Pitanje da li Bosna i Hercegovina ulazi u mrežu dugova i političkog uticaja zvaničnog Pekinga se nameće nakon što je Kina predstavila novi petogodišnji plan, obećavajući BiH "win-win" partnerstvo i investicijske mogućnosti – od infrastrukture i energetike, preko poljoprivrede, pa sve do visokih tehnologija, poput vještačke inteligencije.
Dok zvanični Peking poručuje da je "ići u stopu s Kinom isto što i ići u stopu s prilikom", analitičari pozivaju na "oprez". Podsjećaju na dosadašnje obrasce saradnje koje su obilježili tajni ugovori, netransparentnost, ekološki rizici i sve vidljiviji politički upliv Kine u unutrašnja pitanja BiH.
"Kineski pristup je uvijek strateški i dugoročan", kaže Pippa Gallop iz međunarodne mreže Bankwatch, koja se bavi, između ostalog, praćenjem i energetskih projekata sa kineskim učešćem na Zapadnom Balkanu.
Novost, po njenom mišljenju, predstavlja "neuobičajeno" miješanje Kine u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine.
Kao primjer ističe obraćanje kineskog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN-a u novembru ove godine, tokom kojeg je govorio protiv visokog predstavnika u BiH, dovodeći u pitanje i usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u kontekstu "dizanja tenzija" u zemlji.
Ona navodi i da Kina u zemljama poput BiH "ne samo da investira u infrastrukturne projekte, već i polako gradi uticaj kroz kredite, kompanijske mreže i kulturne inicijative".
U prilog tome idu i podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA BiH), u kojima se navodi da se od 2010. do 2022. godine Bosna i Hercegovina zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara, uglavnom, za izgradnju autocesta, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja.
Šta Kina nudi BiH u narednih pet godina?
O "novim mogućnostima saradnje" u okviru novog petogodišnjeg kineskog plana je govorio otpravnik poslova Ambasade Kine Wang Guofei u kolumni objavljenoj polovinom novembra.
Istakao je kako je Kina "najveći trgovinski partner BiH u Aziji", te da novi kineski petogodišnji plan "otvara i nove mogućnosti" ekonomskog povezivanja Kine i BiH.
"Spremni smo na win-win saradnju između Kine i BiH kako bismo stvorili bolju budućnost za narod i građane obje zemlje", poručio je kineski diplomata.
Uz ekonomske projekte, on najavljuje i rast kulturnih i turističkih veza.
"Kineski građani će sve više putovati u inostranstvo, a kulturološki bogata i slikovita Bosna i Hercegovina sve je više atraktivna Kinezima", stoji u kolumni.
Ambasada Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila Radiju Slobodna Evropa (RSE) na pitanje koji će projekti u narednih pet godina biti u fokusu kineskih investicija.
Nisu dali ni objašnjenje zbog čega su neki projekti kineskih kompanija u BiH zaštićeni tajnim ugovorima, niti da li podržavaju ovakvu netransparentnu praksu poslovanja u BiH.
Vlastima u BiH (ne)odgovara transparentnost kineskih projekata
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH upozorava da "godinama institucije odbijaju objavu ključnih informacija o finansiranju i ugovornim uslovima, što opravdano izaziva sumnje na korupciju".
Kako navodi, "mnoge informacije, uključujući kamate i rokove otplate, nikada nisu bile javno dostupne".
Kao ilustraciju navodi gradnju autoputa Banjaluka–Prijedor, gdje je TI BiH dobio, čak, pet sudskih sporova protiv nadležnog ministarstva u bh. entitetu Republika Srpska, koje i dalje, uprkos presudama, odbija uvid u finansijski model.
Ugovor o gradnji tog autoputa potpisan je još 2018. godine sa kompanijom China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd koja je registrovala podružnicu u Banjaluci za tu namjenu.
Vrijednost projekta je tada iznosila oko 297 miliona evra za put od 40 kilometara.
Sedam godina kasnije, nijedan kilometar autoputa nije kompletiran, a odobreno je dodatno povećanje cijena radova od oko 80 miliona evra, uz obrazloženje da je "poskupio građevinski materijal".
Ugovor je i dalje tajan.
Ožegović dodaje da vlasti u BiH imaju zakonsko pravo i obavezu da objave informacije od javnog značaja, bez obzira na stav privatnog ili stranog investitora.
Vlasti u BiH 'bez odgovora' o netransparentnosti kineskih projekata
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovore od Savjeta ministara BiH, niti vlada oba bh. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, na pitanja o optužbama za netransparentnost u poslovima sa kineskim kompanijama u BiH.
Takođe, vlasti nisu pružile informacije o potencijalnim projektima sa Kinom u narednih pet godina.
Jedini djelimični odgovor stigao je iz Vlade Republike Srpske, u kojem se navodi da taj entitet ima "dobru saradnju" sa Kinom u različitim oblastima i da su "otvoreni" za moguće nove projekte sa "svim potencijalnim investitorima".
"Kineske državne kompanije trenutno rade na važnim projektima u Republici Srpskoj, kao što su izgradnja hidrocentrala Bistrica i Dabar, ali i autoput Banjaluka - Prijedor. Takođe, u saradnji sa kineskim partnerima nedavno je izgrađena bolnica u Doboju, a u planu su radovi na izgradnji dijela auto-puta Beograd - Banjaluka, sa posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko", navodi se u odgovoru Vlade RS.
BiH mora izbjeći 'zamku netransparentnih kineskih projekata'
Kina jača ekonomski i politički uticaj na Zapadnom Balkanu, a Bosna i Hercegovina je dio tog procesa, upozorava za RSE Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) iz Podgorice.
"Najveći rizik za BiH su netransparentni ugovori, slaba kontrola i ekološke posljedice koje prate velike infrastrukturne projekte", ističe Banović.
Dodaje da će kineski fokus u narednim godinama, osim infrastrukture, biti i na informacionim tehnologijama, 5G mrežama i vještačkoj inteligenciji, uz jačanje kulturnog uticaja kroz obrazovne programe.
Banović upozorava i na primjer Srbije, gdje su kineske investicije donijele ekonomske koristi, ali i ozbiljna zagađenja, kršenje radničkih prava i pad demokratskih standarda.
"BiH mora izbjeći obrasce koji vode ka zavisnosti od kineskog kapitala i slabljenju institucija, jer bi se dugoročno ugrozilo evropske integracije", zaključuje Banović.