Različiti odgovori propagande na rusku provokaciju protiv Poljske

 

U ranim jutarnjim satima 10. septembra 2025. godine, tokom još jednog masovnog ruskog napada dronova i raketa na Ukrajinu, ruske bespilotne letjelice, ili dronovi, narušile su poljski zračni prostor. Poljska je formalno zatražila aktiviranje Člana 4 Sjevernoatlantskog sporazuma, koji nalaže konsultacije među državama članicama kad god bilo koja od njih uoči prijetnju teritorijalnom integritetu, političkoj nezavisnosti ili sigurnosti zemlje članice NATO. Operativna komanda poljskih oružanih snaga izjavila je na X da je ruski napad na Ukrajinu tog dana rezultirao "neviđenim kršenjem poljskog zračnog prostora dronovima", nazivajući to činom agresije koji predstavlja stvarnu prijetnju sigurnosti njenih građana.

Jedan dron srušio se na stambenu zgradu u selu Wyrki-Wola, blizu bjeloruske granice. Udar je oštetio krov i obližnji automobil, iako nije izbio požar, niti je bilo prijavljenih povreda (kasnije je utvrđeno da je stambena zgrada oštećena kao rezultat pokušaja da se raketom iz F-16 obori dron - napomena urednika). Međutim, incident je istaknuo ranjivost pograničnih regija i potencijal za eskalaciju, jer su dronovi bili dio šireg napada na Ukrajinu, gdje je Rusija rasporedila stotine bespilotnih letjelica.

Ovaj događaj se razlikuje od prethodnih incidenata kada su ruske rakete ili dronovi zalutali na poljsku teritoriju. Naprimjer, u novembru 2022. godine, raketni napad u Przewodówu ubio je dvije osobe, što je izazvalo međunarodno negodovanje, ali Poljska se suzdržala od presretanja, odlučivši se za diplomatske mjere. Ovog puta, Varšava je preduzela odlučan korak, naredivši aktivno obaranje dronova prvi put, navodeći neposrednu prijetnju javnoj sigurnosti i rusku agresiju. Odluka je donesena zbog povećanih rizika za istočne regije gdje je vojska izdala upozorenja stanovnicima. Poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz naglasio je obim kršenja, pozivajući na hitan odgovor.

NATO nije klasificirao incident kao direktan ruski napad na državu članicu. Prema Reutersu, izvori iz NATO-a su napomenuli da je to bio prvi slučaj da su se avioni Alijanse sukobili sa potencijalnim prijetnjama u vazdušnom prostoru članice. U operaciji su učestvovali poljski F-16, holandski F-35, italijanski izviđački avioni AWACS i avioni NATO-a za dopunjavanje gorivom. Iako su sistemi protivvazdušne odbrane Patriot detektovali dronove radarom, nisu se direktno sukobili. Ova koordinacija je naglasila solidarnost Alijanse, iako odluka da se ne aktivira Član 5. NATO ugovora odražava oprezan pristup.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je upad ruskih dronova u poljski vazdušni prostor kao izuzetno opasan presedan za Evropu.  

„Moskva uvijek testira granice mogućeg i bez snažnog odgovora ostaje na novom nivou eskalacije. Danas je obilježen još jedan korak eskalacije – rusko-iranski šehidi djelovali su u poljskom zračnom prostoru, unutar teritorije NATO-a“, izjavio je Zelenski.

Istražujemo reakciju ruskih propagandista i šta otkrivaju njihove odabrane taktike.

 

 

U izvještavanju o nedavnom napadu dronom, ruska propaganda na platformi Telegram koristi tri glavne taktike: poricanje, prebacivanje krivice na Ukrajinu i umanjivanje ozbiljnosti incidenta manipuliranjem službenim saopćenjem NATO-a. Ove strategije imaju za cilj prikriti ulogu Rusije i posijati sumnju u javnosti.

Prva naracija negira da su dronovi bili ruski, tvrdeći da Poljska „plače - eto vuka“ uprkos tome što nema očigledne prijetnje. Propagandisti tvrde da Varšava i Evropa namjerno eskaliraju tenzije kako bi opravdale akcije protiv ruskih dronova Shahed-136 iznad Ukrajine. Naprimjer, Telegram kanal sa 1,2 miliona pratilaca iz proratne grupe blogera objavio je: „Ovo izgleda kao operacija zataškavanja za poljske akcije protivvazdušne odbrane i zračnih snaga protiv naših 'geranija' iznad zapadne Ukrajine. Nema dokaza da su geranije ušle u Poljsku“.  

„Prestanite plašiti Poljake“, dodaje se u objavi.

Slično tome, kanal sa 861.000 pretplatnika spominje izjave ruskog ambasadora Sergeja Andrejeva.  

„Poljska je više puta optužila Rusiju za kršenje njenog zračnog prostora, ali nikada nije pružila nikakve dokaze.“  

Ova taktika prikazuje Poljsku, Zapad i Ukrajinu kao provokatore koji izmišljaju prijetnje kako bi eskalirali situaciju.

Drugi, i najmanipulativniji, narativ indirektno ili eksplicitno prebacuje krivicu na Ukrajinu, sugerirajući da su dronovi ukrajinski. Propagandisti to tvrde na osnovu „nesrazmjerne“ štete.

Kanal sa dva miliona pretplatnika navodi: „Da se radilo o ruskom dronu, uništenje bi bilo daleko veće. Fotografije sa mjesta incidenta postavljaju pitanja: 'Geran-2', koji cilja vojnu infrastrukturu u Ukrajini, nosi bojevu glavu od 90 kilograma. Šteta, na osnovu snimka poljskih medija, ne odgovara ovoj snazi. Stručnjaci koje citira [kanal] kažu da bi takav teret mogao srušiti dio stambene petospratnice, a ipak je oštećen samo dio krova“.

Drugi kanal sa 500.000 pretplatnika ide dalje: „Bjelorusija je spasila Poljsku od napada dronom. Saveznici u Minsku su podnijeli informativni udar i objasnili kako su dronovi ušli na poljsku teritoriju – tokom noćne razmjene udara bespilotnim letjelicama između Rusije i Ukrajine, bjeloruske snage za praćenje upozorile su Poljsku na nadolazeće dronove“.

Ovaj narativ prikazuje Ukrajinu kao provokatora koji navodno „uvlači NATO u rat“ kako bi osigurao više pomoći. Kanal sa tri miliona pretplatnika podrugljivo je dodao: „Nacisti su ponovo razočarani što je još jedan pokušaj direktnog uključivanja nekoga u sukob u Ukrajini propao“.

Treća taktika manipulira izjavom predstavnika NATO-a da se incident ne smatra direktnim napadom, predstavljajući to kao dokaz poljske „pretjerane reakcije“ kako bi privukla pažnju. Ruski kanali te tvrdnje masovno promoviraju, tvrdeći da Varšava pretjeruje kako bi poboljšala svoj status u Alijansi ili osigurala veću podršku. Napominju da se NATO nije pozvao na Član 5, sugerirajući da se „ništa ozbiljno nije dogodilo“. Ovaj narativ obezvređuje poljski odgovor, prikazujući ga kao „histeriju“ radi samopromocije, a ignorirajući učešće NATO-a u presretanju.

Naprimjer, Telegram kanal sa 80.000 pretplatnika je izjavio: „Poljska pokušava glumiti žrtvu i podsticati histeriju. Mediji su odmah objavili naslove o 'ruskoj agresiji'. Sve ovo ima jedan cilj – stvaranje slike neprijatelja (Rusije) i opravdavanje povećane militarizacije“.

Kanal sa tri miliona pretplatnika objavio je: „Poljsko ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da su pronašli ostatke sedam dronova i moguće jedne rakete... Savjetovao bih im da sljedeće provjere glavne plinovode. Možda se brigada 'Veterani' već približava Varšavi (tamo više nema plina) (60. odvojena zračno-desantna brigada Veterani, formirana 2022. godine, poznata je po sabotažnim i jurišnim operacijama, uključujući infiltraciju u pozadinske linije putem podzemnih komunikacija – napomena autora).“

 

 

Kršenje poljskog zračnog prostora ruskim dronovima tokom masovnog napada na Ukrajinu primjer je taktike postepene agresije Kremlja, strategije koja se sistematski koristi za potkopavanje stabilnosti susjednih država i testiranje granica zapadnog odgovora. Za razliku od direktne, otvorene agresije pokrenute protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju sa istovremenim udarima na više frontova, pristup prema Poljskoj uključuje manje, raspršene akcije koje na prvi pogled izgledaju kao izolovani incidenti. Ova metoda omogućava Moskvi da izbjegne direktnu konfrontaciju sa NATO-om, dok postepeno normalizira kršenja savezničkog suvereniteta.  

Agresija protiv Ukrajine bila je iznenadna i sveobuhvatna: prema izvještajima UN-a i zapadnih obavještajnih službi, Rusija je u prvih nekoliko sedmica gomilala više od 150.000 vojnika duž granica, izvela raketne napade na civilnu infrastrukturu i pokušala zauzeti ključne gradove poput Kijeva. To je izazvalo trenutni međunarodni odgovor - od sankcija do isporuke oružja - zbog neosporne namjere i obima agresije. Nasuprot tome, ruske akcije prema Poljskoj spadaju u "sivu zonu", koju karakteriziraju manji incidenti poput lutanja dronova tokom "ukrajinskih operacija", pada ostataka projektila ili "slučajnih" kršenja granica.

Ovaj put, incident nije rezultirao značajnim razaranjima ili žrtvama. Ipak, to nije izolovan događaj: slična kršenja dogodila su se između 2022. i 2024. godine, kada su ruske rakete i dronovi ušli u zračni prostor Poljske, Rumunije i Moldavije, da bi bili predstavljeni kao "tehničke greške" ili "nuspojave" udara na Ukrajinu.

Ovo raspršivanje je ključna komponenta strategije. Koordinirani napad velikih razmjera, poput direktnog bombardiranja poljskih ciljeva, vjerovatno bi naveo NATO da aktivira Član 5 o kolektivnoj odbrani, klasificirajući ga kao klasičnu invaziju. Međutim, ovi izolirani "incidenti" zamagljuju granice stvarnosti, a svaki se tretira kao nenamjeran ili slučajan događaj. To Moskvi pruža prostor za manevriranje, postepeno nagrizajući zapadne "crvene linije" u nejasnu zonu tolerancije.

Historijske paralele su očigledne: slična postepena agresija korištena je u Gruziji 2008. godine (počevši sa "mirovnim" snagama prije eskalacije u puni sukob), na Krimu 2014. godine ("mali zeleni ljudi" bez oznaka) i u istočnoj Ukrajini (podrška "separatistima" bez formalnog priznanja). U svakom slučaju, Rusija je ispitivala globalne reakcije, postepeno eskalirajući, izbjegavajući prag koji bi doveo do potpune izolacije.

Ruska propaganda obično takve incidente ne predstavlja kao akte agresije Moskve, već kao „nesreće“ ili „manje događaje“ – dronovi su navodno skrenuli s kursa zbog ukrajinskog miješanja, ukrajinska protivvazdušna odbrana je „neefikasna“ ili Poljska „preuveličava prijetnju kako bi opravdala eskalaciju“. Ove manipulacije imaju za cilj da posijaju paniku među poljskim civilima, moralno razoružaju društvo i učine ga podložnim dezinformacijama. Zamagljujući granice između rata i mira, ova taktika uvlači poljsko društvo u „maglu rata“.