Ruska propaganda usmjerena na ranjivu stariju populaciju Estonije
U digitalnom dobu, širenje dezinformacija predstavlja značajan izazov za društva širom svijeta. Estonija, nacija sA visokim nivoom medijske pismenosti, nije imuna na ovu prijetnju. Nedavna studija otkriva zabrinjavajući trend: uprkos široko rasprostranjenim inicijativama za medijsku pismenost, dio estonskog stanovništva, posebno starije osobe, ostaje podložan ciljanoj propagandi koja se širi putem platformi društvenih medija. Ova ranjivost naglašava evoluirajuću prirodu dezinformacijskih kampanja i potrebu za kontinuiranim prilagođavanjem u obrazovanju o medijskoj pismenosti i strategijama kontrapropagande.
Istraživačice Maria Murumaa-Mengel, vanredna profesorica medijskih studija na Univerzitetu u Tartuu, i Inger Klesment, specijalistica za medijsku pismenost u Baltičkom centru za medijsku pismenost, ističu podmuklu prirodu dezinformacijskih kampanja u Estoniji. Ove kampanje često iskorištavaju već postojeće društvene podjele i kontradikcije, pogoršavajući tenzije i podstičući polarizaciju. Kao primarni distributer ovih ciljanih dezinformacija identificirana je Rusija, a starija demografska grupa je najčešća meta. Ovo izaziva zabrinutost zbog ranjivosti ove starosne grupe na manipulativne taktike koje se koriste u online propagandi.
Jedan od najraširenijih dezinformacijskih narativa koje Rusija propagira prikazuje Estoniju kao propalu državu. Ovo odražava slične taktike korištene u Ukrajini, sa ciljem potkopavanja povjerenja javnosti u vladine institucije i dovođenja u pitanje legitimnosti političkih odluka. Narativ nastoji posijati sjeme sumnje u sposobnost Estonije da funkcionira kao suverena nacija, potencijalno destabilizirajući zemlju iznutra. Ovo odražava šire geopolitičke strategije koje Rusija često koristi u svojim taktikama informacijskog ratovanja.
Još jedno snažno dezinformacijsko sredstvo koje se koristi protiv Estonije je nostalgija za sovjetskim doba. Ova propaganda slika ružičastu sliku perioda kada je Estonija bila dio SSSR-a, naglašavajući percipirani prosperitet, a istovremeno prikladno izostavlja negativne aspekte komunističke vladavine. Ovaj iskrivljeni historijski narativ ima uticaja kod nekih starijih Estonaca koji se možda sjećaju svoje mladosti iz tog vremena, čineći ih posebno ranjivim na ovaj oblik manipulacije. Nadalje, propaganda često demonizira zapadne vrijednosti, prikazujući NATO, EU i liberalnu demokratiju kao štetne za interese Estonije. Ovo stvara lažnu dihotomiju između percipirane stabilnosti sovjetske prošlosti i percipirane nestabilnosti sadašnjosti usmjerene prema Zapadu.
Estonija je napravila značajan napredak u promociji medijske pismenosti. To je jedina baltička zemlja koja je uključila medijsku pismenost u svoj srednjoškolski nastavni plan i program. Zemlja se, također, može pohvaliti snažnom mrežom medijske pismenosti koja se sastoji od 28 organizacija iz privatnog, javnog i sektora trećih strana, potičući saradnju i dijeljenje resursa. Nadalje, Estonija je domaćin godišnje Sedmice medijske pismenosti, podižući svijest javnosti o važnosti kritičke konzumacije medija. Ove inicijative pokazuju nacionalnu posvećenost učenju građana vještinama za snalaženje u složenom informacionom pejzažu.
Iako su ove inicijative za medijsku pismenost pokazale pozitivne rezultate, evoluirajuća priroda kampanja dezinformacija zahtijeva stalnu budnost. Estonska služba unutrašnje sigurnosti upozorava da Rusija sve više cilja mlađe generacije, jer njena tradicionalna baza podrške stari i smanjuje se. Ova promjena fokusa naglašava potrebu za prilagodljivim programima medijske pismenosti koji su prilagođeni različitim starosnim grupama i bave se novim trendovima u taktikama dezinformacija. Izazov leži u osiguravanju da obrazovanje o medijskoj pismenosti ostane relevantno i efikasno u suprotstavljanju sve sofisticiranijim tehnikama propagande.
Podložnost, čak i visoko medijski pismenog stanovništva, ciljanim dezinformacijama naglašava stalnu potrebu za snažnim protivmjerama. Estonski proaktivni pristup obrazovanju o medijskoj pismenosti služi kao vrijedan model, ali kontinuirano prilagođavanje i budnost su ključni u suočavanju sa razvojem kampanja dezinformacija. Rješavanje specifičnih ranjivosti različitih demografskih grupa, posebno starijih osoba, zahtijeva prilagođene strategije koje razotkrivaju manipulativne narative i potiču vještine kritičkog mišljenja. Borba protiv dezinformacija zahtijeva višestruki pristup koji obuhvata obrazovanje, kampanje podizanja javne svijesti i međunarodnu saradnju kako bi se efikasno suprotstavilo prijetnji koju predstavljaju zlonamjerni akteri koji žele potkopati demokratska društva. Ovaj složeni izazov zahtijeva dugoročnu posvećenost zaštiti integriteta informacija i očuvanju temelja informiranog javnog diskursa.