Vladimir Putin priznao da je ruska protivvazdušna odbrana kriva za pad aviona Azerbaijan Airlines  

To je prvo javno priznanje odgovornosti ruskog predsjednika za pad aviona i pokušaj smirivanja tenzija između susjeda.

Putin je rekao da su dvije rakete koje je ruska protivvazdušna odbrana ispalila na ukrajinski dron eksplodirale samo 10 metara od aviona Azerbaijan Airlinesa.

U razgovoru sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, Putin je rekao da se radilo o "tehničkom kvaru".

"Ruska strana će očigledno učiniti sve da osigura odštetu i da pravnu procjenu svim postupcima odgovornih zvaničnika. Naravno, ove riječi vezane za ovu tragediju, usmjerene na podršku - moralnu podršku - porodicama, ne rješavaju glavni problem: ne možemo vratiti u život one koji su poginuli kao posljedica tragedije", rekao je tom prilikom Putin.

Azerbejdžanski predsjednik Alijev je zahvalio Putinu na istrazi uzroka obaranja aviona.

"Želio bih vam se zahvaliti što situaciju držite pod ličnom kontrolom", rekao je Alijev.

Govoreći na sastanku s Alijevim u glavnom gradu Tadžikistana, Dušanbeu, gdje su obojica prisustvovali samitu bivših sovjetskih zemalja, Putin je obećao da će kazniti odgovorne i osigurati odštetu.

 

 

Azerbejdžanske vlasti su saopćile da je avion Embraer 190 slučajno pogođen ruskom vatrom, a zatim je pokušao sletjeti u zapadnom Kazahstanu, gdje se srušio, a tom prilikom je poginulo 38,  od 67 osoba koej su se u trenutku nesreće nalazile u u avionu.  

Nekoliko dana nakon nesreće, Putin se izvinio Alijevu zbog onoga što je nazvao "tragičnim incidentom", ali nije priznao odgovornost.

Alijev je, u međuvremenu, kritikovao Moskvu zbog pokušaja da "zataška" incident.

Kontroverza oko nesreće uzburkala je ranije bliske odnose koje su imali Moskva i Baku.

Njihove odnose dodatno su destabilizirale smrti etničkih Azerbejdžanaca koje je policija uhapsila u jednom ruskom gradu u junu i niz hapšenja Rusa u Azerbejdžanu.

 

 

Odnosi sa Bakuom postali su sve važniji za Kremlj od kako je Putin poslao trupe u Ukrajinu u februraru 2022. godine, posebno zato što je bliski saveznik Azerbejdžana, Turska, postao ključni ekonomski partner Rusije dok se suočava sa sveobuhvatnim zapadnim sankcijama.

Azerbejdžan je ključni transportni koridor za rusku trgovinu sa Iranom i drugim partnerima na Bliskom istoku.

Energetski bogata nacija Kaspijskog mora, također, je kupovala naftu i prirodni gas od Rusije kako bi zadovoljila unutrašnju potražnju, dok je izvozila vlastite količine na Zapad.

Rusija je, sa druge strane, bila glavno tržište za izvoz voća i povrća iz Azerbejdžana, a u Rusiji, također, živi i značajan broj Azerbejdžanaca.

Popis stanovništva iz 2021. godine naveo je da u Rusiji živi oko pola miliona etničkih Azerbejdžanaca, ali nezvanične procjene pokazuju da taj broj doseže čak dva miliona.

Sve te veze došle su u pitanje zbog rasta tenzija između dvije države uzrokovanog padom azerbejdžanskog aviona.

Međutim, oba lidera su na sastanku u Dušanbeu signalizirala želju da okrenu stranicu i ublaže napetost.

"Nadam se da će naša saradnja ne samo biti obnovljena, već i da će se nastaviti u duhu naših odnosa, duhu našeg saveza", rekao je Putin.

Alijev je odgovorio da su imali priliku razgovarati o "širokom i pozitivnom" bilateralnom programu, izražavajući nadu da će "poruke koje danas šaljemo našim društvima naići na pozitivan odgovor".