SAD traže bržu integracije EU i Balkana, kaže visoki zvaničnik
Sjedinjene Američke Države žele vidjeti da se integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju ubrza, u odnosu na tempo koji sada ima i nastojat će oživjeti proces, rekao je visoki zvaničnik američkog State Departmenta.
Gabriel Escobar, koji je nedavno imenovan za vršioca dužnosti zamjenika državnog sekretara za Južnu i Srednju Evropu, sagledavajući stanje u regiji u kojoj je prvi put bio na različitim dužnostima od 1998. do 2001., također je najavio da su Sjedinjene Države imenovale diplomatu koji će pomoći u provođenju zastoja u izbornoj reformi u Bosni i Hercegovina uoči ključnih izbora sljedeće godine.
Escobar, koji je nedavno bio zamjenik šefa misije Ambasade SAD u Srbiji, izrazio je određenu frustraciju zbog nedostatka pomaka na putu ka punopravnom članstvu u EU za balkanske države u posljednje dvije decenije.
"Vratiti se 20 godina kasnije i uvidjeti da nije postignut veliki napredak na tom planu bilo je pomalo razočaravajuće", rekao je Escobar za Radio Slobodna Evropa 17. septembra tokom intervjua u Stejt Departmentu o svojim prioritetima i brigama za region. "Željeli bismo vidjeti bržu integraciju."
Evropska unija izgubila je zamah za brzo proširenje članstva nakon što je od 2004. godine u klub uvela 13 zemalja, od kojih su većina bile manje bogate bivše komunističke države.
Hrvatska je bila posljednja država koja se pridružila 27-članom bloku kada je njeno pristupanje završeno 2013.
Escobar je rekao da i Evropska unija i zemlje Zapadnog Balkana – što uključuje Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu - moraju naći rješenja kako bi integracija postala stvarnost, ali je rekao da se nada da će američki angažman "uspjeti obje strane vratiti na pravi put. ”
Bugarska je ranije ove godine blokirala početak pregovora o pristupanju EU sa Sjevernom Makedonijom u sporu oko jezika i istorijskih pitanja. Pravila EU zahtijevaju konsenzus njenih 27 članica o mnogim važnim pitanjima, uključujući proširenje.
Budući da se zahtjev Albanije za pridruživanje EU razmatra zajedno sa Sjevernom Makedonijom, veto je uticao i na Tiranu.
Escobar je rekao da nije u redu da Bugarska koristi bilateralni spor kako bi zaustavila težnje Sjeverne Makedonije ka EU.
Rekao je da su predložena "dobra rješenja" za rješavanje tog pitanja i da će Washington nastaviti insistirati u Sofiji u pronalaženje kompromisa.
"Pretvaraju to u multilateralno pitanje koje pogađa sve nas", rekao je o postupcima Sofije Escobar, dodajući da je ulazak Sjeverne Makedonije i Albanije u EU "strateški imperativ" .
Escobar je rekao da bi želio da pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije počnu ove godine, dodajući da su "to zaslužili".
Spor Srbija-Kosovo
Još jedno teško pitanje sa kojim se Escobar suočava dok nastoji zagovarati integraciju regiona u EU je normalizacija odnosa između Srbije i Kosova.
Srbija odbija da prizna proglašenje nezavisnosti Kosova od Beograda 2008. godine i nerješivi spor sprečava obojicu u potencijalnom pridruživanju EU.
Više od 110 zemalja priznalo je nezavisnost Kosova, uključujući SAD i većinu država EU.
Trumpova je administracija u septembru 2020. posredstvom sporazuma između dvije zemlje o normalizaciji ekonomskih i ljudskih veza uspostavila odnos izgradnje povjerenja sa nadom da će to na kraju dovesti do političkog napretka.
Međutim, do sada je malo postignuto, kažu analitičari.
Escobar je rekao da je najneposredniji način za izgradnju povjerenja rješavanje pitanja nestalih osoba. Više od 1.600 ljudi, uglavnom Kosovara, nestalo je tokom rata na Kosovu 1998-99.
"To je humanitarno pitanje koje ne bi trebalo blokirati političkim sporovima. Postoje porodice koje godinama čekaju da shvate šta se dogodilo sa njihovim najmilijima. Jednostavno ne razumijem zašto bi došlo do nedostatka kompromisa", rekao je Escobar.
Reforme u Bosnii Hercegovini
Bosna i Hercegovina će, također, biti izazov za Escobara. Neki su promatrači posljednjih godina upozoravali da se politička situacija u Bosni i Hercegovini pogoršava i da bi mogla razdvojiti multietničku naciju, što bi uiecalo na njenu nadu za pridruživanje EU.
Escobar je rekao da je izborna reforma jedan od prvih koraka na koje je potrebno obratiti pažnju kako bi postala "funkcionalnija" država.
Izborni zakoni u zemlji zabranjuju manjinama izvan tri glavne etničke grupe - Bošnjaci, Hrvati i Srbi - da se kandiduju za visoke funkcije, a analitičari su rekli da to služi samo za jačanje etničke podjele.
Američki državni sekretar Antony Blinken ranije ove godine apelovao je na tročlano Predsjedništvo BiH da radi na barem skromnim reformama, uključujući "ograničene ustavne promjene ... za reformu izbornog sistema".
S tim ciljem, Escobar je najavio da će Matt Palmer, zamjenik državnog sekretara koji je bio odgovoran za region Balkana, biti glavni čovjek Washingtona za izbornu reformu u Bosni i Hercegovini.
"Veoma sam sretan što je Matt Palmer zadužen za ovaj dio reformi, jer ima ne samo ogromno znanje, nego i značajne kontakte i sjajnu viziju o tome kako bi izbori u Bosni trebali funkcionirati", rekao je Escobar.
Escobar je rekao da izbori moraju biti "transparentniji ... da više odgovaraju stvarnoj volji ljudi".
BiH će imati parlamentarne izbore 2022. godine, ali Ustav zemlje zabranjuje izmjene zakona o glasanju u godini izbora, vršeći pritisak na Palmera i ostale uključene u pregovore da nešto učine do 1. januara.
Tanya Domi, stručnjakinja za BiH i predavač na Univerzitetu Columbia, rekla je za RSE da se boji da Bidenova administracija nastoji prekinuti reformski sporazum sa lokalnom političkom elitom koji bi mogao riješiti jedan od problema, ali "neće promijeniti temeljna pitanja u zemlji."