Sastanak lidera Zapadnog Balkana u Skoplju potvrdio posvećenost brzoj realizaciji Plana rasta
Komesarka za proširenje Marta Kos i lideri šest partnera sa Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) okupili su se u Skoplju na sastanku na visokom nivou posvećenom Planu rasta za Zapadni Balkan koji podržava Evropska unija. Lideri su ponovo potvrdili svoju odlučnost da iskoriste prilike koje Plan rasta donosi regionu.
Nakon godinu dana napredovanja reformi i intenzivne saradnje u oblastima kao što su finansije, transport, digitalna povezanost i integracija tržišta, komesarka Marta Kos i lideri su sagledali dosadašnji napredak. Također su potvrdili odlučnost da se redovno sastaju kako bi održali politički zamah koji stoji iza implementacije Plana. Lideri se namjeravaju ponovo sastati na jesen ove godine.
Partneri sprovode reforme u okviru Reformskih agendi
Instrument za reforme i rast (RGF), u okviru kojeg su partneri razvili Reformske agende, ambiciozan je zajednički alat i obaveza za provođenje više od 600 ambicioznih reformi za koje EU pruža finansijsku podršku od šest milijardi eura.
Do sada su uplate predfinansiranja u okviru RGF-a izvršene Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji. Komisija potiče Kosovo da ubrza proces odobravanja za stupanje na snagu sporazuma o instrumentu i zajmu kako bi se omogućilo predfinansiranje. Komisija, također, pozdravlja usvajanje nacrta reformske agende od strane Bosne i Hercegovine 27. juna.
Nakon odobrenja pet reformskih agendi u oktobru 2024. godine, partneri su započeli provedbu reformi. Tokom sastanka, komesarka Kos podsjetila je da ovaj instrument zahtijeva održivo i snažno usmjeravanje i odgovornost političkih lidera kako bi se osigurala brza i potpuna realizacija. To će ubrzati rast partnera i osigurati njihov napredak na putu pristupanja EU. Iako su rezultati nekih važnih reformi već vidljivi, partneri su pozvani tokom sastanka da ubrzaju realizaciju plana. Evropska komisija blisko sarađuje sa partnerima sa Zapadnog Balkana kako bi se upravo to postiglo.
Nove investicije u čistu energiju do 487 miliona eura
Koristeći predfinansiranje dostupno korisnicima koji su završili sve pripremne radove za RGF, Komisija je predložila Operativnom odboru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) investicioni paket od 87,7 miliona eura. Očekuje se da će se ovim mobilizirati ukupno 487,3 miliona eura za osam novih investicija u čistu energiju u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji:
- - Električna energija: izgradnja nadzemnih vodova, izgradnja trafostanica u Albaniji i Crnoj Gori.
- - Hidroenergija: rehabilitacija hidroelektrana u Albaniji i Srbiji.
- - Solarno grijanje: integracija obnovljivih izvora energije u sistem daljinskog grijanja Novog Sada u Srbiji.
Ove investicije će se provoditi u bliskoj saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama putem WBIF-a.
Napredak u regionalnoj integraciji i nova područja postepene integracije u Jedinstveno tržište EU
U okviru Plana rasta, kako bi se dodatno ubrzala postepena integracija u Jedinstveno tržište EU, pored reformi preuzetih u okviru RGF-a, partneri su preduzeli sljedeće komplementarne mjere:
- - Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija pridružile su se Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Ovo otvara put za olakšavanje finansijskih transfera u eurima i smanjuje troškove i vrijeme obrade ovih transakcija između njihovih građana, preduzeća i drugih članica SEPA-e.
- - U vezi sa Zelenim koridorima – inicijativom koju podržava Evropska komisija, a koja osigurava brži tranzitni tok roba unutar i između Zapadnog Balkana i EU – u toku je implementacija podrške za 11 najprometnijih graničnih prelaza. Evropska komisija će pružiti finansijsku podršku za rješavanje infrastrukturnih potreba putem Programa sigurnog i održivog transporta.
Također napreduje rad na digitalnoj povezanosti. Kao rezultat prvog poziva, sedam evropskih centara za digitalne inovacije koji će podržati mala i srednja preduzeća u njihovoj digitalnoj transformaciji i tranziciji odabrano je i aktivnosti su započete u januaru 2025. godine, a još više poziva je u toku. Što se tiče digitalnog identitetskog novčanika EU, Zapadni Balkan radi na istoj putanji kao i države članice EU. Osim toga, više od 300 općina se prijavilo za WiFi za Zapadni Balkan (WiFi4WB), a prve žarišne tačke trebale bi biti postavljene u posljednjem kvartalu ove godine. Evropska komisija i partneri sa Zapadnog Balkana će udvostručiti napore za smanjenje cijena roaminga, što bi građanima omogućilo da se kreću kao kod kuće kada se kreću unutar EU i na Zapadnom Balkanu.
Ocijenjeno je da napreduje rad na olakšavanju razvoja turističkog ekosistema Zapadnog Balkana. To se postiže integracijom regionalnih turističkih aktera u tijela i mehanizme širom EU, uključujući Savjetodavni odbor za turizam i Evropsku komisiju za putovanja. Cilj je podržati tranziciju ka zelenijoj, digitalnijoj i otpornijoj turističkoj industriji i unaprijediti vještine. U oblasti zaštite potrošača, razvija se saradnja kako bi se olakšao pristup alatima, znanju i mrežama za izgradnju kapaciteta partnera za osiguranje zaštite prava potrošača i sigurnosti proizvoda. Konačno, inicijativa Jedinstvenog tržišnog autoputa fokusirat će se na industrijske saveze i jačanje lanaca vrijednosti između Zapadnog Balkana i Evropske unije, ubrzanje regulatorne konvergencije i integraciju poslovnih zajednica.
Naredni koraci
Nadovezujući se na već obavljeni posao, učesnici su se složili da ubrzaju reforme, potvrđujući svoju političku posvećenost i radeći na stvaranju širokog nacionalnog konsenzusa kako bi se ključne mjere usvojile na vrijeme, kao i da se poboljša komunikacija i vidljivost, osiguravajući da građani i preduzeća vide konkretne koristi od Plana rasta i razumiju reforme koje on donosi.
U narednim sedmicama, Evropska komisija će finalizirati svoju procjenu provedbe reformi i nastaviti s usvajanjem odluka o isplatama vezanim za prvi krug izvještavanja.
Ovaj sastanak lidera trebao se održati u martu ove godine, ali je odgođen zbog tragičnog požara u Kočanima.
Plan rasta za Zapadni Balkan usvojila je Komisija 8. novembra 2023. godine. Cilj Plana je integracija partnera sa Zapadnog Balkana u Jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje, produbljivanje reformi vezanih za EU i povećanje pretpristupnog finansiranja kako bi se ubrzala socio-ekonomska konvergencija Zapadnog Balkana sa EU.
Plan rasta podstiče pripreme partnera u procesu proširenja za članstvo u EU, ističući neke od svojih prednosti prije pune integracije u EU. To bi zauzvrat trebalo značajno ubrzati proces proširenja i rast njihovih ekonomija.
Plan rasta ima potencijal da udvostruči veličinu ekonomija Zapadnog Balkana u narednoj deceniji. Kako bi se podržao ovaj proces, usvojen je novi finansijski instrument od šest milijardi eura, Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, za period 2024-2027. Plan se zasniva na četiri stuba, usmjerena na: 1. unapređenje ekonomske integracije sa Jedinstvenim tržištem Evropske unije; 2. jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana putem Zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU; 3. ubrzanje fundamentalnih reformi, uključujući i one u okviru fundamentalnog klastera, podrška putu Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, poboljšanje održivog ekonomskog rasta, uključujući privlačenje stranih investicija i jačanje regionalne stabilnosti; i 4. podrška konvergenciji s EU kroz povećanu finansijsku pomoć.