Tri članice NATO-a prekidaju povijesnu vezu s Rusijom

ESTONIJA, uz Latviju i Litvu, odbrojava posljednje dane do konačnog raskida s jednim od posljednjih ostataka 50 godina sovjetske okupacije - elektroenergetskom mrežom koju još uvijek kontrolira Rusija.

Priprema stanovništva za mogućnost nestanka struje, iako malo vjerojatnu, posljednja je faza dugogodišnjeg projekta. "Sve bi trebalo proteći bez problema," stoji u objavi Odbora za spašavanje, "ali nepredviđene situacije mogu se dogoditi, bilo zbog postupaka našeg neprijateljski nastrojenog susjeda na istoku, vremenskih neprilika ili tehničkih kvarova."

"Ti su rizici trenutačno zapravo prilično niski," izjavio je za CNN Vootele Päi, savjetnik u estonskom Ministarstvu unutarnjih poslova, dodajući kako unatoč tome poduzimaju sve potrebne mjere opreza.

Baltičke zemlje pripremaju se za ovaj trenutak gotovo 20 godina, otkako su 2004. postale članice Europske unije i NATO-a. Obnovile su postojeću infrastrukturu i izgradile nove dalekovode, uključujući nekoliko podmorskih kabela prema Finskoj i Švedskoj te ključnu kopnenu vezu s europskom elektroenergetskom mrežom - LitPol liniju između Litve i Poljske.

Zahvaljujući tome, samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija 2022. započela invaziju na Ukrajinu, sve tri zemlje mogle su u potpunosti prestati kupovati električnu energiju iz Moskve.

BRELL sporazum

Međutim, kako objašnjava Susanne Nies, voditeljica projekta u njemačkom istraživačkom institutu Helmholtz-Zentrum, Rusija je i dalje imala potpunu kontrolu nad funkcioniranjem elektroenergetske mreže - balansiranjem proizvodnje i potrošnje te održavanjem frekvencije. Uz to, još od sovjetskih vremena, te je usluge pružala besplatno.

Najveći rizik bio je da bi se, u kontekstu rata u Ukrajini, baltičke zemlje mogle naći u situaciji u kojoj bi Rusija u jednom trenutku jednostavno rekla: 'Prekidamo suradnju. Od sada se snalazite sami'", rekla je Nies za CNN. Prije šest mjeseci baltičke su zemlje službeno obavijestile Rusiju o svojoj namjeri "desinkronizacije", čime će 7. veljače isteći tzv. BRELL sporazum (Bjelorusija, Rusija, Estonija, Latvija, Litva), koji regulira zajedničku elektroenergetsku mrežu.

Dan kasnije, 8. veljače, Estonija, Latvija i Litva istovremeno će se isključiti iz te mreže i nakratko funkcionirati kao "energetski otok", oslanjajući se isključivo na vlastitu proizvodnju električne energije. Već 9. veljače planiraju priključiti svoje sustave na Kontinentalnu europsku sinkronu zonu, koja pokriva većinu zemalja EU.

Taj trenutak ima snažno simbolično značenje. Ispred Muzeja energije i tehnologije u središtu Vilniusa postavljen je sat koji odbrojava posljednjih 100 dana do "energetske neovisnosti". "Ovo je konačan prekid s naslijeđem sovjetske okupacije", rekao je Jason Moyer, analitičar vanjske politike u think tanku Wilson Center u Washingtonu. "Psihološki, ovo je ogroman korak naprijed."

Projekt je zahtijevao velika ulaganja, pri čemu je Europska unija osigurala više od 1.2 milijarde dolara bespovratnih sredstava. No za baltičke zemlje cijena ostanka pod ruskim utjecajem bila je previsoka. "Vrlo dobro znamo da je jeftina ruska energija uvijek imala svoju političku cijenu - cijenu koju nijedna demokratska europska zemlja ne bi smjela platiti", rekao je Päi.

Kako bi dodatno pokazala odlučnost, Litva je prošle godine počela uklanjati stare sovjetske kabele koji su je povezivali s Bjelorusijom.

Strah od sabotaža

Operator mreže Litgrid za CNN je potvrdio da je dijelove jednog demontiranog dalekovoda poslao u Ukrajinu kako bi pomogao u obnovi njezine ratom razorene elektroenergetske infrastrukture - potez koji je istodobno bio i praktičan (ukrajinska mreža također potječe iz sovjetskog razdoblja, pa koristi sličnu opremu) i simboličan, jer oslikava širi geopolitički kontekst ovog projekta. "Nema scenarija u kojem ostajemo povezani s ruskom elektroenergetskom mrežom", izjavio je Rokas Masiulis, izvršni direktor Litgrida.

No, pitanje koje sada muči baltičke lidere jest hoće li Rusija pokušati iskoristiti trenutak isključenja, bilo fizičkom sabotažom, kibernetičkim napadima ili dezinformacijama. Ukrajina se, zapravo, testno isključila iz ruske mreže svega nekoliko sati prije nego što je Rusija 24. veljače 2022. započela svoju invaziju - i nikada se nije ponovno priključila.

Rusija je više puta pokazala da električnu energiju koristi kao sredstvo političkog pritiska, ne samo kroz stalne napade na ukrajinsku infrastrukturu, već i kroz trogodišnju okupaciju nuklearne elektrane Zaporižja, koja je prije rata proizvodila petinu ukupne ukrajinske struje.

Ozbiljan geopolitički poraz za Moskvu

Za Moskvu, gubitak kontrole nad baltičkim državama predstavlja ozbiljan geopolitički poraz, kaže Moyer. "Ovo jasno pokazuje da Rusija gubi utjecaj u regiji koja je nekoć bila podložna ruskom poslovnom utjecaju." Kremlj nije želio komentirati situaciju, tek je priopćio da je poduzeo sve potrebne mjere kako bi osigurao "neprekidan i pouzdan rad jedinstvenog energetskog sustava".

Baltičke zemlje ne žele riskirati. Sigurnost energetskih postrojenja pojačana je diljem regije. "Formalno, Rusija se ponaša smireno", rekla je litavska ministrica obrane Dovilė Šakalienė za CNN. "No naša dosadašnja iskustva pokazuju da ono što govore i ono što rade nisu uvijek isto."

"Povećavamo nadzor, jačamo sigurnosne mjere i budno pratimo situaciju," dodala je Šakalienė.

U međuvremenu, NATO je pokrenuo misiju zaštite podmorskih kabela u Baltičkom moru, nakon što je ključni dalekovod Estlink 2 oštećen na Božić.

"Naša energetska infrastruktura sada je u vrlo osjetljivoj fazi," zaključuje Šakalienė. "I teško je vjerovati da je ovo samo slučajnost."