24.09.2021.

Uvreda za Rusiju? Merkel države Zapadnog Balkana vidi kao buduće članice EU

Odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel jasno je stavila do znanja da će države Zapadnog Balkana u budućnosti postati članice EU. Taj potez mogao bi ozbiljno ograničiti uticaj Rusije na Balkanu.

Odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel očekuje da će se zemlje Zapadnog Balkana pridružiti EU. Sve veća prekogranična saradnja u regionu pokreće zemlje naprijed prema njihovom cilju ispunjenja uslova za članstvo u Evropskoj uniji, rekla je Merkel na svom podkastu. "Uvjerena sam da će prije ili kasnije njihova budućnost zapravo ležati u ujedinjenoj Evropi", naglasila je Merkel.

Međutim, da bi to učinile, moraju prevladati “nepovjerenje i stare nacionalizme”. Bilateralni sporovi mogu se rasplamsati iznova i iznova", upozorila je Merkel.

 

Srbijanska televizija „B92“ objavila je da: „Predsjdnik Vučić zahvalio je kancelarki Merkel na pokretanju Berlinskog procesa i na taj način je pomogla u stvaranju drugačije atmosfere na Zapadnom Balkanu i u otvaranju novih mogućnosti za saradnju koja je učinila region mirnijim i stabilnijim . Ponovio je snažnu podršku inicijativi. On je rekao da je politika saradnje u regionu u vrhu spoljnopolitičkih prioriteta Srbije. Predsednik Vučić je istakao da je naša zemlja konstruktivan partner u Berlinskom procesu i da bi kao takva želela da doprinese uspehu samita i poboljša svakodnevni život svih u regionu. "

Pod njemačkim predsjedavanjem, održan je virtuelni sastanak na vrhu Berlinskog procesa, pokrenut 2014. godine. Učestvovali su šefovi država i vlada Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Kosova, kao i predstavnici EU. Cilj je promocija saradnje u svim područjima u regiji, koju karatkeriziraju etničke i vjerske tenzije koje traju od rata u Jugoslaviji.

U EU Njemačka vodi kampanju za brže približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU, ali Francuska i Holandija koče. Francuski premijer Jean Castex najavio je da će nastaviti blokirati liberalizaciju viznog režima EU za Kosovo. Prvo je morao biti zaključen sporazum o povratku odbijenih tražitelja azila, rekao je on. Njemačka vlada i Komisija EU, s druge strane, ističu da je Kosovo ispunilo sve kriterijume za liberalizaciju viznog režima. Francuska i Holandija već su odlagale otvaranje pregovora o pridruživanju EU sa Albanijom. Glavni razlog koji se navodi u krugovima EU su unutrašnja politička razmatranja u obje zemlje sa jakim desničarskim ekstremističkim opozicionim strankama.

Kancelarka Angela Merkel je 2014. godine pozvala zemlje Zapadnog Balkana da podrže politiku EU prema Ukrajini. Pozadina ovoga je pokušaj federalne vlade da posebno organizira jedinstvenu politiku EU prema Rusiji. Tu je i pitanje dodatnih sankcija, jer je Rusija optužena za destabilizaciju Ukrajine. Zemlje poput Srbije ili Crne Gore koje se žele pridružiti EU tradicionalno održavaju bliske veze sa Rusijom. Srbija sada pregovara o pristupanju EU. Pokušaj postizanja jedinstvenog stava EU i Zapadnog Balkana prema Rusiji vidljiv je i u završnoj deklaraciji takozvane Brdo Brijuni konferencije: “Učesnici su se pri izgradnji novih gasovoda obavezali na principe energetske politike EU. Cilj novih ruta plina mora biti povećanje sigurnosti snabdijevanja”.

 

Rusija ima dva vrhunska balkanska stratega. Jedan je Nikolaj Patrušev, a drugi Leonid Rešetnjikov, prema poljskom časopisu “New Eastern Europe”.

Istraživački centar EU „Institut za sigurnosne studije Evropske unije“ (EUISS), sa sjedištem u Parizu, tvrdi: „Moskva je smanjila isporuke plina, zabranila uvoz hrane, provela koordinirane kampanje dezinformacija. Raspoređivala je paravojne kozačke grupe, testirala sajber odbranu i navodno pokušala srušiti legitimne vlade. Ova bujica ometajućih operacija iznenadila je Evropu i izazvala debatu: da li ovo ponovno oživljavanje najavljuje povratak Rusije u region, i ako jeste, šta pokreće povratak? Šta Moskva želi postići? Koji je ruski modus operandi u regionu? (...) Prvo, rusku politiku u regiji provodi mreža ruskih državnih i paradržavnih aktera koji brišu tradicionalne granice između javne i privatne sfere. To omogućava Kremlju da iskoristi resurse neformalnih institucija i sakrije se iza magle poricanja. Drugo, Rusija je povećala troškove integracije Zapadnog Balkana u EU i NATO iskorištavajući političke i ekonomske ranjivosti regiona. Nebrojene destabilizirajuće akcije na Zapadnom Balkanu stvorile su utisak da se Rusija uspješno "ugurala" nazad u region. Ali ideja da je postsovjetska Rusija ikada napustila regiju je pogrešna: Rusija je stalno prisutna na Zapadnom Balkanu od ranih 1990-ih. "

"Kašnjenje u procesu pristupanja i kasnije razočarenje ovih zemalja u njihove evropske perspektive omogućilo je Rusiji da povrati svoj uticaj i ojača svoju ulogu u regionu", rekla je grčka analitičarka Ritsa Panagiotou u svojoj analizi.

Njemački istraživački centar „Stiftung Wissenschaft und Politik“ (SWP) objašnjava: „Uspjeh Evropske unije u samoodređenoj ulozi pokretačke snage za rješavanje sukoba na Zapadnom Balkanu u velikoj mjeri zavisi od njenog preciznog razumijevanja interesa i postupaka druga dva

najvažnija vanjska aktera, SAD -a i Rusije. U protekle dvije decenije od početka raspada Jugoslavije na Zapadnom Balkanu, Rusija je bila više protivnik nego saveznik Zapada. Konkretno, kosovska kriza i rat NATO -a protiv Srbije 1999. duboko su podijelili odnose Rusije sa Zapadom. "

Američki “Atlantic Council”, koji ima jasnu transatlantsku orijentaciju, izvještava: “Posljednjih godina Rusija je sve vidljivija na Balkanu. Njegovi napadi na regiju jačaju percepciju regije kao geopolitičkog bojnog polja, pri čemu su Turska, Kina pa čak i zaljevske monarhije dovele u pitanje i Zapad. Rusija se izdvaja sa liste. Za razliku od drugih vanjskih aktera, Moskva je svesrdno prihvatila ulogu spojlera koji djeluje protiv interesa Zapada. Moskva odlučno odbija ulazak bivših jugoslovenskih država u NATO, a nije ni prijatelj Evropske unije (EU), čak i ako njen stav o proširenju ostaje nejasan. Rusija je, također, jedinstvena po širokom spektru mogućnosti djelovanja. "

Rusija ima „tvrdu moć“ i „meku moć“ u regionu. Rusija je sa kultuloroškog stanovišta atraktivna za pojedine balkanske države, što ima svoje korijene u zajedničkoj vjeri i istoriji južnoslovenskih naroda. Iako zaostaje za EU i NATO -om, Rusija se pokazala kao sve uticajniji akter u regiji, kaže Atlantsko vijeće.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje optužbe. On je 2019. godine, tokom posjete Beogradu, rekao da nisu Rusija, već SAD i neke zapadne države namjerno destabilizirale Balkan, prenosi "BBC". On je rekao da su primanjem Crne Gore u NATO pokušali osigurati hegemoniju na Balkanu. Osim toga, pokušali su uključiti Sjevernu Makedoniju u zapadnu vojnu alijansu. Putin je rekao da je Rusija "oduvijek posmatrala Balkan kao prostor za konstruktivnu saradnju". Putin je doslovno rekao: "Dakle, Rusija danas ima mnogo prijatelja, a strateški partner Srbija ima posebno mjesto."

 

Zapadni Balkan čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Srbija. Svi oni imaju izglede za pristupanje Evropskoj uniji i zato se nazivaju i "zemljama proširenja", izvještava Komisija EU. Na sastanku Evropskog vijeća 2003. usvojena je „Solunska agenda za zapadni Balkan: ka evropskim integracijama“.

Prema podacima iz EU: „EU je razvila politiku koja podržava postepenu integraciju Zapadnog Balkana u Uniju. 1. jula 2013. Hrvatska je bila prva od sedam zemalja koje su se pridružile; Crna Gora, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija i Albanija su zvanični kandidati. Otvoreni su pristupni pregovori i poglavlja sa Crnom Gorom i Srbijom, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su potencijalni kandidati. "