Plan rasta za Zapadni Balkan – 20 mjeseci kasnije

U novembru 2023. godine, kao dio paketa proširenja, Evropska komisija je usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan. Ovaj mehanizam povezuje finansiranje (grantove + kredite od 2024. do 2027.) sa ispunjavanjem „uslova plaćanja“ specifičnih za svaku zemlju – reformi koje znače prekretnicu, usklađenih sa prioritetima pristupanja EU.

Partneri sa Zapadnog Balkana moraju provesti ključne reforme kako bi dobili dodijeljenih šest milijardi eura. Pozvani su da pripreme Programe reformi na osnovu postojećih preporuka iz Izvještaja o proširenju, kao i Programa ekonomskih reformi. Ove programe je procijenila i usvojila Evropska komisija.

Osnovni element Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je Komisija predstavila u novembru 2023. godine, je Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan (Instrument). Instrument su uspostavili Evropski parlament i Vijeće sa ciljevima: (i) promoviranja održivog ekonomskog rasta; (ii) podrške javnim investicijama i strukturnim reformama; (iii) jačanja administrativnih i institucionalnih kapaciteta Zapadnog Balkana; i (iv) podrška korisnicima sa Zapadnog Balkana na njihovom putu ka punopravnom članstvu u EU povećanjem njihove otpornosti, ubrzavanjem socio-ekonomske konvergencije i jačanjem njihove posvećenosti reformama.

Instrument pokriva period 2024-2027 i očekuje se da će osigurati a) do dvije milijarde eura grantova i b) četiri milijarde eura kredita partnerima EU na Zapadnom Balkanu. Dopunjuje postojeći Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III) i značajno povećava finansijsku pomoć partnerima u regionu.

Isplate su podložne strogim uslovima, a ključne reforme za dobijanje ovih sredstava utvrđene su u Programima reformi zemalja. Neki balkanski partneri napreduju brže od drugih i stoga imaju povećane ambicije za napredak u pregovorima.

U skladu s napretkom u implementaciji Programa reformi, predfinansiranje (prije prve tranše) već je isplaćeno Republici Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori. Kosovo još nije ratifikovalo dva sporazuma - Sporazum o kreditnoj liniji i Sporazum o zajmu, jer parlament ne funkcionira.

Priprema za isplatu predfinansiranja za Srbiju trenutno je u završnoj fazi. Glavni razlog kašnjenja u isplati predfinansiranja za Srbiju je taj što, s obzirom na dijalog Beograda i Prištine, Instrument sadrži uslov za Srbiju i Kosovo: da se konstruktivno

angažiraju u normalizaciji svojih odnosa, s mjerljivim napretkom i opipljivim rezultatima.

Odluka EK o isplati prve tranše sredstava za Srbiju, odnosno Kosovo, će procijeniti ispunjenje preduvjeta, uključujući i one o Dijalogu o normalizaciji, uzimajući u obzir najnovija dešavanja. Većina država članica EU posvećena je održavanju uravnoteženog pristupa i jednakog tretmana obje strane u Dijalogu o normalizaciji. Zbog kašnjenja u procesu, može se ispostaviti da će predfinansiranje biti isplaćeno vrlo brzo prije prve tranše. Tada je moguće pričekati procjenu preduvjeta, koja se vrši u vezi sa prvom tranšom, kako bi se osiguralo da je EK sigurna da Srbija ispunjava uvjete i da je isplata predfinansiranja zaista dospjela.

Još uvijek nema napretka za Bosnu i Hercegovinu, jer zemlja nije usvojila Program reformi. Osim toga, neke države članice insistiraju da se sredstva u okviru Instrumenta ne bi trebala koristiti za projekte koji potkopavaju teritorijalni integritet BiH, tj. one u Republici Srpskoj. Moguće je da će Okvir za investicije za Zapadni Balkan (WBIF) odbiti finansiranje projekata u Republici Srpskoj. (WBIF je finansijska platforma koja koordinira i usklađuje investicije za socio-ekonomski razvoj u regionu. To je zajednička inicijativa EU, finansijskih organizacija, bilateralnih donatora i korisnika, koja doprinosi evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana).

Do sredine marta, zemlje su morale dostaviti informacije o implementaciji mjera u okviru prve tranše i zahtjeve za finansiranje EU. Srbija je prva dostavila svoje informacije. EK mora pripremiti procjene o njima u roku od tri mjeseca.

Instrument za reforme i rast je prilično složen za implementaciju. Samo dio kreditnih sredstava EK dodjeljuje vladi zemlje. Paralelno sa tim, EK oslobađa budžet (iz sredstava kredita i grantova) za projekte u okviru WBIF-a, ali se ona isplaćuju kada su određeni projekti već odobreni, a ne odmah nakon njihovog oslobađanja.

Instrument karakterizira snažan nivo uvjetovanosti. Uslovi za dodjelu sredstava ne dozvoljavaju djelimičnu implementaciju relevantne mjere. Isplata će se vršiti samo za potpuno implementiranu mjeru. Zemlje kandidati imaju period odgode od 12 mjeseci za implementaciju odgođenih reformi, nakon čega se sredstva gube.

Napredak u implementaciji programa reformi mjeri se skupom indikatora za Instrument za reforme i rast. EK priprema procjenu paketa mjera za prvu tranšu. Budući da niz mjera još nije u potpunosti implementiran, prva tranša će vjerovatno biti ograničene veličine. Ovo nije znak da Instrument ne funkcionira, već samo da je vrijeme za implementaciju bilo ograničeno.

Budući da diplomate trebaju pratiti rezultate Monitora reformi i rasta SB kao rane indikatore stvarnih reformi, uloga civilnog društva je bitna. Nevladine organizacije imaju malo učešća u pripremi Programa reformi, ali je važno učestvovati u praćenju

njihove provedbe. Uključivanje civilnog društva u praćenje je važno za povećanje transparentnosti i za komunikacijske aspekte Plana rasta.