Došli su s Istoka

Od augusta, Evropa je svjedočila naglom porastu broja zračnih upada na svoju teritoriju u kojima se sumnja na učešće Rusije, od rojeva dronova koji se pojavljuju u blizini vojnih baza, aerodroma i energetskih postrojenja do daleko očiglednijih kršenja zračnog prostora od strane ruskih borbenih aviona. Novaya Europe je prikupila i analizirala sve poznate incidente ruskog hibridnog ratovanja u posljednja tri mjeseca.

Od augusta 2025. godine, broj incidenata koji uključuju kršenja zračnog prostora i neidentificirane dronove u blizini kritične infrastrukture primjetno je porastao širom Evrope. Najmanje desetak zemalja, većina njih članice NATO-a, prijavilo je da je identificiralo sumnjive dronove koji lete iznad vojnih baza, ruskih borbenih aviona koji krše zračni prostor i privremena zatvaranja aerodroma izazvana rizicima od sudara sa dronovima.

Evropske vlade pojačavaju zračni nadzor, raspravljaju o novim pravilima za upotrebu vojne sile i sve više opisuju ove događaje kao dio hibridnog rata koji vodi Kremlj. Istovremeno, ne postoji službena potvrda o učešću Rusije u većini incidenata.

Tokom protekla tri mjeseca, takve epizode su zabilježene u raznim zemljama: od ukrajinskih susjeda Poljske i Rumunije do Belgije i Francuske. Novaya Europe je sastavila iscrpnu listu ovih incidenata i pokušala procijeniti da li se oni mogu smatrati dijelom koordinirane kampanje.

Nebo nad Evropom

Od izbijanja rata u Ukrajini, evropske zemlje redovno bilježe takve incidente. 2022. godine, neidentifikovani dronovi su uočeni u blizini naftnih platformi u Norveškoj, 2023. godine, ruska raketa je narušila poljski zračni prostor, a 2024. godine američko ratno zrakoplovstvo je otkrilo letove dronova u blizini svojih baza u Velikoj Britaniji.

U to vrijeme, ovi slučajevi su smatrani izolovanim incidentima, ali su do ove jeseni postali toliko česti da su mnogi počeli govoriti o provokacijama kao novoj strategiji Kremlja za uznemiravanje Evrope.

Prema našem istraživanju, između početka augusta i kraja oktobra ove godine, u Evropi se dogodilo najmanje 67 incidenata u kojima su učestvovali avioni i dronovi za koje se vjeruje da su povezani sa Rusijom. Posljednjih mjeseci, broj slučajeva je stalno rastao: od samo jedan do tri incidenta sedmično u augustu do vrhunca od 17 u jednoj sedmici krajem septembra.

Posebno je značajno kako se geografski raspored ovih upada stalno širi: Novaya Europe je otkrila da su posljednjih mjeseci incidenti zabilježeni u najmanje 17 evropskih zemalja. U nastavku su navedeni najznačajniji incidenti tokom tog perioda:

● 18. august, Norveška. Borbeni avion Su-33 ušao je na norvešku teritoriju na jednu minutu u blizini Vardøa, istočne granice zemlje 170 kilometara od Murmanska. Incident je bio treći ruski zračni upad u norveški zračni prostor samo ove godine. Prije toga, nije bilo ovakvih kršenja više od 10 godina.

● 9-10. septembar, Poljska. Oko 20 ruskih dronova prešlo je granicu. Neki su oboreni, ali većina se sama srušila, a njihovi ostaci su pronađeni.

● 19. septembar, Estonija. Tri naoružana MiG-31 ostala su u estonskom zračnom prostoru 12 minuta.

● 22-26. septembar, Danska. Brojni neidentificirani dronovi otkriveni su iznad vojnih baza i kritične infrastrukture. Pet civilnih i vojnih aerodroma bilo je zatvoreno sedmicu dana.

● 25. septembar – 4. oktobar, Njemačka. U početku su dronovi uočeni iznad kritične infrastrukture, uključujući vojne baze, bolnicu i energetska postrojenja na sjeveru Njemačke,  zatim je, dva dana zaredom, aerodrom u Minhenu morao biti zatvoren zbog prijetnji dronovima. Zbog zatvaranja aerodrome posljedice je snosilo više od 10.000 putnika.

● 3. oktobar, Belgija. 15 dronova preletjelo je vojnu bazu Elsenborn u blizini njemačke granice.

● 21.–27. oktobar, Litvanija. Serija krijumčarskih balona iz Bjelorusije nekoliko je puta zatvorila zračni prostor iznad Vilniusa. Aerodrom je obustavio operacije četiri puta u jednoj sedmici, a zemlja je zatvorila granicu sa Bjelorusijom do 30. novembra.

● 31. oktobar–1. novembar, Belgija. Kleine-Brogel, NATO zračna baza u kojoj se vjerovatno nalazi američko nuklearno oružje, zabilježila je dva leta dronova, iako su pokušaji obaranja bili neuspješni.

Pronađeni predmeti

Sve sumnjive zračne upade povezane sa Rusijom podijelili smo u tri glavne kategorije: upadi u zračni prostor, otkriće olupine borbenih dronova (ako nije zabilježeno prelijetanje granice) i sumnjivi nadzor kritične infrastrukture.

● Kršenja zračnog prostora

Od augusta 2025. godine, zračni prostor zemalja EU je narušen najmanje 15 puta. Pet od ovih incidenata uključivalo je ruske vojne avione sa posadom - ukupno sedam borbenih aviona, jedan avion za dopunjavanje gorivom i jedan vojni helikopter. Još pet incidenata uključivalo je balone, koje su vjerovatno lansirali krijumčari iz Bjelorusije u Litvaniju. Preostali slučajevi bili su kratki upadi dronova, kako ruskih vojnih dronova tako i neidentificiranih dronova iz Rusije ili Bjelorusije. Rusija negira bilo kakvo namjerno kršenje zračnog prostora u svim ovim slučajevima.

Presretanja ruskih aviona koji se približavaju evropskim granicama - gdje evropski lovac prilazi avionu koji krši pravila i otprati ga dalje od granice - događaju se često, i do stotina puta godišnje. Međutim, stvarni upadi u zračni prostor, čak i oni koji traju samo nekoliko sekundi, izuzetno su rijetki. Takvi događaji smatraju se ozbiljnim kršenjima teritorijalnog integriteta zemlje i mogu izazvati trenutne i odlučne odgovore.

Naprimjer, 2015. godine, jedan član posade je poginuo kada je ruski borbeni avion ušao u turski zračni prostor na 17 sekundi i oboren od strane turske protivvazdušne odbrane nakon što mu je naloženo da 10 puta promijeni smjer.

● Ostaci vojnog drona

Ostaci ruskih dronova otkriveni su u najmanje 10 različitih navrata na raznim mjestima širom Evrope, uglavnom u Poljskoj i Rumuniji, koje obje graniče s Ukrajinom. Uglavnom, oni koji su pronađeni ispostavili su se kao dronovi Geran-1 i Geran-2, modificirani od iranskih dronova Shahed, i nisu uvijek opremljeni eksplozivom. Ove takozvane dronove mamce Rusija koristi za nadvladavanje ukrajinskih sistema protivvazdušne odbrane.

Ponekad se masovni upadi dronova čine kao namjerne provokacije. U noći između 9. i 10. septembra, oko 20 dronova ušlo je u poljski zračni prostor, izvijestile su lokalne vlasti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdio je da je bilo uključeno preko 90 dronova, od kojih je neke presrela ukrajinska vojska.

U nekim slučajevima, dronovi su pronađeni daleko od poprišta vojnih operacija, kao što je to bio slučaj u Bugarskoj ili Latviji. Očigledno su potonuli u teritorijalnim vodama i bili izbačeni na obalu.

● „Špijunski“ dronovi

Za razliku od prve dvije kategorije, incidente sa „špijunskim“ dronovima mnogo je teže pratiti do operatera. Zaista, ispostavilo se da su neki dronovi koje su otkrile vlasti letjeli vođeni kreatorima sadržaja na TikToku ili su korišteni za snimanje životinja u divljini. U slučajevima kada se takvi dronovi približe kritičnoj infrastrukturi, njihovi piloti suočavaju se sa velikim kaznama koje mogu iznositi desetine ili čak stotine hiljada eura.

Ipak, većina sumnjivih incidenata ima oznake namjerne špijunaže ili sabotaže. Tipično, to su bile grupe od 10 do 15 dronova koje su se kretale u koordiniranim obrascima i često su bile primjetno veće od tipičnih civilnih modela koji su uočeni u blizini kritične infrastrukture.

Prema proračunima Novaya Europe, najmanje 49 takvih incidenata zabilježeno je u Evropi od augusta 2025. Najčešće su uočeni u blizini aerodroma (23 incidenta), vojnih baza (17) i raznih vladinih zgrada (5).

U većini slučajeva gdje su pronađeni dronovi, istrage su još uvijek u toku i još nisu doneseni zvanični zaključci o tome ko stoji iza njih. Evropski lideri su, međutim, više puta rekli da vjeruju da iza lansiranja dronova stoji profesionalni akter ili država. Bivši njemački kancelar Olaf Scholz direktno je povezao talas upada dronova sa Rusijom, priznajući da definitivan dokaz o umiješanosti Moskve još uvijek nije potvrđen.

Neki stručnjaci sugeriraju da lansiranja mogu poticati iz ruske baltičke enklave Kalinjingrad, dok većina istraga ukazuje na umiješanost takozvane "flote u sjeni" - plovila koja plove pod zastavom treće zemlje i koriste se za izvoz ruske nafte kršeći međunarodne sankcije.

Naprimjer, u augustu je u Njemačkoj zadržan teretni brod Scanlark, istražitelji vjeruju da je možda korišten za lansiranje drona iznad broda njemačke mornarice 26. augusta.

Kako Evropa reaguje

Pravi obim ruskog nadzora vojne i kritične infrastrukture u Evropi može biti mnogo veći nego što medijski izvještaji sugeriraju. U nekim zemljama, liste takvih incidenata su povjerljive: češke vlasti su priznale povećanu aktivnost dronova u blizini strateških lokacija, ali ne objavljuju njihove detalje.

Čak i kada se sumnjivi incidenti ne smatraju tajnim, ne dospijeva svaki izvještaj o dronu u medije. U Danskoj je policija primila više od 500 prijava od građana tokom niza nedavnih upada dronova, ali nisu bili u mogućnosti da ih sve brzo obrade.

Kao odgovor na nadzor i provokacije, evropske vlade donose zakone koji dozvoljavaju obaranje dronova koji krše zračni prostor i prijete infrastrukturi.

Šefovi najvećih evropskih odbrambenih firmi, uključujući Airbus i Thales Belgium, također su potvrdili da su primijetili povećanu aktivnost dronova u blizini svojih objekata, ali dodaju da nisu dobili jasne upute o tome šta da rade u takvim situacijama.

Kao odgovor na nadzor i provokacije, evropske vlade donose zakone koji dozvoljavaju obaranje dronova koji krše zračni prostor i prijete infrastrukturi. Njemačka priprema zakonodavstvo koje bi omogućilo policiji da neutralizira takve dronove vatrenim oružjem, laserima ili ometanjem signala. Slično tome, i Litvanija i Rumunija su odobrile svojim oružanim snagama da obaraju dronove koji ilegalno ulaze u njihov zračni prostor.

Istovremeno, odbrambena infrastruktura se nadograđuje i proširuje, a EU će staviti na raspolaganje dodatna sredstva, što će joj omogućiti da do kraja 2027. godine izgradi "zid dronova" - sistem senzora, presretača i protivmjera duž svog istočnog boka. NATO, također, jača prisustvo na istoku pokretanjem Operacije Istočna straža kako bi proširio kapacitete protivvazdušne odbrane, poboljšao vlastito izviđanje dronovima i nadogradio svoju vojnu opremu na istočnoj granici NATO-a.

Evropski političari kažu da porast broja zračnih incidenata ima za cilj povećanje pritiska na Evropu, odvraćanje pažnje i oružja od fronta u Ukrajini i sijanje straha i sumnje u sposobnost EU da zaštiti vlastiti zračni prostor. Cilj ovog pritiska nije uništavanje infrastrukture, već demonstracija ranjivosti protivnika.