Ruska kampanja dezinformacija u Armeniji dobija na zamahu

Porast dezinformacija usmjeren je na premijera Nikola Pašinjana i njegovu vladu u periodu prije armenskih parlamentarnih izbora sljedećeg juna, kažu stručnjaci. Sam obim poruka sugerira da su aktivnosti povezane sa Rusijom dio koordinirane kampanje, a ne izoliranih slučajeva.

Iako propaganda povezana sa Kremljem nije ništa novo u Armeniji, i obim i sofisticiranost nedavnih napora opisani su kao intenzivirani kako se izbori približavaju.

"Širenje narativa postalo je organiziranije, brže cirkulira i znatno je ciljanije", rekla je za DW Hasmik Hambardzumyan, glavna urednica nezavisnog armenskog medija za provjeru činjenica Fact Investigation Platform.

Dodala je da se fotografije, audio i deepfakeovi generirani umjetnom inteligencijom prvi put pojavljuju u armenskom informacijskom prostoru.

„Čini se da je cilj potkopavanje povjerenja u armenske institucije, diskreditiranje zapadnog angažmana Armenije i otvaranje političkog prostora za aktere koji su više naklonjeni Kremlju“, rekli su istraživači Sopo Gelava i Givi Gigitashvili iz Laboratorija za istraživanje digitalne forenzike (DFRLab), koji provodi istraživanja otvorenog koda.

Gelava i Gigitashvili istaknuli su pojavu „neprijateljskih narativa“ koji kruže ruskim i proruskim medijskim ekosistemima, prikazujući armensku vladu kao korumpiranu, moralno kompromitovanu ili tajno povezanu sa zapadnim obavještajnim službama. Ove poruke ciljaju armenske institucije na domaćem terenu i nastoje potkopati ugled Armenije na Zapadu.

 

 

Hambardzumyan je dodala da je još jedna ključna tema proruskih poruka prikazivanje Zapada kao prijetnje Armeniji, a Moskve kao jedinog pouzdanog zaštitnika zemlje. Na osnovu svog istraživanja, rekla je da azerbejdžanski i turski akteri ostaju aktivni igrači pored proruskih i aktera povezanih sa Kremljom.

Armenija, mala postsovjetska država na Južnom Kavkazu, dugo je bila pod snažnim ruskim uticajem otkako je ponovo stekla nezavisnost 1991. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Dok su prethodne vlade održavale bliske veze sa Moskvom, jaz između nacija pojavio se nakon što je Pašinjan došao na vlast 2018. godine nacionalnim pokretom poznatim kao Baršunasta revolucija. Odnosi su se dodatno pogoršali kada je Armenija optužila Rusiju i Organizaciju kolektivne sigurnosti koju predvodi Rusija - međuvladin vojni savez nekoliko postsovjetskih država sličan NATO-u - da nisu ispunile svoje sigurnosne obaveze tokom azerbejdžanskih napada u Armeniji 2021. i 2022. godine.

Uprkos političkoj udaljenosti između nacija, Južni Kavkaz ostaje strateški važan za Moskvu.

 

 

Visoki armenski zvaničnici su više puta optužili Moskvu da vodi "hibridni rat".

"Taj hibridni rat se periodično pojačava, naprimjer, kada razni komentatori na ruskim TV kanalima, često nažalost ljudi sa prezimenima koja zvuče iole armenski, pokušavaju promijeniti vladu u Armeniji, najavljuju skupove i tako dalje", rekao je predsjednik armenskog parlamenta Alen Simonyan tokom brifinga za novinare ranije ove godine.

U to vrijeme, Simonyan je predvidio da će takvo miješanje "postati još aktivnije" uoči parlamentarnih izbora 2026. godine.

Rusija je opovrgnula optužbe da se miješa u nacionalne poslove. Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je u novembru da je Rusija "uvijek poštovala i da će nastaviti poštovati suverene odluke bilo koje nacije".

 

 

Rusija primjenjuje niz taktika kako bi uticala na informacijski prostor Armenije, kombinirajući prokremljske bot mreže i Telegram grupe, koje se sve fokusiraju na iste narative.

Jedna mreža je Matrjoška, prethodno uključena u operacije uticaja u SAD-u, Njemačkoj i Moldaviji. Prema istraživačkom portalu The Insider, Matrjoška je počela ciljati Armeniju i Pašinjana od juna. Ovo, prema publikaciji, označava "rekordno vrijeme" za predizborne aktivnosti bot mreže.

 

 

Pokrenuta 2023. godine, Matrjoška širi dezinformacije putem videa i objava generiranih umjetnom inteligencijom koje imitiraju pouzdane zapadne medije. Botovi su distribuirali isječke na društvenim mrežama poput X i Bluesky, optužujući Pašinjana za "uništavanje armenskog kulturnog koda" i promoviranje "netradicionalnih vrijednosti tolerancije".

Osim aktivnosti botova, ruski akteri, također, koriste tehnike "dvojnika", stvarajući web stranice koje imitiraju etablirane medije kako bi distribuirali izmišljeni sadržaj.

„DFRLab je dokumentovao izmišljene skandale i lažne priče o korupciji koje kruže putem novostvorenih, lažnih web stranica i društvenih kanala, od kojih su se mnoge pojavile u kratkom vremenskom okviru i međusobno se pojačavale na koordiniran način“, rekli su istraživači DFRLab-a, dodajući da dostupni tehnički dokazi pokazuju da su „ove kampanje povezane sa Rusijom“.

U julu su dva istraživača otkrila kampanju usmjerenu na armensku publiku i promovirala lažnu tvrdnju da laboratorije koje podržavaju SAD provode tajne vojne eksperimente na armenskim civilima uz pristanak armenskog rukovodstva.

Priču je objavio londontimes.live, stranica dizajnirana da podsjeća na zapadnu publikaciju, a prema DFRLab-u, širili su je ruski i neruski prokremljski akteri. Utvrđeno je da je izvor priče Ruska fondacija za borbu protiv nepravde, grupa osnovana 2021. godine uz podršku Jevgenija Prigožina, koja se široko smatra frontom za dezinformacije povezanim sa Kremljem.

Prigožin, bivši vođa Wagner grupe, privatne ruske plaćeničke organizacije koja je ranije bila aktivna u Ukrajini i drugim mjestima, smatran je mrtvim nakon sumnjive avionske nesreće 2023. godine.

 

 

Uoči parlamentarnih izbora u Armeniji 2026. godine, Moskva primjenjuje taktike testirane u postsovjetskim državama. Istraživači DFRLab-a su primijetili da je ruski "strateški priručnik vrlo sličan" u susjednim Gruziji i Armeniji.

"U Gruziji su ruske narative pojačale vladine ličnosti i mediji povezani sa vladom, čineći ih dijelom vlastite komunikacijske strategije vlade", rekli su Gelava i Gigitashvili. "U Armeniji, ove narative umjesto toga promovira mješavina lokalnih proruskih glasova i vanjskih aktera povezanih sa Kremljem koji ciljaju armensku publiku izvan zemlje".

Ovaj pristup čini Armeniju sličnom Moldaviji, gdje su aktivni isti akteri koji potiču iz Kremlja, uključujući ANO Evrazija. ANO Evrazija je povezana s Ilanom Shorom, proruskim tajkunom u bijegu optuženim za pokušaj ometanja procesa pristupanja Moldavije EU.

DFRLab je upozorio da se neke od taktika dokumentovanih u Moldaviji "ponavljaju i mogu se intenzivirati" kako se Armenija približava izborima 2026. godine.