ZAPADNE BANKE POMOGGLE CRNOJ GORI DA POBJEGNE IZ KINESKE 'DUŽNIČKE KLOPKE'

U nastojanju da se suprotstave pokušajima Kine da izgradi uticaj u Crnoj Gori i na Balkanu, zapadne banke konačno su pristale pomoći crnogorskoj vladi u otplati ogromnog duga koji je ugovorila sa Pekingom za izgradnju autoputa, koji povezuje lučki grad Bar i Srbiju, koju gradi državna China Road and Bridge Group, u sklopu takozvane Inicijative za pojas i put (BRI).

U 2014. godini, Crna Gora je pozajmila sredstva od kineske Exim banke u Kini za izgradnju prve dionice autoputa (dio od 41 kilometar), uprkos upozorenjima međunarodnih institucija poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, da se radi o komercijalno neisplativom zaduživanju koje može ugroziti Crnu GOru. Podgorica je ukupno pozajmila oko milijardu eura od Kine za izvođenje projekta, a kao rezultat toga Kina trenutno drži oko jednu četvrtine ukupnog duga Crne Gore, što je sada više od 100 posto BDP-a 2020. godine. Sve to izaziva zabrinutost zbog finansijske stabilnosti ove balkanske zemlje, koja je već članica NATO-a i najnaprednija je u regionu u procesu integracije u Evropsku uniju.

U proljeće je Crna Gora zvanično zatražila pomoć od Evropske komisije za izmirenje duga. Novi ugovor sa nekim zapadnim bankama, francuskim i američkim, "nije bio klasična zamjena" kineskog kredita kod Exim banke, već je efektivno smanjio kamatne stope sa dva posto na manje od jedan, rekao je crnogorski ministar finansija Milojko Spajić, govoreći o "nevjerovatnom uspjehu". Američke vlasti pohvalile su aranžman, dok je Peking predložio Washingtonu da vodi računa o svom poslu, ističući da odnosi između Kine i Crne Gore ostaju prijateljski. Nadalje, kineska ambasada u Crnoj Gori rekla je da su visoki troškovi projekta odraz inženjerskih izazova i nepovoljnih geoloških uslova na području na kojemu se gradi autoput.

Crna Gora predstavlja jedan od najjasnijih primjera takozvane „diplomatije dužničke zamke“ koju Kina koristi za proširenje svog uticaja na Balkanu i šire, nudeći značajna sredstva lokalnim vlastima za izgradnju velikih infrastrukturnih projekata, što će rezultirati time da dobije zemlje koje su ekonomski i politički ovisne o Pekingu.

Prema istraživanju Centra za globalni razvoj, Crna Gora je jedna od zemalja koje su se zbog inicijative Pojas i put morale suočiti sa problemom velikih dugova, zajedno sa Džibutijem, Kirgistanom, Laosom, Maldivima, Mongolijom, Pakistanom i Tadžikistanom, ali također "u Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Etiopiji i Keniji moglo bi doći do kratkoročnog povećanja rizika od dugovanja zbog projekata povezanih s inicijativom Pojas I putI", saopćeno je iz Centra.

Kina postaje jedan od najaktivnijih vanjskih aktera na Balkanu posljednjih godina, finansirajući elektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini, infrastrukturne projekte u Sjevernoj Makedoniji i industriju, energetiku, transport i ulaganja vezana za rudnike u Srbiji, gdje je predsjednik Aleksandar Vučić je prijateljstvo sa Kinom definisao kao "čelično". U Beogradu je kineski telekomunikacioni gigant Huawei izgradio i sistem nadzornih kamera koje bi se u budućnosti mogle koristiti u drugim oblastima na Balkanu.

"Iako Peking zvanično podržava pristupanje regije EU, njegove aktivnosti izazvale su sumnju u Evropskoj uniji da bi Kina mogla iskoristiti svoj ekonomski napredak za političke dobitke", upozorila je Minhenska sigurnosna Konferencija 2019