ZABRINJAVAJUĆE: "Moldavija je sljedeća meta u ruskom napadu na Zapad, a slično se sprema i za BiH"
Dok invazija na Ukrajinu ulazi u treću godinu, Kremlj otvara nova ratišta u srcu Evrope. Pored Moldavije i Gruzije, Zapadni Balkan, a posebno Bosna i Hercegovina, ponovo se nalaze na nišanu ruskog hibridnog rata, piše savjetnica u Fondaciji za odbranu demokratija dr. Ivana Stradner.
Ona objašnjava u svojoj analizi za Telegraph da Putin na tim mjestima "može postići svoje sigurnosne ciljeve ne otvorenim sukobom, već podsticanjem separatističkih pokreta i operacija uticaja".
"U sukobu NATO-a i Moskve Moldavci će postati topovsko meso", šokantna reakcija Ambasade Rusije u BiH
Vijesti|14. jul.
U ponedjeljak je ruska vanjska obavještajna služba optužila NATO da od Moldavije pravi "isturenu bazu" i da je "priprema za uvlačenje u... oružani sukob s Rusijom".
Ruski mediji, u međuvremenu, šire neutemeljene tvrdnje da je Moldavija prepuna zapadnih obavještajnih službi i da "MI6 preuzima kontrolu nad moldavskim izborima". Moskva je takođe tvrdila da moldavska obavještajna služba sarađuje s Ukrajinom kako bi sabotirala Rusiju.
"Prema toj ideji, Zapad koristi Moldaviju kao oružje protiv Rusije, eskalirajući tenzije i gurajući zemlju prema istoj sudbini kao Ukrajinu. U psihologiji se to zove projekcija. Upravo Rusija stvara haos u predstojećim izborima u Moldaviji", piuše Stradner.
Ona smatra da Rusija želi pokazati da Zapad, a posebno Evropa, neće reagovati iz straha od eskalacije i da neće podržati moldavski zaokret ka Evropi.
Moldavija, mala država u Evropi koja je nekada bila sovjetska republika, i ranije je bila pod snažnim ruskim pritiskom. Ruski "mirotvorci" nalaze se u Pridnjestrovlju, međunarodno nepriznatoj, proruskoj otcijepljenoj regiji. Osim otvorene vojne sile, Rusija ima razne druge načine da utiče na moldavsku politiku.
Tokom predsjedničke kampanje 2024. godine, Ilan Shor, proruski moldavski oligarh, navodno je organizovao kupovinu glasova vrijednu 39 miliona dolara, kroz koju je više od 138.000 Moldavaca navodno dobilo novac.
Stradner smatra da Rusija može iskoristiti činjenicu da Moldavija ima veliku populaciju koja govori ruski, kao i autonomnu regiju Gagauziju, koja je u sukobu s centralnom vlašću u glavnom gradu Kišinjevu. Ishod izbora 28. septembra mogao bi odrediti budući kurs Moldavije prema EU.
"Najeksplozivnije bure baruta na Balkanu je BiH"
Stradner upozorava da Moldavija nije jedino mjesto gdje je Rusija pojačala svoj hibridni rat, te da Moskva koristi isti scenario i na Zapadnom Balkanu.
"Najeksplozivnije bure baruta na Balkanu je Bosna i Hercegovina", ocjenjuje ona, ističući da se ove godine obilježava se 30 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je okončao rat u zemlji.
Ona objašnjava da BiH i dalje razdiru etničke podjele između bošnjačke, srpske i hrvatske zajednice, te da Rusija to iskorištava. Dejtonski sporazum je ugrožen, a predsjednik bh. eniteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, još jedan saveznik Rusije, prijeti secesijom Republike Srpske iz zemlje.
"Rusija pokušava dokazati da je NATO papirni tigar koji nije u stanju pružiti sigurnost na Zapadnom Balkanu. Ruski cilj na Balkanu je da se pozicionira kao jedini pouzdani posrednik u rješavanju sukoba u regionu. Ova strategija ostvaruje dva cilja: jača položaj Moskve u regionu i daje Putinu polugu pritiska nad zapadnim silama", objašnjava ona.
Kontrola nad Gruzijom
Stradner navodi da Putin također želi zadržati Gruziju pod svojom kontrolom. Prema američkoj vojnoj obavještajnoj agenciji: "Rusija gotovo sigurno želi vratiti Gruziju u svoju sferu uticaja. Od parlamentarnih izbora u oktobru, vlada predvođena strankom Gruzijski san stvorila je okruženje koje omogućava Rusiji da poveća svoj uticaj u zemlji".
Vladajuća populistička stranka Gruzijski san uskladila se s Moskvom i širi strahove da će bez njih doći do rata s Rusijom. Prema bivšem gruzijskom ministru odbrane Vasilu Sikharulidzeu, hibridna strategija Kremlja kombinuje ekonomsku prisilu, političku manipulaciju i informacijski rat. U Gruziji Rusija takođe podržava separatističke narative u Abhaziji, otcijepljenoj regiji Gruzije koju ruske snage drže pod okupacijom još od rata Rusije i Gruzije 2008. godine.
Odluka stranke Gruzijski san da obustavi pregovore o pristupanju EU do 2028. godine izazvala je masovne proteste širom Gruzije.
Ruska vanjska obavještajna služba optužila je Washington da planira "obojenu revoluciju". Vlada stranke Gruzijski san slijedi Rusiju i na druge načine. Zakonski okvir Tbilisija o transparentnosti stranog uticaja kopija je zloglasnog ruskog zakona o "stranim agentima" kojim Putin guši slobodu govora u ruskom civilnom društvu.
"Ne zavaravajmo se: Putin će sve više posezati za asimetričnim sredstvima kako bi izazvao i ometao Zapad sijući haos u Moldaviji, Gruziji i Bosni i Hercegovini. Kao odgovor, London bi trebao predvoditi koaliciju spremnih država za suprotstavljanje ruskom hibridnom ratu i provoditi informacijske kampanje, suzbijajući ruski uticaj i stavljajući Moskvu u defanzivu. Sada je vrijeme da Britanija i saveznici pokažu svijetu da je Rusija prazna ljuštura", piše ona.