„Novi hranitelj za Medvedčuka.“ Ko i kako izvozi žito sa okupiranih teritorija juga?

Projekat „Vijesti Azovske regije“ Radija Liberty odlučio je pitati istražitelje:

Kako je tačno ova kompanija uključena u trgovinu žitom sa okupiranih teritorija juga?

Kako je poljoprivredni sektor organizovan u ovim regionima i koliko se promijenio tokom godina okupacije?

Po kojim šemama Rusija izvozi ukradeno ukrajinsko žito i kako se tome suprotstaviti?

 

Prvi put, projekat „Sistem“, koji su kreirali TV kanal „Nastojašće Vremja“ i ruski servis Radija Liberty, govorio je o Medvedčukovoj vezi sa šemama za izvoz žita sa okupiranih teritorija. Riječ je o ruskoj kompaniji "Florence", koja je djelovala kao logistički operater za izvoz žitarica na okupirani Krim, odakle su proizvodi isporučivani u Tursku.

U decembru 2023. godine, novinari su objavili istragu u kojoj se navodi da je na okupiranim teritorijama istočne Ukrajine promijenjen glavni dobavljač logističkih usluga.

Sada je, zahvaljujući istrazi "Slidstva.Info", postalo poznato da je 2023. godine sa okupiranog poluostrva u Istanbul poslano više od 13.000 tona pšenice i ječma. Teret je pripadao kompaniji "Florence", koja je navedena kao pošiljalac.

Novinar "Slidstva.Info" Maksim Savčuk rekao je za "Vijestima iz Azovske regije" da su on i njegove kolege uspjeli dobiti pristup prepisci iz nekoliko meilova vezanih za izvoz žitarica sa okupirane teritorije Zaporiške oblasti. Dokumenti koje su novinari analizirali ukazuju na to da je kompanija „Florence“ istaknuta u logističkom sektoru u okupiranim regijama.

„Kompanija „Florence“učestvuje na sastancima koje je iniciralo nadležno rusko ministarstvo. „Florence“ se stalno poziva kao moćan igrač koji se bavi pitanjima transporta do i od okupiranih teritorija. To jest, nakon potpune invazije, nakon što je Rusija okupirala dio Hersonske oblasti, jasno je da su se logističke rute promijenile.

Ako se ranije Kerčki most mogao koristiti, sada je, zbog određenih okolnosti, Rusiji isplativije da povremeno koristi željeznicu, koju su, također, zauzeli na okupiranim teritorijama Hersonske i Zaporiške oblasti. A u procesu komunikacije postavlja se i pitanje da „Florence“ nekako razmisli o tome kako osigurati transport i isporuku proizvoda na okupirano poluostrvo“, kaže Savčuk.

Viktor Medvedčuk je bivši poslanik zabranjene stranke Opoziciona platforma – Za život. 2021. godine je poslan u kućni pritvor u slučaju izdaje, a 2022. godine je razmijenjen za ukrajinske ratne zarobljenike. Medvedčuk je pod sankcijama u Ukrajini i EU, a oduzeto mu je i ukrajinsko državljanstvo.

 

Trag koji vodi do Medvedčuka

Kompanija, koja se povezuje sa Medvedčukom, radila je na okupiranim teritorijama istočne Ukrajine čak i prije potpune invazije, kaže Savčuk. A od 2022. godine proširila je svoje aktivnosti na okupirane teritorije juga.

"Florence" vrlo blisko sarađuje sa željeznicama na okupiranim ukrajinskim teritorijama. Iz onoga što smo čuli, recimo da je ovo novi prihod za Medvedčuka. Učesnici na tržištu kažu da je ovo kompanija "novog vlasnika Donbasa". I mislili su na Medvedčuka. Ali dogodila se takva situacija da smo početkom 2025. godine primijetili da su se vlasnici kompanije "Florence" promijenili, tako da za sada ne možemo reći da se Medvedčuk bavi transportom, jer su tamo došli ljudi koji nikada prije nisu radili ništa slično. Izgledaju kao ljudi sa fronta, ali saznati čija su to lica nije tako lako, a ponekad je i nemoguće, jer se osoba tamo može angažovati preko trećih lica.  

Dakle, ne možemo reći da li Medvedčuk stoji iza ovoga od januara 2025. Ali do januara 2025. godine, veza između Medvedčuka i kompanije „Florence“, koja se bavi transportom svega na svijetu, bila je jasno praćena. Čak su organizovali i izvoz metala na teritoriju Bjelorusije, a cijelu ovu priču po sistemu "ključ u ruke" radi kompanija „Florence“, naglasio je novinar.

 

"Velike nade za Oružane snage Ukrajine"

 

"Vijesti Azovske regije" odlučile su da se prisjete kako je poljoprivredni sektor organizovan na okupiranim teritorijama juga i analiziraju koliko se promijenio tokom godina okupacije.

Vodimitr Saldo, kojeg je Rusija imenovala da upravlja okupiranim dijelom Hersonske oblasti, početkom jula je izvijestio da je žetva u regiji počela. Zvaničnik je priznao da poljoprivrednicima ove godine nije lako raditi. Suša i problemi sa navodnjavanjem, kaže, uticali su na žetvu.

Šef Udruženja poljoprivrednika i privatnih zemljoposjednika u Hersonskoj oblasti, Aleksandr Hordijenko, rekao je za „Vijesti iz Azovske regije“ da uslovi pod kojima poljoprivrednici rade na Lijevoj obali nisu povoljni za obavljanje ove djelatnosti.

„Vrlo je teško, istina je! Pošto nema jasne cijene za žito, uzimaju im ga - šta god kažu, vraćaju. Natjerali su sve da se ponovo registruju (prema ruskom zakonu), porezi su tamo vrlo visoki. Svi rade samo da bi sačekali ovaj put i postoje velike nade da će ih Oružane snage Ukrajine istjerati (okupatore)“, podijelio je Hordijenko informacije.

Uništenje akumulacionog jezera Kahovka i sistema za navodnjavanje značajno utiče na prinos u regiji, kaže šef Udruženja poljoprivrednika Hersonske oblasti.

„Hersonska oblast je stepa, zona rizične poljoprivrede. Prije rata, Hersonska oblast je uglavnom koristila 500.000 hektara navodnjavanog zemljišta. Akumulacija Kahovka je osiguravala više od 2.000 kvadratnih kilometara vodene površine. Mikroklima je bila potpuno drugačija.

Dakle, tamo ove godine nema usjeva. Imaju isti problem kao i mi - ozimo žito se smrzlo, suša je ista, ali im se žito kupuje po mnogo nižoj cijeni. Zato im je tamo jako teško. I, naravno, najvažnije je da su pod okupacijom i nemaju alternativu“, dodao je Hodijenko.

U zoru 6. juna 2023. godine saznalo se za uništenje hidroelektrane Kahovka. Ukrajinske vlasti su tada optužile rusku vojsku za potkopavanje brane, koja je zauzela, minirala i kontrolirala elektranu od 24. februara 2022. godine. Ruske okupacione vlasti, s druge strane, tvrdile su da su Oružane snage Ukrajine navodno granatirale i oštetile objekat noću.

Rusija svake godine krade pet miliona tona žitarica sa okupiranih teritorija Ukrajine, izjavio je u maju ove godine bivši ministar poljoprivredne politike Vitalij Koval. Prema njegovim riječima, okupatori koriste tehnička sredstva kako bi ovo žito predstavili kao svoje.

Bivši zvaničnik je tada napomenuo da se ovo žito zatim otprema na tržišta Bliskog istoka i Afrike. Ukrajina, zauzvrat, na raznim nivoima i međunarodnim forumima naglašava potrebu da se blokira ruska trgovina ukradenim ukrajinskim žitom.

 

"Dovode poljoprivrednike do bankrota"

 

Na okupiranoj teritoriji Zaporiške oblasti, također, je u toku kampanja žetve. O tome pišu lokalni mediji koje kontroliraju okupacione vlasti. Prema njihovim navodima, poljoprivrednici dnevno obrađuju više od 70 hektara usjeva, ubravši oko 180 tona pšenice. Radovi će se nastaviti još nekoliko sedmica.

Aleksandr Pilipenko, urednik publikacije "Lokator-Media", rekao je za "Vijesti iz Azovske regije" da se pritisak na poljoprivredne proizvođače u regiji povećao.

„U sistem su uvedeni novi kontrolni organi. Dodan je još jedan faktor, kao što je neispunjavanje ugovornih obaveza. Okupatori primaju žito od poljoprivrednika i ne plaćaju. Već bilježimo slučajeve bankrota velikih farmi.

Možemo navesti konkretan primjer - postoji poljoprivrednik izvan grada Vasilivke koji uzgaja žito od 1990-ih. A sada, 2023. godine, predao je svoju žetvu i još uvijek nije primio novac od takozvanog „državnog operatera žita“ - to je institucija koju su ruske vlasti stvorile da bi primale ukrajinsko žito. Ovo je monopolistička institucija. Taj poljoprivrednik je zapravo bankrotirao za dvije godine“, kaže novinar.

Okupacijske vlasti, također, postavljaju sve više i više novih zahtjeva za poduzetnike u poljoprivrednom sektoru, kaže on.

„Rusi su u velikoj mjeri regulirali proizvodnju žitarica u fazi uzgoja. Hemijski tretman je moguć samo prema standardima koje su predložile okupacione vlasti. Postoji agencija kao što je Ruska agrohemijska služba, koja određuje konkretne dobavljače ovih hemikalija i samo njih mogu koristiti poljoprivrednici.

To jest, monetizacija ruske vlade na žitu je već u toku u fazi uzgoja. Zatim morate dobiti određenu deklaraciju kako biste mogli predati žito. To radi Rossilgospnadzor. Poljoprivrednicima koji ne prođu inspekciju žitarica u preporučenim laboratorijama deklaracije se poništavaju“, rekao je Pilipenko.

Prema njegovim riječima, prošle godine je poništeno 800 deklaracija, ove godine je već poništeno 400.

„Nakon što poljoprivrednik primi ove takozvane deklaracije, može ih predati „državnom operateru žitarica“ – monopolisti. Ali vidimo da postoje slučajevi gdje poljoprivrednici ne dobijaju novac“, primijetio je novinar.

S obzirom na neprijateljstva i okupaciju dijela južnih teritorija Ukrajine od strane Rusije, redakcija ne može dobiti službenu potvrdu nekih od izrečenih svjedočenja niti ih nezavisno provjeriti.

 

„Uloga „flote u sjeni“

 

Glavna urednica krimske publikacije „Centar za novinarska istraživanja“ Valentina Samar izjavila je za „Vijesti iz Azovske regije“ da Rusija za izvoz ukrajinskog žita u inostranstvo koristi iste sheme koje su korištene nakon okupacije Krima 2014. godine.

„Ni Rusija, ni druge zemlje, ni druge kompanije nemaju pravo izvoziti proizvode uzgojene na okupiranim teritorijama. Međutim, Rusija to ignoriše. One zemlje koje ne podržavaju evropske ili zapadne sankcije generalno, također, to ignorišu.

Kako se to radi? Budući da je ulazak u krimske i azovske luke zabranjen sankcijama, plovila koja Rusija angažuje, mi to nazivamo „piratskom flotom“, isključuju automatski AIS signalni identifikator pod raznim zastavama. Dakle, ulaze bez zastave, navodno, a u nekim slučajevima čak prekrivaju imena ili brojeve tih plovila nekom vrstom krpa kako se ne bi identificirala. Međutim, mi to uspješno radimo svih ovih godina“, rekla je Samar.

Nakon ulaska u navedene luke, prema riječima Samar, žitarice se pretovaraju na ove brodove i oni idu u ruske luke, gdje, bez ulaska u samu akvatoriju luke, mogu se zaustaviti na sidrištima.

„Carinski punktovi ovih luka im jednostavno izdaju ruske dokumente za izvoz, čime se ovim proizvodima uklanja njihovo porijeklo – sa okupiranih ukrajinskih teritorija“, napomenula je urednica.

 

„Poboljšati mehanizme sankcija“

 

Ukrajina bi trebala poboljšati mehanizme sankcija kako bi se oni koji su učestvovali u izvozu ukradenog žitarica smatrali odgovornima, kao i blokirati brodove uključene u ove procese, kaže Samar.

„Otvoriti krivične postupke zbog kršenja državne granice Ukrajine kada ovi brodovi ulaze u ukrajinske luke. Znamo da je tužilaštvo Autonomne regije Ukrajine i grada Sevastopolja vrlo uspješno razradilo praksu takvih istraga. Postoje fizičke blokade brodova, postoje blokade brodova u odsustvu. Postoje krivični postupci protiv kapetana brodova ili njihovih brodovlasnika.

Ni ovdje Ukrajina još ne radi baš aktivno na ovom pitanju, naprimjer, u Interpolu, kako bi bilo moguće  blokirati brodove koji krše propise putem međunarodnog policijskog sistema, pritvarati kapetane tih brodova koji, kako vidimo iz novinarskih istraga, ulaze u evropske luke i to više puta. Stoga je ovo domaći zadatak koji je Ukrajina trebala uraditi svih ovih godina“, istaknula je novinarka.

Prema njenom mišljenju, Ukrajina bi trebala insistirati da partnerske zemlje primjenjuju iste sankcije i da učine sve da dokumentuju ove zločine, uključujući i obraćanje međunarodnim sudovima.

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine ranije je saopćilo da u slučajevima ilegalne trgovine ukrajinskim žitaricama ministarstvo pokušava koristiti cijeli diplomatski alat, odnosno od protestnih nota do raznih vrsta pregovora, demarša i različitih komunikacija sa partnerima koji mogu uvesti sekundarne sankcije.