24.05.2022.

Šta je ratni zločin i da li Putin može biti procesuiran zbog Ukrajine?

Sud u Ukrajini doživotno je zatvorio komandanta ruskog tenka zbog ubistva civila na prvom suđenju za ratne zločine od početka sukoba. Ukrajinske vlasti kažu da su identicirali više od 10.000 mogućih ratnih zločina, međutim, ruska vlada poriče da su ubijali civile.
Međunarodni krivični sud je, također, poslao tim istražitelja i forenzičkih stručnjaka u Ukrajinu.
Šta je ratni zločin?
Možda se ne čini tako, ali "čak i rat ima pravila", kako kaže Međunarodni komitet Crvenog krsta. Ona su sadržana u ugovorima koji se nazivaju Ženevske konvencije i nizu drugih međunarodnih zakona i sporazuma.
Civili se ne mogu namjerno napadati – niti infrastruktura koja je od vitalnog značaja za njihov opstanak. Pojedine vrste oružjas su zabranjene zbog neselektivne ili užasne patnje koju uzrokuje – poput protivpješadijskih mina i hemijskog ili biološkog oružja.
O bolesnima i ranjenima se mora brinuti - uključujući i ranjene vojnike, koji imaju prava kao ratni zarobljenici. Teška krivična djela poput ubistva, silovanja ili masovnog progona grupe poznata su kao "zločini protiv čovječnosti" ili, u nekim okolnostima, "genocid".
Šta je uradio ruski vojnik?
Vadim Šišmarin, 21-godišnji komandant ruskog tenka priznao je da je pucao u glavu 62-godišnjem Aleksandru Šelipovu, nekoliko dana nakon početka invazije. Osuđujući Šišimarina, sudija je rekao da je počinio "zločin protiv mira,sigurnosti, čovječnosti i međunarodnog pravnog poretka" i da je prikladna samo doživotna kazna. Ruski vojnik osuđen na doživotni zatvor zbog ratnog zločina počinjenog u Ukrajini. 
Koje su još optužbe za ratne zločine postojale u Ukrajini?
Ukrajina priprema slučajeve protiv 41 ruskog vojnika za krivična djela, uključujući ubijanje civila, silovanje, bombardovanje civilne infrastrukture i pljačku.
Američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson optužili su Rusiju da je izvršila ratne zločine u Ukrajini. Istražitelji i novinari pronašli su ono što se činilo kao dokaz o namjernom ubijanju civila u Buči, gradu na periferiji Kijeva, i drugim obližnjim područjima.
Ukrajinske snage saopćile su da su pronašle masovne grobnice i dokaze da su civili ubijeni nakon što su im noge i ruke bile vezane.
U martu se činilo da je ruski napad na pozorište u Mariupolju prva potvrđena lokacija masovnog ubistva. Riječ "djeca" ispisana je ogromnim slovima ispred zgrade.
Mnogi stručnjaci tvrde da je sama invazija zločin pod konceptom "agresivnog ratovanja".
Kako se osumnjičeni ratni zločinci mogu procesuirati?
Od Drugog svetskog rata postojao je niz jednokratnih sudova - uključujući tribunal koji je istraživao ratne zločine tokom raspada Jugoslavije 1990-ih.

Također je uspostavljeno tijelo za krivično gonjenje odgovornih za genocid u Ruandi 1994. godine. Danas, i Međunarodni krivični sud (ICC) i Međunarodni sud pravde (ICJ) imaju ulogu podržavanja pravila ratovanja.
Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučuje o sporovima između država, ali ne može krivično goniti pojedince. Ukrajina je pokrenula postupak protiv Rusije. Ako bi ICJ presudio protiv Rusije, Vijeće sigurnosti UN-a (UNSC) bi preuzelo odgovornost sankcioniranja.
Ali Rusija - jedna od pet stalnih članica Vijeća - mogla bi staviti veto na svaki prijedlog da se sankcionira.
Međunarodni krivični sud (ICC) istražuje i procesuira pojedinačne ratne zločince koji se ne nalaze pred sudovima pojedinih država. To je stalni moderni nasljednik Nirnberga, koji je procesuirao ključne nacističke vođe 1945. godine. Nirnberg je učvrstio princip da nacije mogu uspostaviti specijalne sudove za poštovanje međunarodnog prava.
Može li ICC krivično procesuirati krivična djela u Ukrajini?
Glavni tužilac MKS-a, britanski advokat Karim Khan, vjeruje da postoji razumna osnova za vjerovanje da su ratni zločini počinjeni u Ukrajini. Istražitelji će se osvrnuti na prošle i sadašnje optužbe - sve do 2013. godine, prije ruske aneksije Krima od Ukrajine.
Ako postoje dokazi, tužilac će tražiti od sudija MKS-a da izdaju naloge za hapšenje kako bi pojedince doveli na suđenje u Hagu. Međutim, sud nema sopstvenu policiju, pa se oslanja na pojedinačne države da uhapse osumnjičene - a pošto Rusija nije član suda, malo je verovatno da će izručiti osumnjičene.
Da li bi predsjednik Putin, generali ili drugi lideri mogli biti krivično gonjeni?
Mnogo je lakše pripisati ratni zločin vojniku koji ga je počinio, nego vođi koji ga je naredio.
Hugh Williamson iz Human Rights Watch-a - organizacije koja ima dugogodišnje iskustvo u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima u sukobima - slaže se da postoje dokazi o pogubljenjima po prijekom postupku i drugim teškim zloupotrebama od strane ruskih snaga.
On kaže da je uspostavljanje "lanca komandovanja" veoma važno za sva buduća suđenja - uključujući i to da li je vođa odobrio zločin - ili je zatvorio oči pred njim.
ICC, također, može krivično procesuirati krivično djelo "vođenje agresivnog rata". Ovo je zločin neopravdane invazije ili sukoba, izvan opravdane vojne akcije u samoodbrani.
Nastao je u Nirnbergu, nakon što je sudija kojeg je poslala Moskva uvjerio saveznike da se nacistički lideri trebaju suočiti s pravdom za "zločine protiv mira". 
Međutim, profesor Philippe Sands QC, stručnjak za međunarodno pravo na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kaže da ICC nije mogao krivično goniti ruske čelnike zbog toga, jer ta zemlja nije potpisnica dokumenata o uspostavljanju I djelovanju suda.
Teoretski, Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi zatražiti od MKS-a da istraži ovaj prekršaj. Ali opet, Rusija bi mogla staviti veto na ovo.
Profesor Sands želi da svjetski lideri uspostave jednokratni tribunal za krivično gonjenje zločina agresije u Ukrajini.