Ruski diplomat protjeran iz Bugarske pojavio se u Srbiji

Ruski diplomat Aleksandar Aleksandrovič Krasii ove je godine akreditiran kao pomoćnik vojnog atašea u Srbiji, pet godina nakon što su bugarski mediji izvijestili da je protjeran iz zemlje u sklopu špijunskog skandala koji je izbio između Sofije i Moskve.

Podaci koji su procurili iz ruskih baza podataka pokazuju da Aleksandar Krasii ima veze s ruskom vojnom obavještajnom službom (GRU), saznaje Systema, ruskojezična istražna jedinica Radija Slobodna Europa (RFE/RL).

Ni bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova ni bugarsko državno odvjetništvo nisu odgovorili na REL-ov zahtjev za informacijama u vezi sa slučajem.

REL-ovo istraživanje pokazuje da je Krasii bio u Srbiji oko godinu dana nakon protjerivanja iz Bugarske, ali se njegovo ime pojavilo na diplomatskoj listi kao pomoćnik vojnog atašea tek 2026. godine.

Ruski diplomat je protjeran usred istrage u Bugarskoj o nizu eksplozija u skladištima oružja, za koje se u to vrijeme sumnjalo da su ih izveli ruski državljani.

Moskva je negirala bilo kakvu umiješanost u te incidente.

Bivša diplomatkinja i konzultantica za geopolitička i sigurnosna pitanja, Nikola Llunic, izjavila je za REL da ovaj slučaj pokazuje da se stav srbijanskih institucija prema ovom pitanju, koji je prisutan već dugo vremena, nije promijenio.

„Sigurnosne službe moraju obavljati dužnost koja im je dodijeljena Ustavom i štititi državu sa sigurnosne i kontraobavještajne perspektive. Vi [REL] ste na to ukazali 2023. godine, ali institucije nisu ni na koji način reagirale“, rekao je Llunić.

U prethodnoj istrazi iz 2023. godine, REL je identificirao trojicu ruskih diplomata koji su započeli svoje diplomatske misije u Srbiji nakon što su ih zemlje Europske unije protjerale ili stavile na crnu listu u mjesecima nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

U to vrijeme, REL je utvrdio da je jedan od njih imao veze s jedinicom ruske Federalne sigurnosne službe (FSB), optuženom za kibernetičke napade na energetski sektor Sjedinjenih Država, dok je drugi imao veze s ruskom Službom za vanjske poslove.

Jedan od njih i dalje služi kao ruski diplomat u Srbiji.

Mediji su otkrili identitet diplomata

Bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova protjeralo je još jednog ruskog diplomata krajem travnja 2021.

Kako je navedeno u izjavi objavljenoj 29. travnja, protjerivanje je bilo dio niza protjerivanja, dok je ruski veleposlanik pozvan na razgovore.

Iako ministarstvo nije otkrilo njegov identitet, bugarski mediji su ga otkrili.

Privatna novinska agencija Zona News i bugarski javni emiter dva dana kasnije izvijestili su da se radilo o potpukovniku Aleksandru Krasiiju, koji je bio pomoćnik ruskog vojnog atašea.

Zona News je izjavila da je tu informaciju primila "iz svojih izvora", dok je kasnije izjavila da je javni emiter primio informaciju od njih bez navođenja izvora.

Agencija je izvijestila da je Krasii trebao napustiti Bugarsku najkasnije do 5. svibnja.

Prema Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Krasii je postao diplomat te zemlje krajem 2020. godine, a u Bugarsku je stigao početkom 2021. godine.

Također je objavljeno da je tijekom svog četveromjesečnog boravka imao samo jedan javni angažman: u ime ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua, uručio je odlikovanje aktivistu rusofilske udruge u Bugarskoj.

Na web stranici udruge objavljeno je izvješće o događaju, kao i fotografija Krasija s njegovim članovima.

REL nije dobio odgovor od Bugarske nacionalne televizije ili Zona Newsa o tome kako su utvrdili da je Krasii protjerani diplomat, dok se ni udruga rusofila nije oglasila u vezi s njegovim protjerivanjem iz Bugarske.

Iz Bugarske u Srbiju

Nešto više od godinu dana nakon izbacivanja, Krasii je fotografiran na događaju na Sveučilištu obrane u Beogradu.

Fotografiran je među instruktorima i polaznicima napredne obuke u Školi nacionalne obrane, vojnoj obrazovnoj ustanovi.

REL je identificirao Krasiija, između ostalog, na temelju oznaka na uniformi koju je nosio na tom događaju, na kojima je pisalo "AA Krasii".

Ime Aleksandar Krasii prvi se put pojavilo na diplomatskom popisu 2026. godine. Ovaj popis je službeni registar stranih diplomata, koji periodično ažurira i objavljuje Ministarstvo vanjskih poslova Srbije.

Iste godine, REL ga je identificirao na dva događaja u Beogradu.

U travnju je prisustvovao polaganju vijenaca prije sastanka srpsko-ruskog Međuvladinog odbora za trgovinu, gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju.

Nekoliko tjedana kasnije, u svibnju, fotografiran je kako sudjeluje u maršu "Besmrtni puk", ceremoniji koja je nastala u Rusiji, gdje je prvi put organizirana 2012. godine u spomen na vojnike Crvene armije poginule tijekom Drugog svjetskog rata.

Srpsko Ministarstvo vanjskih poslova i rusko veleposlanstvo nisu odgovorili na REL-ov zahtjev za komentar u vezi s Krasiijevom diplomatskom misijom u Srbiji.

Deportiran usred istrage o eksplozijama i trovanju

Krasii je deportiran iz Bugarske usred istrage u kojoj je šest ruskih državljana optuženo za sudjelovanje u nizu eksplozija koje su se dogodile tijekom desetogodišnjeg razdoblja.

U to vrijeme, bugarski tužitelji izjavili su da postoji „razumna sumnja“ da su eksplozije koje su pogodile četiri skladišta i proizvodna pogona u Bugarskoj između 2011. i 2020. povezane s trovanjem bugarskog trgovca oružjem Emiliana Gebreva 2015., kao i s eksplozijom u skladištima streljiva u Češkoj 2014.

Glasnogovornik Ureda glavnog tužitelja tada je izjavio da se može zaključiti da je "svrha postupaka ruskih građana bila prekid opskrbe Gruzijom i Ukrajinom posebnim proizvodima".

Godine 2015. trgovac oružjem Emilian Gebrev počeo je povraćati tijekom večere u restoranu u Sofiji. Nakon toga je prevezen u vojnu bolnicu, gdje je doživio teške halucinacije i pao u komu. Njegov sin također se iznenada razbolio, kao i direktor Gebrevove tvrtke za trgovinu oružjem EMCO.

Gebrev se na kraju oporavio.

U to vrijeme istražitelji su cijeli slučaj povezali s Češkom Republikom. Godine 2021. ta je zemlja optužila rusku vojnu obavještajnu službu GRU da stoji iza sabotaže u listopadu 2014. u gradu Vrbetice, gdje je eksplodiralo 50 tona streljiva i dvije osobe su poginule.

Bugarsko tužiteljstvo nije odgovorilo REL-u u vezi s napretkom spomenute istrage niti je li u njoj sudjelovao i ruski diplomat Aleksandar Krasii.

Adrese ruskih obavještajnih časnika

Systema je saznala da su Krasijeve veze s ruskom vojnom obavještajnom službom naznačene njegovim adresama.

U većini procurjelih ruskih baza podataka, uključujući, na primjer, bazu podataka državnih službi „Gosuslugi“, podatke jednog od najvećih privatnih laboratorija u Rusiji, Gemotesta, kao i bazu podataka zdravstvenog osiguranja, Krasii navodi svoju adresu stanovanja kao „Devichye Pole, br. 4“ u Moskvi.

Ovo nije stambena zgrada, već sjedište Zajedničke akademije Oružanih snaga Ruske Federacije, jedne od vodećih ruskih vojnih obrazovnih institucija.

Čini se da je Krasii samo u nekoliko navrata dao svoju pravu adresu.

Jedan takav slučaj bio je kada je podnio zahtjev za takozvane "COVID dozvole", uvedene 2020. godine i potrebne za kretanje po Moskvi tijekom karantene. Za te dozvole podnositelji zahtjeva morali su navesti mjesta polaska i dolaska svojih putovanja.

U svih pet dozvola koje je Krasii dobio u proljeće 2020., početna točka bila je adresa u Ulici „Maršal Birjuzov“: jednom bez broja zgrade, jednom s brojem 2, jednom s brojem 7 i dva puta s brojem 4.

Prema istraživačkim novinarima, na potonjoj adresi nalaze se stanovi za obitelji časnika koji studiraju na takozvanom "Konzervatoriju", odnosno Vojno-diplomatskoj akademiji.

Mnogi budući časnici i operativci ruske vojne obavještajne službe, GRU-a, završili su ovu akademiju i živjeli na toj adresi. Među njima je i Anatolij Čepiga, koji je 2018. u Salisburyju u Engleskoj sudjelovao u pokušaju trovanja ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala.

S obzirom na to da je, prema izvješćima bugarskih medija, Krasii već bio raspoređen u ruski konzulat u Bugarskoj krajem 2020., čini se da je do njegovog raspoređivanja tamo došlo odmah nakon završetka studija na „Konzervatoriju“.

Prema procurjelim podacima, Krasii je proveo gotovo dvije godine, od 2013. do 2015., u gradu Gornyju, u ruskom Zabajkalskom kraju.

Gorni je jedan od oko 40 zatvorenih gradova u Rusiji, što znači da je za ulazak u njega potrebna posebna dozvola.

Gorny je zatvoren jer je do 2002. godine bio dom 4. strateške raketne divizije ruskih strateških raketnih snaga.

Divizija je kasnije raspuštena, a prema službenim podacima, Gorny je trenutno dom nekoliko jedinica ruskih oružanih snaga, od kojih nijedna nije povezana sa strateškim raketama ili nuklearnim oružjem. Međutim, Gorny je do danas zadržao status zatvorenog grada.

Ovo nije prvi poznati slučaj u kojem su časnici GRU-a koji služe u inozemstvu prethodno živjeli u zatvorenim vojnim gradovima u Rusiji.

Časnik GRU-a Jurij Mihejev, koji djeluje pod diplomatskom zaštitom u afričkim zemljama, živio je od 2010. do 2015. u zatvorenom gradu Ozernyju, u Tverskoj oblasti, koji je, kao i Gorni, povezan s ruskim Strateškim raketnim snagama.

Još jedan protjerani diplomat ostaje u Srbiji

Krasii nije jedini ruski diplomat koji je, nakon što je protjeran iz zemlje EU, završio u diplomatskoj misiji u Srbiji.

Stotine ruskih diplomata protjerano je iz država članica EU ili stavljeno na crnu listu u mjesecima nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

REL je otkrio da su najmanje trojica od tih diplomata postali akreditirani predstavnici Rusije u Srbiji, uključujući dvojicu koji su imali veze s ruskim obavještajnim službama.

Ruski diplomati nisu protjerani iz Srbije 2022. godine jer, za razliku od većine europskih zemalja, Srbija nije uvela sankcije Moskvi i nastavlja održavati bliske odnose s Rusijom.

Između ostalih, Aleksej Ivanenko se pojavio na srpskoj diplomatskoj listi nakon što je protjeran iz Hrvatske 2022. godine.

Procurile ruske vladine baze podataka pokazuju da je Ivanenko radio kao "inženjer" u vojnoj jedinici 71330, što je drugi naziv za 16. centar ruske FSB-e.

Ivanenko se još uvijek pojavljuje na najnovijem diplomatskom popisu Srbije, objavljenom u rujnu.

Srpska vlast nije odgovorila na REL-ovo istraživanje 2023. godine.

"Centar ruskih obavještajnih aktivnosti"

Bivši diplomat Nikola Lunić rekao je za REL da činjenica da su "protjerani diplomati" pronašli bazu u Srbiji izaziva sumnju da je Beograd "središte ruskih obavještajnih aktivnosti".

„Srbija je stvorila okruženje u kojem Rusija može održati diplomatske kapacitete koje gubi u nekim dijelovima Europske unije. Na taj način se povećavaju diplomatski kapaciteti Rusije, što je, u pravilu, popraćeno rastom njezinih obavještajnih sposobnosti“, rekao je.

REL-ovo istraživanje iz 2023. pokazalo je da se broj ruskih diplomata povećao od 2022. do 2023., u vrijeme kada su zemlje EU protjerivale ruske diplomate zbog invazije na Ukrajinu.

Međutim, broj ruskih diplomata sada je još veći.

Diplomatski popis iz rujna 2026. sadrži 79 ruskih diplomata, u usporedbi sa 62 u 2023. godini.