Kineski predsjednik Xi i ruski predsjednik Putin ujedinjeni protiv Zapada na regionalnom sastanku
Predsjednici Xi Jinping i Vladimir Putin naizmjenično su napadali Zapad tokom okupljanja euroazijskih lidera sa ciljem da se Peking stavi u središte regionalnih odnosa.
Šangajska organizacija za saradnju (SCO) se predstavlja kao nezapadni stil saradnje između 10 zemalja u regiji i nastoji biti alternativa tradicionalnim savezima.
Xi je liderima, uključujući bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka i indijskog premijera Narendru Modija, rekao da globalna situacija postaje sve "haotičnija i isprepletenija".
Kineski lider je, također, oštro kritizirao "nasilničko ponašanje" određenih zemalja - prikrivenu referencu na Sjedinjene Američke Države.
"Sigurnosni i razvojni zadaci s kojima se suočavaju države članice postali su još izazovniji", rekao je Xi u svom obraćanju u sjevernom lučkom gradu Tianjinu.
"S obzirom na to da svijet prolazi kroz turbulencije i transformacije, moramo nastaviti slijediti duh Šangaja... i bolje obavljati funkcije organizacije", istaknuoje Xi.
Putin je iskoristio svoj govor da brani rusku ofanzivu u Ukrajini, okrivljujući Zapad za pokretanje troipogodišnjeg sukoba u kojem su ubijene desetine hiljada ljudi i uništen veći dio istočne Ukrajine.
„Ova kriza nije izazvana ruskim napadom na Ukrajinu, već je rezultat puča u Ukrajini, koji je podržao i izazvao Zapad“, rekao je Putin.
Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Kinu da radi na mirovnom procesu tokom Putinove posjete, navodeći u saopćenju iz Kijeva da bi „pozdravili aktivniju ulogu“ Pekinga u pronalaženju mira „zasnovanog na poštovanju Povelje Ujedinjenih naroda“.
U međuvremenu, Putin je pohvalio turske posredničke napore u sukobu dok se sastajao sa turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Iz Kremlja je saopćeno da se Putin kasnije sastao sa svojim iranskim kolegom Masoudom Pezeshkianom, a očekuje se da će njih dvojica razgovarati o iranskom nuklearnom programu.
„Uvijek pronicljiv“
Ranije su lideri iz 10 zemalja - Kine, Indije, Rusije, Pakistana, Irana, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Bjelorusije - pozirali za grupnu fotografiju na crvenom tepihu.
Xi, Putin i Modi viđeni su kako razgovaraju, okruženi svojim prevoditeljima. Modi i Putin su fotografisani držeći se za ruke i razgovarali su tokom popodneva.
Ruski državni mediji izvijestili su da su dvojica predsjednika provela skoro sat vremena razgovarajući "licem u lice" u Putinovom oklopnom predsjedničkom automobilu prije zvaničnog sastanka.
"Razgovori sa njim su uvijek pronicljivi", objavio je Modi na X uz fotografiju na kojoj se vidi kako zajedno putuju u automobilu.
Prije njihovog sastanka, Modi je pohvalio "posebno i privilegovano strateško partnerstvo" s Moskvom i dodao da Indija želi da obje strane u sukobu u Ukrajini "pronađu stabilan mir".
"Uzajamno povjerenje"
Samit ŠOS-a počeo je u nedjelju, nekoliko dana prije masovne vojne parade u Pekingu povodom 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata.
Kineska novinska agencija Xinhua saopćila je da su države članice potpisale deklaraciju kojom se slažu da ojačaju saradnju u sektorima kao što su sigurnost i ekonomija.
Xinhua je dodala da su lideri primili i Laos kao zemlju posmatrača ili "partnera u dijalogu" - ŠOS već ima 16 posmatrača.
Xi je održao niz uzastopnih sastanaka s liderima, uključujući Lukašenka - jednog od Putinovih odanih saveznika - i Modija, kojemu je ovo prva posjeta Kini od 2018. godine.
Modi je rekao Xiju da je Indija posvećena "unapređenju naših veza na osnovu međusobnog povjerenja, dostojanstva i osjetljivosti".
Dvije najmnogoljudnije nacije svijeta su intenzivni rivali, koji se takmiče za uticaj širom Južne Azije, a 2020. godine su se sukobile u graničnom sukobu.
Otopljavanje je počelo prošlog oktobra, kada se Modi prvi put u pet godina sastao sa Xijem na samitu u Rusiji.
Njihovo približavanje se produbilo dok je američki predsjednik Donald Trump vršio pritisak na oba azijska ekonomska giganta trgovinskim tarifama.
Više od 20 lidera prisustvuje najvećem sastanku bloka od njegovog osnivanja 2001. godine.
Mnogi od okupljenih dostojanstvenika bit će u srijedu u Pekingu kako bi gledali vojnu paradu, kojoj će prisustvovati i sjevernokorejski lider Kim Jong Un.
Voz s Kim Jong-unom ušao je u Kinu rano u utorak, izvijestila je južnokorejska novinska agencija Yonhap, pozivajući se na sjevernokorejski državni radio.
ZAKLJUČAK
Kina i Rusija su i ranije, a naročito od početka ruske invazije na Ukrajinu, smatrale da je Zapad Kriv za sve krize u svijetu. Takav narativ je naročito pojačan nakon ruske invazije na Ukrajinu, gdje Rusija opravdava invaziju borbom protiv „nacizma“ u Ukrajini, dok Kina smatra da zapadne zemlje podrškom Ukrajini produbljuju sukob.
Naravno, kineski zvaničnici neće reći da odbijanjem da se priključi sankcijama, uvozom ruskih energenata i izvozom roba dvostruke nammjene Kina, također, doprinosi jačanju ruske ratne mašine i produžavanju sukoba u Ukrajini.
U objema zemljama je uspostavljena autokratska vladavina, ne postoji opozicija, uvedena je stroga cenzura medija i društvenih mreža, tako da nakon obračuna sa „unutrašnjim“, sada se očitu spremaju na obračun sa „vanjskim“ neprijateljem, u ovom slučaju Zapadom, čije demokratske vrijednosti smatraju velikom prijetnjom za svoju vladavinu.