Više od 22 milijarde dolara do kraja godine. Kako svijet finansira Ukrajinu? 

Ukrajina želi dobiti 65 milijardi dolara od međunarodnih partnera do kraja godine, ali do sada je dobila samo polovinu ovog iznosa. Od koga će doći pomoć

Tokom pompezne prezentacije Plana oporavka Ukrajine u Luganu, ukrajinske vlasti su objavile na kakvu finansijsku pomoć računaju od svojih partnera. Konkretno, do kraja godine potrebno je 60-65 milijardi dolara finansiranja iz inozemstva, s tim što ovaj iznos ne uključuje sektor odbrane i sigurnosti.
Do 11. jula Ukrajina je dobila samo jednu šestinu ovog iznosa (oko 11 milijardi dolara), rečeno je za LIGA.net iz Ministarstva finansija Ukrajine. Očekivanja su mnogo skromnija od zahtjeva iznesenih u Luganu - oko 22 milijarde dolara do kraja ove godine.
U slučaju Ministarstva finansija, riječ je o novcu za koji se već pregovara. A gdje nabaviti 60-65 milijardi dolara najavljenih u Luganu, još uvijek nije jasno.
Izračunali smo koje su zemlje i organizacije pomogle Ukrajini i u kojim iznosima, a od Ministarstva finansija saznali i kakvu pomoć Ukrajina treba dobiti  i od koga tokom 2022. godine.

Budžetsko finansiranje

Izvori finansiranja budžeta od 24. februara su vojne obveznice, zajmovi međunarodnih finansijskih organizacija te bilateralni zajmovi i grantovi, navodi Ministarstvo finansija.
Kako se dalje navodi, tokom invazije bilo je moguće privući 335,9 milijardi ukrajinskih grivnji - UAH (11,1 milijardu dolara) u budžet uz pomoć vojnih obveznica. Osim toga, dvije trećine iznosa (225 milijardi grivnji ili 7,7 milijardi dolara) došlo je od Narodne banke – otkupila je vojne obveznice, odnosno zapravo je štampala 225 milijardi grivnji.
U takvim uslovima Ukrajina zavisi od međunarodne pomoći, naglašava NBU u svom makrofinansijskom izvještaju.
Ova pomoć dolazi u obliku dugoročnih kredita po niskim stopama i, u manjoj mjeri, u obliku grantova. To je jedan od problema Ukrajine, ali o tome kasnije.

Kako napominju iz Ministarstva finansija, iznos međunarodne pomoći od 11. jula može se uporediti sa sredstvima koja su uspjela privući putem vojnih obveznica - i tu i tamo ima nešto više od 11 milijardi dolara.
Poređenja radi: poreski prihodi u budžet u junu iznosili su 45 milijardi UAH (1,5 milijardi USD), u maju – 73 milijarde UAH (2,5 milijardi USD). 
Ukrajina je dobila oko 4,2 milijarde dolara pomoći od četiri međunarodne organizacije - MMF-a, Evropske unije, Svjetske banke i Evropske investicione banke. Riječ je o kreditima po povlaštenim uslovima.
Ukrajina je dobila 3,2 milijarde dolara u vidu preferencijalnih zajmova (rjeđe - kreditnih garancija) od partnerskih zemalja u okviru bilateralnih sporazuma.
Najisplativija pomoć za Ukrajinu je bespovratna pomoć, jer se taj novac ne mora vraćati. Od 24. februara do kraja juna Ukrajina je primila 3,65 milijardi dolara takve pomoći, uglavnom iz Sjedinjenih Država (na dan objavljivanja teksta, Ukrajina je dobila još 1,7 milijardi dolara bespovratne pomoći od Sjedinjenih Država).

Koliko će još biti novca?

Ranije je ministar finansija Sergej Marčenko rekao da Ukrajina do kraja godine očekuje pomoć u iznosu višem od 20 milijardi dolara (uključujući i onu koja je već stigla). LIGA.net je pitao Ministarstvo finansija koliko i u odgovoru se navodi:

- njemačka državna banka KfW mora prenijeti grant za budžetsku podršku u iznosu "do 220 miliona eura";
- u završnoj fazi dobijanja 1,7 milijardi dolara bespovratne pomoći od Sjedinjenih Država (na dan kada je tekst objavljen, Ukrajina je primila ovaj novac);
- potpisan je sporazum između Ukrajine i EBRD-a za 300 miliona eura kreditnih garancija. Ta sredstva bi trebalo da idu Naftogasu "za hitnu kupovinu plina".
Osim toga, Ministarstvo finansija očekuje da će u julu potpisati ugovor o kreditu sa italijanskim Ministarstvom ekonomije. Međutim, ne navode tačan iznos.
Najveći iznos koji se navodi u odgovoru Ministarstva finansija je devet milijardi eura makrofinansijske pomoći (meki kredit) Evropske unije.
Međutim, dan ranije italijanski list Corriere della Sera objavio je da Njemačka blokira pomoć EU, jer je nezadovoljna mehanizmom odobravanja kredita.

Ukupno, Ministarstvo finansija očekuje da će dobiti više od 22 milijarde dolara (uzimajući u obzir ono što je već prebačeno). Premijer Denis Šmihal je optimističniji u svojim očekivanjima - 3. jula je najavio skoro 29 milijardi dolara Odakle 65 milijardi dolara u planu predstavljenom u Luganu?

LIGA.net je o tome pitao narodnog poslanika Jaroslava Železnjaka, koji je bio član ukrajinske delegacije u Luganu. Prema njegovim riječima, obećana pomoć bit će dovoljna do oktobra, a do kraja godine je ostao još jedan kvartal.

"Svakog mjeseca nam treba pet milijardi dolara. Ali ako želimo ne samo  zatvoriti rupe, već i nešto obnoviti, onda nam treba 60-65 milijardi dolara", rekao je Železnjak.

Međutim, stvarnost u Luganu je skromnija. Prema riječima Denisa Šmihala, bilo je moguće postići dogovor za 1,9 milijardi dolara. 

Je li ovo dovoljno?

U odgovoru na zahtjev LIGA.net, Ministarstvo finansija napominje da je Ukrajina zahvalna svim međunarodnim partnerima na njihovoj podršci, ali smatra njihovu pomoć nedovoljnom. Tako je mjesečna potreba Ukrajine da pokrije budžetski deficit pet milijardi dolara.U mjesecu koji je najviše "žetve" (jun) Ukrajina je od svojih partnera dobila 4,4 milijarde dolara.
Važan aspekt međunarodne pomoći je da li je riječ o zajmovima ili grantovima, smatra Maria Repko, zamjenica direktora Centra za ekonomsku strategiju. Prema njenom mišljenju, najveći dio pomoći bi trebao biti u obliku grantova (dok je situacija obrnuta).
"Čak i ako je kredit po ultraniskim stopama, to će i dalje povećati teret duga Ukrajine. Najvjerovatnije će naša poslijeratna realnost biti da će dug dostići 100 posto ili više BDP-a", napominje Repko.
Ekonomistica dodaje: pod uslovima kada centralne banke zemalja partnera podižu ključne stope, porast će i stope na kredite koje prima Ukrajina, što predstavlja rizik za poslijeratni oporavak. Zato nam treba više grantova.

Jaroslav Železnjak je ispričao kako je rat uticao na državni dug. U 2022. godini, osim invazije u punom obimu, trebao je ostati na manje od 50 posto BDP-a. Sada je prognoza za kraj godine više od 90 posto BDP-a.

Drugi problem je smanjivanje ukrajinskih međunarodnih rezervi. Prema rezultatima u junu, iznosili su 22,8 milijardi dolara, a prije mjesec dana pokazatelj je bio devet posto veći - 25,1 milijardu dolara. Potražnja za devizama daleko premašuje ponudu - u junu je NBU prodao 3,987 milijardi dolara na deviznom tržištu i kupio samo 31 milion dolara.

Međutim, ova korist od deviznih intervencija dolazi po cijenu pada međunarodnih rezervi, a finansijska pomoć partnera, koja dolazi u stranoj valuti, pomaže nadoknađivanju ovih gubitaka. Gubitke nije moguće u potpunosti nadoknaditi, jer rezerve i dalje "gube".

Daljnji pad mogao bi biti rizičan, jer prema standardima MMF rezerve ne bi trebalo da budu manje od uvoza zemlje za tri mjeseca. U našem slučaju to je 15 milijardi dolara.

Mora se imati na umu da partneri ne podržavaju samo ukrajinski budžet. Postoje još dvije velike stavke za koje zapadne zemlje izdvajaju milione dolara - vojna i humanitarna pomoć.

U slučaju vojne pomoći, riječ je o nabavci oružja ili dodjeli novca kojim ukrajinska komanda može nabaviti potrebnu opremu ili oružje.

Humanitarna pomoć se pruža ili u obliku proizvoda, odjeće, opreme i sl., ili finansijski, ali ne ide kroz budžet Ukrajine, već direktno od međunarodnih humanitarnih organizacija Ukrajincima.

Obračun takve pomoći vrši Kiel Institut za svjetsku ekonomiju (Njemačka). Sljedeći podaci su ukupni iznosi deklarirane pomoći, koji uključuju i ono što je Ukrajina već primila i ono što tek treba prenijeti. Najveću vojnu podršku Ukrajina dobija od SAD i Velike Britanije.

Sjedinjene Države, također, prednjače po obimu humanitarne pomoći. Ovi podaci ne uključuju privatne donacije kompanija, vjerskih ili nevladinih organizacija ili privatnih osoba.