Stručnjaci ženevskog GCSP-a predstavili su plan o prekidu vatre u Ukrajini
Izvještaj stručnjaka Ženevskog centra za sigurnosnu politiku (GCSP) govori o tome kako se tehnički može dogovoriti prekid vatre u ratu Rusije protiv Ukrajine. New York Times je skrenuo pažnju na dokument koji je predstavljen zainteresovanim stranama.
Grupa stručnjaka iz Ženevskog centra za sigurnosnu politiku (GCSP) prvi put je objavila dokument na 31 stranici koji detaljno opisuje tehničke detalje o tome kako pratiti i provoditi primirje duž više od 1.200 kilometara linije fronta u ratu Rusije protiv Ukrajine.
Američki medij The New York Times (NYT) skrenula je pažnju na dokument objavljen u nedjelju, 9. marta. I sama je distribuirana još u februaru povjerljivim kanalom: na redovnim sastancima u Ženevi između američkih, ruskih i ukrajinskih eksperata vanjske politike bliskih njihovim vladama, pojašnjava NYT.
Tampon zona je duga 1200 km i široka 10 km
Predlaže se stvaranje tampon zone širine najmanje 10 kilometara kako bi se razdvojile dvije vojske i dodijelilo 5.000 civila i policajaca da njome patroliraju.
Možda će biti potrebno oko 10.000 stranih vojnika da bi se garantovala sigurnost ovih posmatrača. Posmatrači trebaju izvještavati o poštivanju primirja i da li je teško oružje premješteno na dogovorenu udaljenost od tampon zone. Pretpostavlja se da će misija djelovati pod mandatom Ujedinjenih naroda (UN).
Osim toga, dokument predviđa rad međunarodnih posmatrača sa zajedničkom komisijom koju čine predstavnici ruskih i ukrajinskih oružanih snaga. Kroz ovu komisiju, obje strane bi mogle jedna drugu pozivati na odgovornost i pregovarati o pitanjima vezanim za oslobađanje zarobljenika, deminiranje i stvaranje civilnih koridora kroz tampon zonu.
U pripremi dokumenta su učestvovali predstavnici Ukrajine, Ruske Federacije, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Prema riječima Thomasa Gremingera, direktora Ženevskog centra za sigurnosnu politiku, stručnjaci koji su učestvovali u pripremi dokumenta su predstavnici međunarodne organizacije i bivši vojni komandanti koji imaju iskustva u posredovanju za postizanje mira u sukobina. Svi učesnici u kreiranju ovog dokumenta su radili na anonimnoj osnovi.
"Morali smo biti vrlo diskretni", naglasio je Greminger, pojašnjavajući da je organizirao "povjerljive razgovore" između eksperata za vanjsku politiku Ukrajine, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja.
Prema njegovim riječima, učesnici ovih sastanaka, čije identitete direktor Centra nije otkrio, djelovali su "u ličnom svojstvu", iako se pretpostavljalo da će prethodno biti obaviješteni od vlada svojih zemalja, a potom i ispitani.
Putin je najveća poteškoća u implementaciji mirovnog plana
Mnogi stručnjaci se slažu da je najteža stvar u implementaciji njihovih prijedloga stav ruskog predsjednika Vladimira Putina. Oni izražavaju skepticizam u pogledu njegove spremnosti da pristane na prekid vatre i da se pridržava dogovorenih uslova mirovnog rješenja.
"Ruski zvaničnici su gotovo prije početka rata obećali da on nema namjeru da izvrši invaziju na Ukrajinu. I nijedna posmatračka misija neće moći obuzdati ruskog predsjednika ako odluči da pokrene novu invaziju na Ukrajinu", piše NYT.
"Mislim da Rusija neće pristati na nešto u čemu Ukrajina ostaje nezavisna i suverena, čak i na teritoriji koju kontrolira", rekao je za publikaciju Janis Kluge, stručnjak za Rusiju sa Instituta za međunarodne sigurnosne poslove (SWP) u Berlinu.