Ukrajina gradi otpornost dok Rusija udvostručuje napore

 

Zapadni mediji bruje od spekulacija o potencijalnim sastancima Trumpa i Putina na Aljasci. Moskva vidi još jedan adut za pregovaranje. Ali u Kijevu, vojni planeri rade sA drugačije vremenske linije - one koja se ne mjeri mjesecima pregovora, već godinama žestokog sukoba za koji Rusija i dalje vjeruje da ga može dobiti iključivo upornošću.

 

 

30. jula, dok je predsjednik Trump prijetio novim tarifama protiv Moskve, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dao je značajan odgovor: Rusija je razvila "određeni imunitet" na sankcije i više se ne boji dodatnih ekonomskih ograničenja.

Međutim, pravi pokazatelj ruskih namjera krije se u nacrtu zakona podnesenom Državnoj Dumi. Prijedlog bi zamijenio tradicionalne proljetne i jesenje cikluse regrutacije cjelogodišnjom regrutacijom - potez koji opozicioni ruski mediji direktno prate do povjerljivog naloga Vladimira Putina. Ovo daje prijedlogu velike šanse da bude usvojen već ove jeseni.

Tajming otkriva proračunatost Moskve.

S obzirom na to da ruski gubici na bojnom polju premašuju milion poginulih, ranjenih i nestalih vojnika, Kremlju je potrebno stalno popunjavanje vojnih snaga bez formalnog proglašenja mobilizacije.

Očigledan cilj nacrta zakona je povećanje pritiska na građane u dobi za regrutaciju i njihovo poticanje na potpisivanje ugovora sa ruskim oružanim snagama. Zagovornici ljudskih prava i aktivisti upozoravaju da bi takva cjelogodišnja regrutacija omogućila državi da ljude drži pod stalnim mobilizacijskim nadzorom, što bi omogućilo brzo popunjavanje vojnih redova bez formalnog proglašenja mobilizacije.

 

Brojke iza ruske ratne mašinerije

 

Ukrajinski vrhovni komandant Aleksandr Sirski izvijestio je da je, do kraja juna, približno 695.000 ruskih vojnika, uključujući operativne rezerve, bilo angažirano u ratu protiv Ukrajine. Samo tokom protekle godine, više od 440.000 vojnika po ugovoru pridružilo se ruskim redovima.

Istovremeno, Rusija nastavlja prisilnu regrutaciju na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama i aktivno regrutuje strance.

Uprkos nedavnom ukrajinskom napretku u Sumskoj oblasti, gdje je nekoliko naselja uspješno oslobođeno od Rusa, situacija u Donjeckoj oblasti ostaje kritična, uglavnom zbog ogromne koncentracije ruskih snaga tamo.

Ovo sistematsko širenje sugerira da Moskva sukob vidi kao rat iscrpljivanja koji može dobiti brojčanom nadmoći.

 

 

Stoga, ljudi u Ukrajini ne vjeruju u izglede za skori trajni mir sa Rusijom. Naprotiv, ukrajinske vlasti ukazuju da je glavni cilj Rusije za 2025. godinu potpuno zauzimanje preostalih dijelova Donjecke i Luganske oblasti, a do 2026. godine nadogradnja uspjeha istočno od rijeke Dnjepar, uključujući pokušaj okupacije Odese i Nikolajeva, čime bi se Ukrajina potpuno odsjekla od mora.

Ova vremenska linija objašnjava zašto Kijev ne vjeruje u trajni mir sa Rusijom bez sigurnosnih garancija, niti u efikasnost bilo kakvih pregovora o Ukrajini vođenih bez Ukrajine.

Dana 9. augusta, predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da je Ukrajina spremna za stvarne korake koji bi mogli dovesti do mira, ali da se nikakvi sporazumi „protiv Ukrajine i bez Ukrajine“ ne mogu smatrati mirnim. Istovremeno, naglasio je da je Kijev, zajedno sa međunarodnim partnerima, spreman tražiti načine za postizanje istinskog i trajnog mira „koji se neće urušiti zbog ambicija Moskve“.

Stav Ukrajine, posebno u vezi s nepovredivošću međunarodnih granica, podržali su u zajedničkoj izjavi lideri Danske, Islanda, Švedske, Norveške, Finske, Latvije, Litvanije i Estonije. Lideri baltičkih i sjevernoevropskih zemalja, također, su izjavili da se „pregovori mogu odvijati samo u kontekstu primirja“.

 

 

Kao odgovor, ukrajinsko vojno i političko rukovodstvo aktivno traži načine za jačanje nacionalne odbrane. S obzirom na to da je mobilizacijska rezerva Ukrajine znatno manja od ruske, Kijev se fokusira na vojne inovacije i asimetrične odgovore na rusku agresiju.

Posebno, uspjeh dronova na bojnom polju doveo je do stvaranja prvih svjetskih snaga bespilotnih sistema, koje koriste zračne, pomorske (i površinske i podvodne) i zemaljske dronove u borbenim operacijama.

Uz opću mobilizaciju najavljenu nakon invazije velikih razmjera, Ukrajina je uvela i dobrovoljni put regrutacije.

Ovo omogućava građanima da se direktno prijave u određene jedinice ili grane vojske i biraju uloge na osnovu svojih vještina i interesa.

Uprkos pozivima nekih međunarodnih partnera da se snizi starosna granica za mobilizaciju u Ukrajini sa 25 na 18 godina kako bi se redovi popunili mlađim osobljem, Kijev je odabrao drugačiji pristup. Mladi ljudi od 18 do 24 godine mogu se dobrovoljno pridružiti Odbrambenim snagama putem posebnog programa ugovora, ostvarujući finansijske i socijalne beneficije u zamjenu za jednu godinu vojne službe, što uključuje obavezno borbeno raspoređivanje. Istovremeno, regrutacija je moguća samo u određenim jedinicama i za određene specijalnosti.

Od 30. jula, ovaj ugovorni program „18-24“ proširen je kako bi uključio stručnjake za bespilotne sisteme - ne samo operatere dronova, već i tehničare koji rade sa zemaljskim robotskim platformama. Ova verzija ugovora podrazumijeva 24 mjeseca službe, sa najmanje 12 mjeseci direktnog borbenog učešća.

 

 

Istovremeno, Ukrajina nastavlja napore da poboljša mobilizacijske napore i poveća dobrovoljno prijavljivanje u suočavanju sa tekućom ljetnom ofanzivom Rusije.

Dana 31. jula, ukrajinska vlada je najavila dodatnih 412,4 milijarde grivni (oko 10 milijardi američkih dolara) za finansiranje odbrane i nacionalne sigurnosti. Od toga je 115 milijardi grivni (2,7 milijardi dolara) namijenjeno za plaće vojnog osoblja, dok će 216 milijardi grivni (5,1 milijarda dolara) finansirati nabavku i proizvodnju oružja, vojne opreme, dronova itd.

U stvari, Ukrajina od prošle godine provodi program decentralizirane nabavke dronova i druge važne opreme za bojno polje, a zahvaljujući njegovoj implementaciji, efikasnost udara na neprijatelja povećana je za 40 posto. Osim toga, donesena je odluka o povećanju vremena odmora za pripadnike vojske - inicijativa koju je lično predložio predsjednik Zelenski, prema riječima zamjenika šefa predsjedničkog ureda, pukovnika Pavla Palise.

Kijev nastavlja usavršavati svoje strategije mobilizacije i jačati sisteme podrške vojsci.

 

 

Razlika između zapadnih diplomatskih rokova i ukrajinskog vojnog planiranja stvara fundamentalni politički izazov. Dok se međunarodni partneri nadaju pregovaračkom rješenju, i Moskva i Kijev se pripremaju za produženi sukob.

Uprkos određenim nadama u diplomatski uspjeh, svakodnevni raketni i napadi dronom na Ukrajinu, smrt civila i situacija na frontu pokazuju da Moskva nije zainteresirana za mir i da se kladi na pobjedu silom.

Ukrajina čvrsto ostaje pri svom stavu da neće ni odustati od svoje zemlje niti je zamijeniti za privremene sporazume.

Jedini efikasan odgovor na rusku agresiju ostaje jačanje odbrambenih sposobnosti kroz unapređenje kapaciteta Oružanih snaga Ukrajine, razvoj modernih tehnologija, te odlučnost i jedinstvo međunarodne zajednice, uz razumijevanje da Rusija razumije samo jezik sile.