Ukrajina protiv Ruske Federacije: Međunarodni sud pravde počeo sa radom

Dana 7. marta, odnosno, 12. dana sveopšteg rata Rusije protiv Ukrajine, Međunarodni sud pravde (ICJ) održao je prvo ročište u predmetu „Ukrajina protiv Ruske Federacije”.

Jedno od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Hagu, ICJ je saslušao zahtjev Ukrajine za privremene mjere protiv Rusije u postupku koji je Ukrajina pokrenula 26. februara. Iako je Rusija dopisom od 5. marta odbila učestvovati na ročištima Međunarodnog suda pravde, Sud će nastaviti rad bez saslušanja argumenata Rusije.

"Činjenica da su ruska mjesta prazna govori vrlo jasno", rekao je Anton Korynevych, predstavnik Ukrajine u ICJ u svom uvodnom govoru pred Sudom.

“Oni nisu ovdje u ovom Sudu. Oni su na bojnom polju i vode agresivni rat protiv Ukrajine. Ovako Rusija rješava sporove.”

Dva dana nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatni rat protiv Ukrajine, Kijev je podnio zahtjev Međunarodnom sudu pravde za pokretanje postupka protiv Rusije po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Konvencija o genocidu).

I Ukrajina i Rusija potpisnice Konvencije o genocidu čime su prenijele sporove “u vezi s tumačenjem, primjenom ili ispunjavanjem Konvencije, uključujući one koji se odnose na odgovornost države za genocid” u nadležnost ICJ.

Ukrajinska prijava se bavi neopravdanom upotrebom genocida od strane Rusije kao izgovorom za agresiju na Ukrajinu.

U svom obraćanju ruskom narodu od 24. februara, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je: „Donio sam odluku da izvršim specijalnu vojnu operaciju. Njen cilj će biti odbrana ljudi koji već osam godina trpe progon i genocid od strane režima u Kijevu. Za to ćemo imati za cilj demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine, kao i izvođenje pred sud onih koji su počinili više krvavih zločina nad civilima, uključujući građane Ruske Federacije.”

Ukrajinske je podnijela niz zahtjeva: od zahtjeva da Sud proglasi da u Luganskoj i Donjeckoj oblasti Ukrajine nisu počinjena djela genocida do zahtjeva da su naknadne akcije Rusije poduzete na osnovu ove lažne tvrdnje. Kao i zahtjev da su priznanje dijelova Donbasa, regije okupirane od strane Rusije koje se desilo 22. februara i pokretanje specijalne vojne operacije 24. februara - nezakoniti.

Kako postupci pred Međunarodnim sudom pravde mogu biti dugi - u određenim slučajevima i do 15 godina - Ukrajina je zatražila uvođenje privremenih mjera protiv Rusije. Traži hitnu obustavu vojnih operacija koje je protiv Ukrajine poduzela Rusija i njeni opunomoćenici i uvjeravanja da se ne poduzimaju nikakve radnje koje bi mogle pogoršati spor.

Kako je tokom saslušanja izjavio Harold Koh, advokat Ukrajine: „Rizik da će Rusija nepopravljivo naštetiti Ukrajini i njenom narodu u ime sprečavanja i kažnjavanja nepostojećeg genocida je vrlo realan. Ukoliko Rusija ne zaustavi svoju vojnu operaciju, uvjerljiva tvrdnja Ukrajine da Rusija krši i zloupotrebljava Konvenciju će se čuti tek kada bude prekasno.”

Očekuje se da će nalog Suda u vezi sa zahtjevom Ukrajine za uvođenje privremenih mjera biti donesen uskoro. Dok u praksi to traje oko 11 sedmica, očekuje se da će ICJ raditi brže s obzirom na hitnost situacije u Ukrajini.

Situaciju dodatno komplicira činjenica da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN. Samo Vijeće sigurnosti UN može utvrditi postojanje bilo kakvog akta agresije i odlučiti koje mjere će se preduzeti za održavanje ili obnovu međunarodnog mira i sigurnosti prema poglavlju VII Povelje UN-a.

Vijeće sigurnosti UN-a sastoji se od pet stalnih članica - Rusije, Kine, Velike Britanije, SAD i Francuska i 10 nestalnih članica. Ako nema saglsnosti svih pet stalnih članica, Vijeće sigurnosti UN-a ne može odlučivati o suštinskim pitanjima kao što je obnova međunarodnog mira i sigurnosti.

Rusija je 25. februara uložila veto na Nacrt rezolucije koja je imala za cilj okončanje vojne ofanzive na Ukrajinu. Nacrt, koji su podnijele Albanija i SAD dobio podršku 11 članica, što je bilo dovoljno da Rezolucija bude usvojena bez veta Rusije.

Druga međunarodna tijela su, također, podržala Ukrajinu. Tako je 28. februrara tužitelj Međunarodnog krivičnog suda (ICC) otvorio je istragu o situaciji u Ukrajini. Kako Ukrajina nije potpisnica Rimskog statuta ICC, ona sama ne bi mogla proslijediti prijavu Tužilaštvu. Zbog toga je Sud zasnovao svoju nadležnost na izjavama Ukrajine iz 2014. i 2015. godine o prihvatanju nadležnosti ICC u pogledu navodnih zločina počinjenih na teritoriji Ukrajine od februara 2014. nadalje.

ICC, za razliku od ICJ- koji se bavi pitanjima odgovornosti države, može smatrati odgovornim pojedince za zločine iz svoje nadležnosti, odnosno genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločine agresije.

Kao odgovor na zahtjev Ukrajine od 28. februara, Evropski sud za ljudska prava naložio je 1. marta Vladi Rusije da se suzdrži od vojnih napada na civile i civilne objekte u Ukrajini.

S obzirom na nesposobnost Vijeća sigurnosti UN-a da se pozabavi ratom Rusije protiv Ukrajine, Generalna skupština UN-a usvojila je 2. marta rezoluciju kojom se zahtijeva da Rusija odmah prekine vojnu agresiju na Ukrajinu. Ukupno 141 država glasala je za rezoluciju, Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Sirija su glasale protiv, a još 35 država bilo je uzdržano.

Konačno, 4. marta, Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo je Rezoluciju kojom se poziva na brzo povlačenje ruskih i oružanih grupa koje podržava Rusija sa cijele teritorije Ukrajine i složilo se da se uspostavi Komisija za istraživanje kršenja ljudskih prava počinjenih tokom vojnih napada na Ukrajinu.

Blokiranjem i/ili ignoriranjem raznih međunarodnih aktivnosti koje smo pobrojali, uključujući priliku da odbrani optužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, Rusija šalje jasan signal svijetu da ono što naziva specijalnom vojnom operacijom nije ništa drugo nego čisti čin agresija.

Kako je Koh izjavio tokom saslušanja 7. marta, obraćajući se ICJ, „kratka igra predsjednika Putina je sila. Duga igra svijeta je zakon. Da bi druge institucije radile svoj posao unutar i izvan sistema UN, prvo ICJ treba da radi svoj posao. … Ali ako se ne djeluje odlučno… budite sigurni, ovo neće biti posljednji takav slučaj.”