Međunarodna istraga: Ruski brodovi korišteni za prevoz vojne opreme i obavještajaca u Afriku
Mediji su identificirali 28 putnika na sedam ruskih brodova čija imena, datumi rođenja i identifikacijski brojevi nedostaju u javnim bazama podataka ili arhivama s dokumentima o ličnim podacima koji su procurili.
Rusija navodno koristi mrežu civilnih trgovačkih brodova za transport vojne opreme u nekoliko afričkih zemalja, čak i zapošljava obavještajno osoblje pod lažnim identitetima, kako bi osigurala sigurnost pošiljki. Ovo se podaci do kojih se došlo u zajedničkoj istrazi platformi za istraživačko novinarstvo Dossier Center, Follow the Money, njemačkih novina "Sueddeutsche Zeitung", danskog istraživačkog centra Danwatch i vodećeg baltičkog novinskog portala "Delfi". Mediji i centri koji su bili uključeni u istragu identificirali su 28 putnika na sedam ruskih brodova čija imena, datumi rođenja i identifikacijski brojevi nedostaju u javnim bazama podataka ili arhivama ličnih podataka koji su procurili. Prema evropskom obavještajnom izvoru s kojim su se konsultovali autori istrage, ovi putnici mogu biti ruski agenti koji posjeduju tajne dokumente. Pasoši koje su koristili putnici identificirani kao osumnjičeni nemaju biometrijske čipove, a neki imaju uzastopne brojeve ili se razlikuju samo u posljednjim ciframa, što sugerira koordinirano izdavanje dokumenata.
Stig Vaever, bivši danski obavještajni zvaničnik, primijetio je da su ove karakteristike u skladu s korištenjem fiktivnih identiteta u tajnim operacijama. Sličnu procjenu dali su i analitičari američke organizacije C4ADS, koja je specijalizirana za proučavanje ilegalnih mreža i prijetnji globalnoj sigurnosti. Prema istrazi, 28 putnika identifikovano je na tri ro-ro broda (brodovi dizajnirani za kotrljajuće terete) i četiri trgovačka broda za suhi teret, a svi su bili uključeni u pošiljke vojne opreme prvenstveno namijenjene Afričkom korpusu, jedinici ruskog Ministarstva odbrane koja je preuzela neke od aktivnosti koje je prethodno u Africi obavljala privatna vojna kompanija Wagner. Jedan od dokumentovanih incidenata odnosi se na brod Sabetta, koji je 19. marta stigao u luku Conakry, glavni grad Gvineje, s teretom od približno 50 vozila, uključujući oklopna vozila i tankere, koji su potom prebačeni u Mali, gdje djeluje Afrički korpus. Na brodu su bila i četiri putnika čiji identitet nije potvrđen provjerom novinara. Sabetta pripada kompaniji Northern Project, koja je, prema istrazi, uključena u vladine ugovore o odbrani i posebne projekte za rusku nuklearnu kompaniju Rosatom.
Među ostalim identifikovanim plovilima su ro-ro plovila Adler, Ascalon i Baltic Leader, koja su sva u vlasništvu kompanije MG-Flot, koja je pod sankcijama EU i SAD zbog navodne umiješanosti u logističku podršku Iranu i snabdijevanje municijom i komponentama za ruske dronove. Istraga, također, imenuje trgovačke brodove Mikhail Britnev i Mis Zelanija, povezane s kompanijama Arctic Trans i Eco Shipping. Ova druga je pod sankcijama SAD-a zbog svoje uloge u logističkoj mreži ruskog projekta ukapljenog prirodnog plina Arctic LNG 2. Sedmo plovilo je Sijanie Severa, u vlasništvu kompanije Northern Shipping, a prethodno je, prema navodima novinara, korišteno za prijevoz žitarica s ukrajinskih teritorija koje je okupirala Rusija.
Tokom putovanja u Afriku, ovih sedam plovila je navodno više puta onesposobljavalo svoje automatske sisteme identifikacije (AIS), što je otežavalo praćenje njihovog kretanja i rekonstrukciju njihovih ruta. Prema izvoru iz evropske obavještajne službe koji se citira u istrazi, korištenje takvih pojačanih mjera tajnosti povezano je s vojnom prirodom tereta i potrebom da se zaštiti od zapadnog nadzora. Moskva je stoga odlučila da u posade rasporedi osoblje Federalne sigurnosne službe (FSB) ili Vojne obavještajne službe (GRU). Michelle Bockmann, viša analitičarka u firmi za pomorski nadzor Windward, smatra da dužnosti ovih agenata mogu uključivati i nadzor posada, kako bi se spriječilo zadržavanje ili pregled brodova na zahtjev evropskih vlasti. Prisustvo sigurnosnog osoblja bi stoga služilo svrsi osiguranja dolaska tereta koji se smatra posebno osjetljivim. Međutim, istraga ne dokumentuje stvarni identitet 28 putnika niti pruža nezavisnu potvrdu njihove povezanosti s ruskim obavještajnim agencijama.