25.05.2022.

Sažetak kolapsa Ruske Federacije: Inflacija raste, a BDP bi mogao pasti za 10 posto

Sažetak je pripremio tim Instituta KSE u saradnji sa Jacob Nell, ICU, Dragon Capital; koristeći materijale iz Odjeljenja za komunikacije NBU.

Makroekonomija

Konsenzusne prognoze o padu ruskog BDP-a konvergiraju na -10 posto, pod pretpostavkom da je efekat sankcija manji od očekivanog. Srednja procjena od 35 prognostičara (koju je sastavio FocusEconomics) je 10,2 posto.
Evropska komisija je, također,  objavila svoju prognozu, u kojoj se očekuje pad ruskog BDP-a za 10,4 posto u 2022. godini. Na početku rata, kada su ekonomisti smatrali da je moguće brzo uvesti oštre sankcije, procjene su se kretale od 15,30 ili čak 50 posto.
Centralna banka Ruske Federacije prepoznaje da je upravljanje ekonomskom situacijom za njih težak zadatak - čelnik Centralne banke nazvao je krizu 2022. godine "jednim od najznačajnijih izazova sa kojima se ruska ekonomija suočava od 90-ih godina".
Uz smanjenje BDP-a od 10 posto, osnovni scenario Ruske Centralne banke pretpostavlja da bi izvoz roba i usluga mogao pasti za 17-21 posto, a uvoz za 32,5-36,5 posto u 2022. godini.
U pozadini jačanja rublje, ruske vlasti nastavljaju ublažavanje valutnih ograničenja. Kao što je gore navedeno, uvoz opada brže od izvoza, osiguravajući devize za uravnoteženje deviznog kursa i omogućavajući ukidanje deviznih ograničenja.
U poređenju sa 23. februarom 2022. godine, ruska rublja je porasla za ~21 posto prema američkom dolaru i ~28 posto prema euru, što joj trenutno daje titulu najjače valute na svijetu.
Američki dolar je 20. maja na Moskovskoj berzi pao na 57,4 RUB/USD, što je rekordno nizak nivo od aprila 2018. Euro je pao na 59,8 RUB/EUR.
Centralna banka Ruske Federacije je 16. maja dozvolila pojedincima da prenose do 50.000 dolara mjesečno u inozmstvo (ranije je uvedeno ograničenje od 10.000 dolara). Osim toga, ruska vlada je dozvolila izvoznicima da ne prodaju deviznu zaradu ako imaju ugovore o uvozu.

Centralna banka je u aprilu ovlastila banke da prodaju devize građanima (18. aprila), a svim izvoznicima je olakšala valutnu kontrolu - vrijeme potrebno za prodaju deviza je povećano sa tri na 60 radnih dana (21. april).
Međutim, i dalje je veoma teško kupiti dolare ili eure iz Rusije, što je dovelo do crnog tržišta. Bloomberg napominje da su se 17. maja kursevi na crnom tržištu u Moskvi kretali od 73 do 76 rubalja (podaci o kanalima razmjene u aplikacijama za mijenjanje valuta), dok je zvanični XE bio 63,35.
Inflacija nastavlja rasti, ali sporijim tempom. Na godišnjem nivou, inflacija je porasla na 17,83 postou aprilu sa 16,69 posto u martu.
Godišnja inflacija je ubrzana u sektoru hrane (sa 17,99 posto u martu na 20,48 posto međugodišnje u aprilu) i uslugama (sa 9,94 posto na 10,87 posto), dok je u neprehrambenom segmentu godišnja stopa rasta cijena blago usporila sa 20,34 posto na 20,19 posto na godišnjem nivou.
Rezerve nastavljaju opadati. Međunarodne rezerve Rusije pale su za dodatnih 7,4 milijarde dolara od 1. do 13. maja. Za više od dva mjeseca rata, rezerve zemlje agresora pale su sa istorijskog maksimuma od 643,2 milijarde dolara na 585,7 milijardi dolara (57,4 milijarde dolara ili ~ devet posto).
Osim toga, prošle sedmice Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se zabranjuje državnoj blagajni da Rusiji i Bjelorusiji daje dolare u zamjenu za njihova specijalna prava vučenja.
Kripta kaže: "Zbogom." Binance je zabranio Rusima da vrše transfere i povlače sredstva iz stranih banaka, bez obzira na zemlju u kojoj žive. Burza kriptovaluta Coinbase, također, je ograničila Rusima pristup njihovim računima (sa više od 10.000 eura) zbog sankcija EU, dok su Sjedinjene Države uvele sankcije 20. aprila protiv ruske kompanije za rudarenje kriptovaluta Bitriver. 

Industrija

Rusija je počela oduzimati imovinu stranih kompanija koje napuštaju Rusiju. Prošle sedmice, Siemens je raskinuo ugovore o održavanju sa Ruskim željeznicama, uključujući i brze električne vozove Sapsan.
Međutim, 16. maja Arbitražni sud u Sankt Peterburgu odlučio je zaplijeniti opremu Siemensa potrebnu za popravku brzih vozova Sapsan i Lastochka i da je preda Ruskim željeznicama. Formalno, sud je poništio raskid ugovora o servisu i naložio da se oprema prenese sa Siemensa.

Uprkos činjenici da je ovo prvi takav presedan, Rusija je već odbila vratiti iznajmljene avione. Na primjer, Avolon (Irska) izgubio je 304 miliona dolara zbog odbijanja Rusije da vrati avion. American Air Lease je otpisao 27 preostalih aviona u Rusiji u vrijednosti od oko 800 miliona dolara.
Ujedinjeni Arapski Emirati otpisali su 538 miliona dolara gubitka zbog odbijanja ruskih aviokompanija da vrate avione. Osim toga, Rusija je kao odgovor na sankcije prisvojila 113 aviona irske kompanije AerCap Holdings, vrijednih oko  dvije milijarde dolara.
Sankcionirani Sovcomflot prodaje svoju flotu radi otplate kredita: prodana su 23 od 134 broda. Takve sporazume treba nadzirati, jer bi mogli omogućiti Rusiji da pošalje flotu drugim vlasnicima koji su naklonjeni Rusiji kako bi zaobišli sankcije ruskim brodovima.
U posljednje dvije sedmice mediji su naveliko izvještavali o planovima Sovcomflota da proda do trećinu svoje flote kako bi otplatio kredite zapadnim bankama. Vjerovatno su državnom preduzeću bila potrebna devize za otplatu kredita.
Postojala su dva talasa sankcija direktno protiv Sovcomflota: krajem februara (EU je uvela ograničenja na vrijednosne papire i instrumente tržišta novca; zabranila nove kredite), Kanada (uvela široku zabranu transakcija) i mart (EU (zabrana svih transakcija sa kompanija)) , Ujedinjeno Kraljevstvo (zamrznuta sredstva).
Švicarska (nametnula ograničenja na vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, zabranila transakcije sa kompanijom). Norveška (uvela zabranu izvoza), Lihtenštajn (nametnula ograničenja na vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, zabranila zajmove ili kredite, zabranila poslovne transakcije).
Shell je 7. aprila 2022. suspendovao dva LNG tankera iznajmljena od Sovcomflota zbog rizika od sankcija.
Osim toga, Velika Britanija početkom marta i EU početkom aprila zatvorile su pristup svojim lukama za ruske brodove. Kao rezultat toga, kompanija 26. aprila nije bila u mogućnosti platiti euroobveznice zbog sankcija.
Prošle sedmice, Sovcomflot je prodao devet brodova zbog sankcija: poznato je da pet tankera ima Koban Shipping sa sjedištem u Dubaiju i četiri singapurske Eastern Pacific Shipping, izvještava WSJ.
Podružnice Evangelosa Marinakisa Capital Maritime & Trading kupile su četiri Aframax LNG tankera. Dok je 17. maja ruski list objavio da je kompanija već prodala 23 broda. Osim toga, neki preliminarni dogovori o proširenju flote nisu implementirani.


Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering (DSME, Južna Koreja) otkazao je narudžbu za jedno od tri LNG plovila za Sovcomflot vrijednu 270 miliona dolara, jer nisu dobili drugi avans od kompanije zbog sankcija.
Prema korejskim medijima, sporazumi DSME i Sovcomflota su i dalje na snazi, ali će se suočiti sa sličnim problemom prijevremene otplate. Ukupna vrijednost ugovora za tri broda, potpisana 2020. godine, iznosi 800 miliona dolara.
Ruske vlasti pokušavaju spriječiti nedostatak olova na domaćem tržištu. Ruska vlada je 14. maja uvela licenciranje izvoza od 15. maja do 15. novembra (podložno izvozu olovnog otpada i otpadaka, kao i neprerađenog olova van carinske teritorije Evroazijske ekonomske unije).
Izuzetak su poluproizvodi za proizvodnju obojenih metala koji sadrže plemenite metale. Imajte na umu da je olovo potrebno za proizvodnju baterija i da ga proizvođači automobila naširoko koriste.
Rusija strahuje od problema sa mobilnim komunikacijama. Nakon što su Nokia, Ericsson i Huawei napustili Rusiju, ruski mobilni operateri razmatraju kupovinu polovne mrežne opreme.
Ako se oprema ne pronađe, kvalitet mobilnih komunikacija u Rusiji će se pogoršati do kraja ljeta, a mogu početi i kvarovi na mreži.
Otkrivena je tajna ruskih vojnika koji Ukrajincima kradu mašine za pranje veša. Nakon uvođenja zapadnih sankcija, Rusija je prinuđena koristiti dijeove iz mašina za pranje sudova i frižidera u vojnoj opremi.

Nafta i gas

Rusija razmatra jednostrano povećanje carina na transport ugljovodonika koji se izvoze u EU kao odgovor na zamrzavanje svojih rezervi. Dakle, Rusija želi vratiti svoja "ilegalno" zamrznuta sredstva u naredna tri do četiri mjeseca.
Neplaćanje povećane cijene smatrat će se odbijanjem kupovine, što će dovesti do potpunog prestanka isporuke. Zauzvrat, EU razmatra ograničavanje cijene prirodnog plina kako bi izbjegla nerazumno visoke troškove, ako Rusija značajno ograniči ili prekine izvoz.
 Evropska komisija je na zatvorenom sastanku odobrila šemu plaćanja ruskog gasa koju je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, navodi Bloomberg. Preduzećima će biti dozvoljeno da otvore račune kod Gazprombanke u eurima ili dolarima, gdje će se sredstva automatski prenijeti na račune u rubljama.

Ranije je objavljeno da je 20 kompanija iz EU već otvorilo račune kod Gazprombanke za plaćanje gasa iz Rusije, još 14 je zatražilo spisak dokumenata za otvaranje takvih računa. 
Prema Bloombergu, zapadnoafričke naftne kompanije povećavaju prodaju u EU. Od zemalja članica OPEC-a, "mali igrači" pokazuju najveći porast isporuka u luke EU. Zalihe nafte iz zapadne Afrike u EU u prosjeku su iznosile 1,23 miliona barela dnevno u martu i aprilu, što je 40 posto više u odnosu na isti period prošle godine i najviši nivo od februara 2020.
Zauzvrat, Izrael povećava proizvodnju prirodnog gasa i nastoji postići dogovor o   snabdijevanju EU u narednim mjesecima, navodi Reuters. Bugarska će moći dobijati gas iz Azerbejdžana u potpunosti od 1. jula.
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dva najveća proizvođača OPEC-a, suzdržali su se od dodatnih isporuka Evropi, uprkos kapacitetima. Alžir nije protiv povećanja prodaje, ali mu nedostaju investicije i kapaciteti.
Poljska, Bugarska i sada Finska isključene su iz snabdijevnaja ruskim gasom, jer odbijaju plaćati rubljama, ali mogu ga zamijeniti. U 2020. zavisnost Poljske od ruskog gasa iznosila je 46 posto (uvoz za domaću potrošnju), Bugarske 73 posto, a Finske 68 posto.
Prekid isporuke ruskog gasa nije doveo do bilo kakvih poremećaja u isporuci energenata u tri zemlje. Iako Finska uvozi većinu svog gasa iz Rusije, ruski gas čini samo oko šest posto njene ukupne potrošnje energije. Na taj način Finska može zamijeniti gas drugim energentima i preći na opskrbu plinom iz susjednih zemalja.
Bugarska i Poljska su jedine dvije evropske zemlje čiji ugovori sa Gazpromom ističu kasnije ove godine, a obje su rekle da neće pregovarati o obnavljanju sporazuma jer imaju alternativne opcije snabdijevanja. Poljska povećava svoj LNG kapacitet na novoinstaliranom terminalu i najavila je nametanje ugovornih kazni Gazpromu. Rusija je uvela sankcije za 31 kompaniju iz Velike Britanije i EU, koje su ranije kontrolisale Gazprom.
Jedan od rezultata je da će gasovod Jamal-Evropa kroz Poljsku propustiti priliku da transportuje ruski gas. Putin je 3. i 11. maja potpisao uredbe o uvođenju sankcija brojnim stranim kompanijama, uključujući Gazprom Germania i njegovih 29 podružnica u raznim zemljama, kao i EuroPol GAZ, koji je vlasnik poljskog dijela gasovoda Jamal-Evropa.
Kao odgovor, poljske vlasti su izjavile da je zemlja spremna odustati od korištenja poljskog diela gasovoda Jamal-Evropa u vlasništvu EuroPol GAZ-a.

Lukoil je kupio 100 posto Shell Oil. Cijena ugovora nije poznata, ali Shell je izgubio oko 8,1 milijardu dolara kada je napustio Rusiju. Shell je potpuno prestao prodavati gorivo u Rusiji, trgovine i kafići nastavljaju sa radom.
Tokom proteklog mjeseca, kompanija se postepeno povukla sa ruskog tržišta: povukla je osoblje iz svojih zajedničkih preduzeća sa ruskim Gazpromom (uključujući Sahalin II), zatim rukovodstvo i tehničko osoblje i zatvorila sve benzinske pumpe.
Tokom proteklog mjeseca, kompanija se postepeno povukla sa ruskog tržišta: povukla je osoblje iz svojih zajedničkih preduzeća sa ruskim Gazpromom (uključujući Sahalin II), zatim rukovodstvo i tehničko osoblje i zatvorila sve benzinske pumpe.
U maju je Shell prodao Lukoilu 100 posto Shell Oil-a u Rusiji, što uključuje 411 benzinskih stanica i fabriku maziva u regiji Tver. U periodu januar-mart 2022. Shell je potrošio 4,24 milijarde dolara zbog odbijanja učešća u ruskim energetskim projektima i veleprodajne kupovine goriva iz Rusije. Zbog napuštanja Rusije, kompanija je bila primorana da otpiše 3,9 milijardi dolara Kineske državne kompanije izrazile su želju da kupe udeo u Shell-u (27,5 posto) u ruskom projektu nafte i gasa Sahalin II, ali sudbina ovog dogovor je nepoznat.
Zauzvrat, Japan se plaši da napusti ruske energetske projekte (posebno Mitsubishi i Mitsui poseduju 22,5 posto projekta nafte i gasa Sahalin-2), jer će ga zamijeniti drugi veliki igrači iz Kine - Bloomberg, Nikkei Asia.
Kao rezultat rasta cijena energenata, ruski uvoz u Njemačku porastao je za 77,7 posto u odnosu na prethodnu godinu na 4,4 milijarde eura. Uprkos uvozu nafte i prirodnog gasa iz Rusije, smanjen je za 27,8 posto, u monetarnom smislu, porastao je za 56,5 posto.
Rusija je bezuspješno ucjenjivala Finsku strujom zbog planova za članstvo u NATO-u.
Ruski Inter RAO najavio je da će prekinuti isporuku električne energije Finskoj 14. maja jer nije primio uplate u rubljama. Oko 30 posto ruskog izvoza električne energije dolazi iz Finske (8,2 milijarde kWh, ~ 0,4 milijarde dolara), što pokriva oko 10 posto potrošnje električne energije u Finskoj. Finski mrežni operater (Fingrid) rekao je da bi ove količine mogle biti zamijenjene uvozom iz Švedske, kao i domaćom proizvodnjom.


Rusija je 2021. godine proizvela 1.131 milijardu kWh električne energije, od čega je 1.106 kWh potrošeno na domaćem tržištu. Rusija je 2021. izvezla 21,77 milijardi kWh električne energije u vrijednosti od 1,33 milijarde dolara.

Izbjegavanje sankcija 

Ruski oligarsi na zapadnim spiskovima sankcija mogu koristiti Hawalin neformalni sistem plaćanja povezan sa finansiranjem terorizma. To im omogućava da prenose novac u inostranstvo, zadržavajući potpunu anonimnost i ostajući gotovo van kontrole regulatora.

Ruski proizvođač matičnih ploča prodaje proizvode sa kineskim KaiXian mikroprocesorom iz Zhaoxina. To može ukazivati na to da kineska kompanija Zhaoxin Rusiji prodaje čip, koji je roba dvostruke namjene i zabranjen je sankcijama Sjedinjenih Država, Evropske unije i saveznika.

Ruska vojska bi mogla koristiti čipove za stvaranje naprednog oružja.