prenos električne energije između regija. Kao rezultat toga, elektroenergetski sistem je privremeno izgubio dio svoje sposobnosti prenosa električne energije do potrošača.

"Kako bi se izbjeglo preopterećenje mreže i veće nesreće, u Kijevu i dijelu Kijevske regije primijenjeni su vanredni prekidi napajanja po komandi Ukrenerga", objasnila je kompanija koja snabdijeva glavni grad električnom energijom.

Malo više detalja o tome šta se dogodilo u Kijevu, kasnije je Radiju NV pojasnio šef parlamentarnog odbora za energetiku, Serhij Nagornjak. Prema riječima poslanika, pet trafostanica u Kijevu i okolini, putem kojih se vrši prijem i prenos električne energije, bile su izložene ruskim napadima. To je uzrokovalo probleme s prenosom električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama Rivne i Hmeljnicki do krajnjih potrošača.

„Paradoksalna situacija: imamo višak proizvodnje — u mogućnosti smo proizvesti više električne energije — ali nakon nekoliko dobro usmjerenih neprijateljskih udara, prisiljeni smo ograničiti potrošnju u Kijevu, kijevskoj aglomeraciji, kao i u centralnim i istočnim dijelovima Ukrajine“, rekao je poslanik iz stranke Sluga naroda.

Međutim, Volodimir Zelenski je ukorio gradske vlasti ukrajinske prijestolnice zbog „gotovo potpunog“ neuspjeha u implementaciji planova održivosti.

„Usporavanje radova je apsolutno neprihvatljivo, a odgovornost Ministarstva infrastrukture i regionalnih administracija je lična. Za Kijev smo posebno definirali zadatke - zbog gotovo potpunog neuspjeha gradskih vlasti da preduzmu potrebne korake“, rekao je predsjednik nakon sastanka s vladinim zvaničnicima i vojskom.

Gradonačelnik Vitalij Kličko odgovorio je na kritike s govornice Vrhovne rade, gdje je pozvan na objašnjenja. Izjavio je da vlasti glavnog grada čine sve što je u njihovoj moći, ali ne mogu ništa učiniti po pitanju nedostatka sredstava protivvazdušne odbrane, za što je odgovornost na centralnim vlastima.

„Gradske vlasti svim silama pokušavaju osigurati život glavnog grada u uvjetima masovnog granatiranja. Ako je prošle godine bilo 19 pogodaka na postrojenja za proizvodnju toplinske energije u glavnom gradu, onda ih ove godine već ima skoro 50! I sve vrijeme su stručnjaci radili, obnavljali opremu, pripremali objekte za zimu. I Kijev je izdržao. U uvjetima nedostatka radnika u komunalnim preduzećima i obustave isplata“, rekao je gradonačelnik.

Nakon napada velikih razmjera i prekida u snabdijevanju 8. oktobra, Vitalij Kličko je u intervjuu za AFP izjavio da zbog intenziviranja ruskih napada na mostove i energetiku, Kijev prelazi u režim preživljavanja prije zime. I savjetovao je stanovnicima Kijeva koji imaju rođake ili prijatelje izvan glavnog grada da razmotre mogućnost privremenog odlaska, istovremeno naglašavajući da ne govori o potpunoj evakuaciji grada, kako bi to želio ruski lider Vladimir Putin.

U ovome nema ništa novo.

„Neprijatelj pokušava primijeniti strategiju koja je bila na snazi ​​još 2022. godine - da Kijevu prekine dovod energije, budući da je dobro poznato da je sam Kijev oduvijek bio energetski deficitaran. Stoga (sada) neprijatelj pokušava prekinuti glavne dalekovode koji povezuju Kijev s našim nuklearnim elektranama“, objašnjava Mihailo Hončar.

Prema riječima stručnjaka, Kijevu je potrebno oko 2,2 GW - ekvivalent kapaciteta dva nuklearna bloka. U takvim okolnostima, rješavanje problema samo kogeneracijskim postrojenjima neće uspjeti - čak i ako su dostupna i ako je vrijeme na raspolaganju.

„Nećete to učiniti za nekoliko ljetnih mjeseci, jer je potreban i novac i mora se uraditi zaštita. A cijena zaštite drugog nivoa je praktično jednaka cijeni te kogeneracijske elektrane. Plus zaštita od dronova i dodatna zaštita“, objašnjava Hončar.

„Takve stvari se prave u Kijevu, ali to je u suštini manje od 10 posto onoga što je potrebno, razumijete?“

Prema riječima stručnjaka, u situaciji s Kijevom nema "svetaca i grešnika".

"Centralna vlada kao da je zaboravila da Kijev nije samo grad, već i glavni grad u kojem se nalazi." Ali i "upiranje prstom na Bankovu" kako bi se opravdao nedovoljan rad je pogrešno.

"Jedino što savjetuju je da se napusti Kijev. Pa, hvala vam na takvom savjetu. Zašto nam onda trebaju?", emotivno komentira Volodimir Omelčenko političke sporove o energetici glavnog grada.

Kaže da je promatranje ovoga, a još više doživljavanje posljedica, posebno teško, jer je odavno sasvim očigledno da će Kijev biti centar ruskih napada. Kao i činjenica da je glavnom gradu trebalo posvetiti posebnu pažnju - na svim nivoima:

"Rekao sam o ovoj strategiji prije šest mjeseci da će neprijatelj prvenstveno koncentrirati pažnju na Kijev, neće se previše raspršivati ​​po cijeloj Ukrajini, jer su prethodne godine pokazale da to ne daje željeni efekat".

Prema Omelčenku, prva faza ovog plana – uništavanje proizvodnje u Kijevu i oko njega – TE 4, TE 5, TE 6, Tripiljska TE – dogodila se prošle zime.

Trenutno Rusi uništavaju visokonaponske dalekovode oko trafostanice Ukrenergo kako bi „odsjekli Kijev i Kijevsku regiju od snabdijevanja energijom, kako bi ovu regiju gurnuli u potpuno zamračenje“.

Ako strategija odsijecanja Kijeva i njegovog pretvaranja u energetsko ostrvo s naknadnim uranjanjem u mrak uspije, kaže Omelčenko, „više neće biti važno koliko plina ima u skladištima, da li je neka proizvodnja obnovljena ili ne, da li je nuklearni blok popravljen na vrijeme ili ne“.

Ali, ipak,

Šta je sa proizvodnjom i rezervama?

Ako se vratimo na pitanja koja su tradicionalno određivala kako će Ukrajina postupati sa sezonom grijanja – proizvodni kapaciteti, rezerve gasa i uglja – situacija je ovdje prilično paradoksalna.

Jedna od rijetkih dobrih vijesti je da meteorolozi trenutno predviđaju da će sljedeća zima biti uglavnom blaga, sa hladnim talasima i snježnim padavinama koje će biti kratkotrajne.

Uprkos činjenici da su se u velikim gradovima, prvenstveno Kijevu, ponovo pojavili planirani, a ponekad i vanredni prekidi struje, Ukrajina uglavnom nema manjak električne energije. I zato ne samo da može izvoziti višak, već i koristi izvoz kao jedan od načina da se "riješi" viška proizvodnje nuklearne energije u uslovima kada su termoelektrane, koje su ranije radile kao "ravnoteža" u sistemu, omogućavajući brzo povećanje ili smanjenje proizvodnje u zavisnosti od potražnje, uništene za 80 do 90 posto.

Slična situacija se odigrava i sa gasom. Ove godine, ukrajinska skladišta su akumulirala dovoljne rezerve gasa - skoro 16 milijardi kubnih metara, a ova brojka je dostignuta ranije nego što je planirano.

„Ovo je više od milijardu plina nego što je planirano“, kaže Volodimir Omelčenko, ali napominje: na pitanje hoće li uvijek biti moguće podići ovaj plin iz skladišta, konačan odgovor je nemoguć bez vojske - „to ovisi o neprijateljskim sposobnostima i planu napada na kompresorske stanice i sposobnosti da ih se brani“ iz Ukrajine.

Osim toga, glavni razlog za dobre rezerve plina je prilično tužan: ruski napadi na metalurška poduzeća praktično su zaustavili proizvodnju, koja je bila najveći industrijski potrošač.

Istovremeno, Rusi, prema riječima Mihaila Gončara, nastavljaju napadati ukrajinske pogone za proizvodnju plina, posebno u Poltavskoj i Harkovskoj oblasti, a također su udarili i na zapadnu regiju, posebno na nadzemnu infrastrukturu i podzemna skladišta plina.

„Ali, kao što vidite, gas i dalje teče. Stoga, ovo nije tako jednostavan zadatak kao što se na prvi pogled čini“, pažljivo formulira stručnjak.

Vlada je 7. oktobra čak ukinula zabranu izvoza prirodnog gasa, koja je bila na snazi ​​od početka potpune invazije. Privatne kompanije za proizvodnju gasa moći će izvesti do 15 posto svoje proizvodnje za prethodni mjesec.

Očigledno, kaže Hončar, „premijer i dalje vodi Naftogaz, po nekoj inerciji, ali sada kao premijer treba da riješi pitanje budžeta“. Štaviše, cijene gasa u Evropi, gdje su rezerve niže nego inače, znatno su više nego za gas proizveden u Ukrajini.

Međutim, prema mišljenju stručnjaka, bilo bi efikasnije i sigurnije to učiniti zimi - „kada će biti jasno da smo prošli zimski ekvator i stoga možemo nešto sebi priuštiti, kako kažu“.

I općenito, kaže Hončar, ova zima će biti "vrlo drugačija", čak i unutar istog grada - nešto će zavisiti od toga koliko je određena stambena zgrada ili čak stan bio pripremljen.

"Ali opet, ako nema opskrbe toplinom, onda nikakva izolacija neće mnogo pomoći", odmah priznaje stručnjak.

I savjetuje da u takvom slučaju imate vlastitu rezervnu opciju: neprekidno napajanje strujom, zalihe vode i tople odjeće.

I zapamtite da se bitka ne vodi samo vojnim sredstvima i ne samo za struju i toplinu, već i za mozak - "kada se promijeni struktura razmišljanja i čovjek pomisli da je sam došao do ideje, da da, na kraju krajeva, tu je potrebno nekako pregovarati".