Slučaj protiv Putina: Mogu li tribunali donijeti pravdu?

Više od tri godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, međunarodno krivično gonjenje dobija na zamahu.

U srijedu su Vijeće Evrope i ukrajinska vlada potpisali sporazum u Strasbourgu o osnivanju specijalnog tribunala posvećenog "zločinu agresije", koji se odnosi na uglavnom nekažnjeno kršenje međunarodnog prava.

Cilj je da se visokopozicionirani predstavnici ruskog rukovodstva, moguće uključujući i samog predsjednika Vladimira Putina, kazneno gone zbog odgovornosti za donošenje odluke o pokretanju rata protiv Ukrajine.

"Potrebna je snažna politička saradnja kako bi se osiguralo da svaki ruski ratni zločinac bude priveden pravdi, uključujući i Putina", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na marginama ceremonije potpisivanja u Strasbourgu.

Svaki centimetar ruskog rata je dokumentovan, izjavila je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku na X.  

"Nema mjesta sumnji - i nema mjesta nekažnjivosti", napisala je Kallas.

 

 

Specijalni tribunal je pravno vezan međunarodnim običajnim pravom i rezolucijama Generalne skupštine UN-a.

Najvjerovatnije će imati sjedište u Hagu i zatvoriti prazninu koju Međunarodni krivični sud (MKS), koji je također tamo smješten, još nije uspio riješiti: kažnjavanje  odluke o vođenju agresivnog rata, a ne samo zločina počinjenih tokom rata. Međutim, budući da Rusija nikada nije ratificirala Rimski statut MKS-a, njeni političari u ovom trenutku ne mogu biti direktno procesuirani od strane nje.

Ipak, novi tribunal je samo jedan od brojnih pokušaja da se Rusija legalno procesuira za njen agresivni rat u Ukrajini.

 

U martu 2023. godine, MKS u Hagu izdao je nalog za hapšenje Vladimira Putina zbog navodne nezakonite deportacije ukrajinske djece. Vlada u Kijevu dokumentovala je slučajeve oko 20.000 maloljetnika koji su deportovani iz Ukrajine u Rusiju tokom rata.

Međutim, organizacije za ljudska prava pretpostavljaju da je broj neprijavljenih slučajeva daleko veći. Tokom 2024. godine izdati su dodatni nalozi za hapšenje tadašnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika ruskog Generalštaba, generala Valerija Gerasimova, koji uključuju i ciljane napada na civilnu infrastrukturu u Ukrajini.

 

 

Ukrajina je 2022. godine podnijela tužbu protiv Rusije Međunarodnom sudu pravde (ICJ).

Za razliku od MKS-a, gdje je proesuiranje usmjereno protiv pojedinaca koji su počinili teške zločine, ICJ se bavi isključivo pravnim sporovima između država, na primjer oko granica ili kršenja ugovora. ICJ, također, ima sjedište u Hagu, ali za razliku od Krivičnog suda, on je organ Ujedinjenih nacija.

U konkretnom slučaju, Rusija je opravdala svoj napad na Ukrajinu 2022. godine navodnim "genocidom nad Rusima" u Donbasu. Ukrajina je odlučno odbacila ovu optužbu. Ona to vidi kao rusku zloupotrebu međunarodne konvencije o genocidu i podnijela je tužbu. U martu 2023. godine, ICJ je potvrdio svoju nadležnost i glavni postupak je u toku. Međutim, još jedna tužbu koju je Kijev podnio 2017. godine protiv Rusije zbog navodnog finansiranja terorizma, ICJ je uglavnom odbacio 2024. godine.

 

 

Trenutno je u toku nekoliko slučajeva protiv Rusije pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP). Jedan slučaj je povezan s obaranjem putničkog aviona MH17 iznad istočne Ukrajine 2014. godine.

Drugi slučaj se odnosi na kontinuiranu represiju na Krimu od njegove aneksije iste godine. Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) je organ Vijeća Evrope.

U septembru 2022. godine, Rusija je izbjegla prijetnju izbacivanjem i napustila organizaciju. Kao rezultat toga, nove tužbe protiv Rusije više se ne mogu podnositi ESLJP-u. Međutim, prethodno podnesene tužbe su i dalje u toku, a presude u tim slučajevima ostaju pravno važeće, barem u teoriji. Međutim, Rusija je u prošlosti više puta ignorirala presude ESLJP-a.

Osim toga, nacionalne vlasti, naprimjer u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji i Litvaniji, istražuju ruske aktere zbog mogućih ratnih zločina na osnovu principa univerzalne jurisdikcije.

Princip univerzalne jurisdikcije je princip međunarodnog prava koji omogućava državama da procesuiraju posebno teške zločine, čak i ako se počinilac, žrtva ili mjesto zločina ne nalaze u njihovoj zemlji.

 

 

Novoosnovani specijalni tribunal trebao bi početi s radom u narednim mjesecima. Prvo, moraju biti imenovane sudije i tužioci. Međutim, izuzetno je malo vjerovatno da će ikada moći lično privesti pravdi optužene poput Vladimira Putina.

S jedne strane, suđenje protiv Putina bilo bi moguće tek nakon završetka njegovog predsjedničkog mandata, jer šefovi država i članovi vlade uživaju imunitet. S druge strane, Rusija ne priznaje međunarodne sudove i ekstradicija se smatra nemogućom. Stoga će se postupci tamo najvjerovatnije moći odvijati samo u odsustvu optuženog.

Prema navodima Vijeća Evrope, tribunal je ipak važan, naprimjer za prikupljanje dokaza i pripremu optužnica te kao nacrt za pravno gonjenje mogućih budućih agresija koje krše međunarodno pravo, bilo od strane Rusije ili drugih država.