ŠTA POKAZUJU ANALIZE: Kineski utjecaj udaljava zemlje Zapadnog Balkana od Evropske unije

U analizi utjecaja Kine u regiji, Fondacija Konrad Adenauer i Wilfried Martnes Centar za evropske studije ističu da jačanje utjecaja Kine u zemljama Zapadnog Balkana zadaje sve veće glavobolje Evropskoj uniji, te upozoravaju da sve jači kineski utjecaj u državama Zapadnog Balkana te zemlje zapravo udaljava od članstva u EU. Istovremeno, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji se deklarativno zalaže za evropski put BiH, saradnju s Kinezima ocjenjuje „dobrom“ ističući kako je „potpuno uvjeren da će biti nastavljena“.

Njemačka vlada provodi politiku „de-riskinga“ kada je riječ o Kini, dakle politiku smanjenja ekonomske ovisnosti, naveli su autori u svom izvještaju pred Minhensku sigurnosnu konferenciju. To je počelo s pandemijom virusa korona, kada su lanci snabdijevanja između Njemačke i Kine kolabirali tokom lockdowna, a ta je politika dobila na zamahu prekidom dugotrajne energetske ovisnosti o Rusiji.

Od ranije je poznato kako Evropska unija uvodi strožija pravila provjere ulaganja za kineske kompanije. S druge strane, vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, ne prate Evropsku uniju u ovom pogledu.

Sve to izaziva zabrinutost u Evropskoj uniji, od koje se očekuje da uskoro dodijeli pregovarački status Bosni i Hercegovini. U analizi utjecaja Kine u regiji, koja je objavljena prošle godine, Fondacija Konrad Adenauer i Wilfried Martnes Centar za evropske studije ističu da jačanje utjecaja Kine u zemljama Zapadnog Balkana zadaje sve veće glavobolje Evropskoj uniji, te upozoravaju da sve jači kineski utjecaj u državama Zapadnog Balkana te zemlje zapravo udaljava od članstva u EU.

Razlog za to je, prenosi euractiv.hr, taj što snažan kineski utjecaj nije u skladu s pravnom stečevinom EU u nizu područja, a posebno u segmentu vladavine prava, slobode kretanja roba, javnih nabavki, trgovačkog prava i slobode medija. Također, kineski utjecaj negativno se odražava na pripremljenost tih zemalja za članstvo u EU u brojnim standardima, poput sigurnosti hrane i fitosanitarne politike, zatim u zaštiti okoliša i u oporezivanju.

Nadalje, ističe se da EU posebno brine sigurnosni aspekt širenja kineskog utjecaja u regiji, što je do izražaja posebno došlo nakon ruske agresije na Ukrajinu, tokom koje je Peking nastavio jačati odnose s Moskvom. Upozorava se kako je kineski utjecaj u regiji snažno porastao u posljednjih desetak godina, te da je posebno jak u Srbiji i u BiH, primarno u Republici Srpskoj. Očekivano, ukazali su i na kredite koje daju kineske državne banke, a koje prijete stvaranjem dužničke ovisnosti o Kini.

NETRANSPARENTNOST, POGODOVANJA, DIZANJE CIJENA…

Ovo nije prvi put da se u analizama upozorava na opasnosti od kineskog utjecaja. Podsjetimo, Žurnal je pisao o tome da više analiza i istaživanja pokazuju kako, iako je malo konkretnih dokaza o malignom kineskom utjecaju, kineski poslovi u BiH dokazuju kako su kineska ekonomska ulaganja isprepletena s politikom, a njihova netransparentnost podstiče ionako proširenu korupciju u državi.

Sve to ne brine previše vlasti u bh. entitetu Republika Srpska, pa nastavljaju, a i produbljuju saradnju s kineskim partnerima. Entitetski predsjednik Milorad Dodik, koji se deklarativno zalaže za evropski put BiH, nedavno će, na prijemu koji je organizirao ambasador Kine Đi Ping povodom Kineske nove godine i njegovog odlaska iz BiH, saradnju s Kinezima ocijeniti „dobrom“ ističući kako je „potpuno uvjeren da će biti nastavljena“.

Zahvalio se kineskom narodu, kineskom predsjedniku Si Đinpingu, te je dodao: „Imali smo mogućnost da koristimo platformu „Pojas i put“ i da izgradimo Termoelektranu „Stanari“, što je jedna od najvećih investicija ne samo poslije rata, već posljednjih 50 godina, koja je izgrađena kineskom tehnologijom koja se pokazala kao najbolja. I ne samo to, izgradnja bolnica, gradnja puteva… u maju bi trebala biti otvorena bolnica u Doboju.“

O svim ovim, ali i mnogim drugim projektima, mediji su iscrpno pisali. Kontroverze, sumnje na korupciju i pogodovanje, netransparentnost, kašnjenja, negodovanje aktivista, propali projekti… – sve ovo karakteriše projekte u koje su uključene kineske firme.

Dodik se ovoga puta posebno pohvalio izgradnjom bolnice u Doboju koja bi uskoro trebala biti otvorena. Međutim, ovaj projekat je ujedno i jedan od najboljih pokazatelja zašto su kineski poslovi u BiH sporni. Kako je pisao CAPITAL, u martu 2019. godine potpisan je ugovor između Vlade Republike Srpske i kompanija China Sinopharm International Corporation i Shanxi Construction Investment Group, a za izgradnju i opremanje nove zgrade bolnice u Doboju ukupne vrijednosti 88.568.717,58 KM bez PDV-a.

Rok za izgradnju, prema principu „ključ u ruke“, bio je 36 mjeseci. No, umjesto da bolnica bude završena u tom roku i za ugovoreni iznos, uslijedilo je izlaženje u susret kineskim firmama tako što se više puta odobravalo probijanje rokova, naknadno su dogovarani drugi radovi koji nisu bili predviđeni osnovnim ugovorom, a sve je rezultiralo izdvajanjem dodatnog novca građana.

Nedavno je dodijeljen još jedan ugovor kineskim firmama, vrijedan 878.798 KM s PDV-om, i to za izgradnju Službe intenzivne medicine za nehirurške grane i centralnog sistema snabdijevanja CO2 u bolnici.

„Riječ je o svojevrsnoj kompenzaciji, jer je prema našim saznanjima kineski partner za izgradnju bolnice tražio još novca pravdajući to inflacijom“, pisao je CAPITAL prošle godine.

Zbog netransparentnosti projekata u koje su uključeni kineski partneri dižu se i tužbe, piše Valter. Centar za životnu sredinu iz Banje Luke podnio je Okružnom sudu u Trebinju tužbu protiv Elektroprivrede RS zbog tajnosti ugovora o gradnji Hidroelektrane Dabar s kineskim partnerima i skrivanja kreditnog sporazuma.

Ovo je, naime, epilog višemjesečne trakavice te odnosa predstavnika i institucija vlasti u RS prema javnosti i ekološkim aktivistima i udruženjima, odnosno mještanima nevesinjskog kraja, koji opravdano strahuju od buduće akumulacije te potapanja njihovih privatnih zemljišta.

SPORNA POGODOVANJA ZA PROJEKTE

Ni niži nivoi vlasti ne odustaju od saradnje s kineskim partnerima. Tako je u februaru 2022. godine gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić u sarajevskom predstavništvu kineske kompanije Sinohydro, koja djeluje u sastavu grupacije Power China, potpisao Memorandum o saradnji u vezi s izgradnjom tunela kroz Trebević, koji bi povezivao opštine u sastavu Istočnog Sarajeva. Kako je ranije najavljeno, dužina tunela bila bi u prosjeku osam kilometara, a realizacija projekta koštala bi, prema najavama, oko 200 miliona eura.

Iako se nakon prvobitnih najava u javnom prostoru ovaj projekt nije previše spominjao, gradonačelnik Ćosić je u nedavnom razgovoru za Spin Info kazao kako je studija izvodljivosti, koju su platili kineski partneri, gotova, te da bi uskoro trebala biti prezentirana odbornicima u Skupštini Grada.

„Budućnost tunela će zavisiti od nas samih, ako mi ne budemo pričali o tunelu kao mogućem povezivanju svi će govoriti da je on čuven, ako mi budemo vjerovali u to da će se uraditi u narednih 10, 15 pa i 20 godina, uradit će se“, istakao je Ćosić.

Ono što je sporno u cijelom ovom projektu, ranije se pisalo, je to što je započet netransparentno, te da je kineska kompanija Sinohydro favorizirana, iako je poznato da Sinohydro ima loš ugled u svijetu.  Primjerice, Razvojna banka Afrike (AfDB) je ovu kompaniju stavila na crnu listu i zabranila im učestvovanje u svim projektima koje finansiraju. Fokus izvještava da je Kina, udruženo sa Saudijskom Arabijom, ponovo targetirala Bosnu i Hercegovinu, a velike kompanije ove dvije države su nedavno u BiH pokrenule proceduru osnivanja zajedničke firme.

Konkurencijsko vijeće BiH, kako stoji u rješenju, odobrilo je privrednim subjektima, saudijskom naftnom gigantu Saudi Arabian Oil Company (Aramco) i jednom od najvećih svjetskih proizvođača čelika kompaniji Baoshan Iron&Steel Ltd. (Baosteel) iz Kine, koncentraciju na tržištima proizvodnje i prodaje teških čeličnih ploča i proizvodnje i prodaje direktno reduciranog željeza u Bosni i Hercegovini.

U rješenju se navodi da se njima u osnivanju privrednog društva u BiH pridružuje i državni fond Kraljevine Saudijske Arabije Public Investment Fund Tower, King Abdullah Financial District. Većinski vlasnik nove firme u BiH bi, prema rješenju, s 50 posto bili Kinezi, dok bi saudijski naftni gigant i fond imali po 25 posto udjela u toj firmi.

Isti medij pisao je i o brojnim kineskim firmama koje su registrirane u našoj državi. Iznesen je podatak da je na području FBiH, od 2007. godine do danas, registrovano čak 190 kineskih poslovnih subjekata, a pojedine kineske firme duguju više od pola miliona direktnih poreza. A u kojoj mjeri Kinezi mogu, direktno ili indirektno, utjecati na dnevno-politička dešavanja u BiH, najbolje se može vidjeti na primjeru izgradnje HE Buk Bijela, o čemu smo pisali.

Podsjetimo da je ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić ocijenio nekorektnim zahtjeve kineskih firmi, koje su dostavile ponude za izgradnju HE Buk Bijela, za odgovorima u vezi sa sporovima koji se vode pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om.

Međutim, ovakav potez je očekivan, jer je poslovna logika Kineza većinom ista – kao kolateral traže državnu imovinu sa „čistim“ papirima, a Žurnalovi sagovornici ističu da je vrlo vjerovatno da su upravo ovakvi zahtjevi razlog zašto je državna imovina postala jedno od najaktuelnijih pitanja u BiH.

KOMENTAR

Iako se u naslovu teksta pominje negativni kineski uticaj na zemlje Zapadnog Balkana, dominantan fokus u tekstu se odnosi na uticaj Kine u Bosni i Hercegovini. Na jednom mjestu su pobrojani projekti koje Kina radi u Bosni i Hercegovini (dominantno Republici Srpskoj). Projekte koje kineske kompanije rade u Bosni i Hercegovini redovno prate netransparentnost, probijanje rokova, zahtjevi za dodatnim sredstvima. Poseban problem predstavlja činjenica da veći dio ovih projekata su finansirani sredstvima kineskih banaka koje traže garancije u vidu državne imovine i sl.

Na indirektan način to dovodi do dodatnih problema kada je u pitanju politička situacija i stabilnost u BiH, jer se posljednjih mjeseci jako puno govori o nastojanju RS da državnu imovinu BiH, proglasi entitetskom i kao takvu je založi za kineske kredite. Imajući u vidu ekonomsku situaciju u RS i visok stepen zaduženja, postoji opravdana bojazan da ne bi mogli redovno izmirivati obaveze za kredite, čime bi se državna imovina BiH našla u rukama kineskih banaka (koje su državne banke).

U konačnici to vodi u „dužničku zamku“, koji je u pojedinim zemljama svijeta rezultirao time da su države ostale bez svojih ključnih infrastrukturnih i elektroenergetskih objekata, jer nisu mogle vraćati dugovanja za kineske kredite. Na ivici ovakvog scenarija je prije dvije godine bila susjedna Crna Gora, koju su od gubitka Luke Bar, zbog nemogućnosti otplate kineskog kredita, spasile evropske institucije pozajmljujući im novac za otplatu duga.

U bh. javnosti se nedovoljno govori i nedovoljno upozorava na opasnosti od ovakve vrste zaduživanja i posljedica koje će dugoročno osjećati građani, ali i država u cjelini. Aktuelne vlasti, zbog dnevnopolitičkih ciljeva, nerijetko se odlučuju ići u ovako riskantne poteze, bez da javnosti pruže argumentirana obrazloženja, daju garancije za sigurnost i sl. Na pitanja rijetkih medija o sadržajima ugovora obično se odgovara da su ugovori tajna na zahtjev „kineske strane“. Čak i u slučajevima sudskih presuda da se javnosti predoče detalji spornih ugovora, vlasti to odbijaju.

Dodatni oprez trebaju imati i predstavnici kompanija koje se odlučuju na saradnju sa kineskim firmama. Podaci govore da kineske kompanije u FBiH duguju oko pola miliona KM za direktne poreze. Također, iskustva iz susjednih zemalja (Srbije) govore da kineske kompanije nerijetko duguju, ne samo državi za poreze, nego i svojim dobavljačima.