Ruska 'mobilizacija u sjenci' ubrzana jedinicama sa sjevernog Kavkaza

Suočena sa sve dubljom krizom s ljudstvom u svojoj vojsci, Rusija se trudi da pronađe borce za rat u Ukrajini i regrutuje ih u velikoj mjeri iz regiona Sjevernog Kavkaza.

Tako želi da formira nove jedinice duž etničkih linija koje su zatim raspoređene uz minimalnu obuku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Regionalni zvaničnici iz Dagestana, Ingušetije i Kalmikije najavili su planove za formiranje streljačke čete koje će se sastojati od vojnika iz određene ruske republike. Prema izvještavanju Caucasus.Realities, regionalne novinske kuće RSE-a za Sjeverni Kavkaz, ove nacionalne jedinice su formirane prvenstveno od vojnika po ugovoru koji su prošli vojnu obuku i bili su na meti lokalnih akcija regrutacije čiji je cilj da vrše pritisak i namame muškarce sposobne za vojsku da se priključe u rat u Ukrajini.

"Izgleda da su guverneri (ovih sjevernokavkaskih republika) dobili instrukcije da formiraju dodatne snage pored zvaničnog regrutovanja preko vojnih kancelarija za registraciju i upis", rekao je za RSE Sergej Krivenko, direktor pravne grupe za ljudska prava ‘Građanin.Vojska. Zakon’ (Citizen. Army. Law).

Krivenko kaže da pravna grupa pomno prati formiranje ovih jedinica, ali kaže da još uvijek se ne zna mnogo o uslovima i okolnostima s kojima će se svi oni suočiti, uključujući plate i hoće li biti službeno klasifikovani kao vojno osoblje u Ministarstvu odbrane ili će biti označeni kao paravojne ili plaćeničke jedinice, što bi moglo da ih ostavi u legalnoj sivoj zoni.

On dodaje da, iako se formiranje takvih jedinica trenutno dešava širom Rusije, Sjeverni Kavkaz je posebna meta, jer region bilježi neke od najnižih životnih standarda i plata u cijeloj zemlji.

"Regruti i oni koji su potpisali ugovor imaju status vojnika u okviru ruskih oružanih snaga", rekao je Krivenko. "Ali postoji i druga kategorija - takozvani 'dobrovoljci' - i još uvijek je nejasno ko garantuje ugovor i koje zakonske obaveze postoje pod njim."

Ruske grupe za ljudska prava i advokati koji rade na vojnim pitanjima izvijestili su da su kancelarije za prijavljivanje pozivali rezerviste na "provjere" i "ažuriranje ličnih podataka", a zatim im nudili ugovore za rat u Ukrajini.

Ali takve stvari nisu uvijek potpuno razjašnjene, dok grupa ‘Građanin. Vojska. Zakon’ tvrdi da su neki rezervisti, posebno oni u novoformiranim nacionalnim jedinicama, vjerovali da potpisuju ugovor za služenje u oružanim snagama, ali da su zapravo drugačije klasifikovani i da ne primaju iste socijalne beneficije i garancije plaćanja koje su propisane zakonom za vojna lica.

"Stvaranje ovih nacionalnih jedinica je legalno. Ne postoje akti koji zabranjuju njihovo formiranje ako je to u nadležnosti Ministarstva odbrane", rekao je Krivenko. "Ali, ako vlasti okupljaju ove jedinice 'kako bi pomogle' Ministarstvu odbrane, onda je to nezakonito, iako se čini da sada svi zatvaraju oči pred (zakonom)."

'Mobilizacija iz sjene'

Nakon četiri mjeseca rata, Kremlj je pretrpio velike gubitke u invaziji na Ukrajinu, ali je do sada odbijao da naredi opštu mobilizaciju vojnika regrutnog doba. Umjesto toga, regruteri širom Rusije pozivaju muškarce koji ispunjavaju uslove promovišući vojnu službu po ugovoru i reaktiviraju rezerviste.

"Ovi napori predstavljaju oblik mobilizacije u sjeni. To su djelimični napori koji omogućavaju ruskoj vojsci da se održi u ratu, ali ne rješavaju fundamentalni deficit u ljudstvu", napisao je u analizi na početku juna Majkl Kofman (Michael), direktor studija o Rusiji u CNA, think tanku u saveznoj državi Virdžiniji.

Rusija također sprovodi proljetnu regrutaciiju s ciljem da do sredine jula regrutuje oko 130.000 muškaraca u dobi od 18 do 27 godina.

Muškarci iz čečenskog dobrovoljačkog bataljona Ahmat ispisuju grafite s natpisom
Muškarci iz čečenskog dobrovoljačkog bataljona Ahmat ispisuju grafite s natpisom "Ahmat je moć" u Mariupolju u aprilu.

Zakonski, regruti se ne mogu slati u borbu ako nemaju najmanje četiri mjeseca obuke, a Moskva je više puta ponavljala da neće slati regrute u Ukrajinu, ali je bilo nekoliko potvrđenih slučajeva slanja neiskusnih vojnika u borbu od invazije Kremlja 24. februara.

Mihail Sava, ruski aktivista za ljudska prava koji je dio zvanične grupe koja dokumentuje ratne zločine u Ukrajini, rekao je za RSE da je kreiranje jedinica duž etničkih linija simptom šire kadrovske krize s kojom se suočava ruska vojska i da bi njihovo korištenje moglo dovesti do slanja loše disciplinovane jedinice u Ukrajinu, što bi moglo uzrokovati veće civilne žrtve u ratu.

"Takve formacije su loše kontrolisane i nedisciplinovane", rekao je Sava. "Oni predstavljaju prijetnju ne samo civilnom stanovništvu Ukrajine, već i drugim jedinicama ruske vojske."

Rusija je već koristila vojne jedinice formirane po etničkim linijama u ratu u Ukrajini, a čečenske brigade pod rukovodstvom Ramzana Kadirova, moćnog vođe Čečenije, bile su dio ruske invazije.

Jedinice su opterećene sve većim dokazima o ratnim zločinima nad Ukrajincima, a neki analitičari su primijetili incidente između čečenskih paravojnih formacija i standardnog ruskog osoblja.

Međutim, jedinice su također igrale značajnu ulogu u nekim borbama, pri čemu su čečenski borci zauzeli istaknutu poziciju u brutalnim i skupim ruskim naporima da zauzmu ukrajinski lučki grad Mariupolj.

Denis Sokolov, stručnjak za Sjeverni Kavkaz u Fondaciji Slobodna Rusija, rekao je za RSE da je potez za stvaranje većeg broja jedinica po etničkoj liniji, dijelom, pokušaj motivacije vojnika.

"Ovo je pokušaj da se reputacija poveže s efektivnošću vojnih operacija jer (mnogi u ruskim snagama) trenutno nemaju motivaciju da se bore", rekao je Sokolov.

Dagestan, ruska republika na Sjevernom Kavkazu s populacijom od skoro tri miliona ljudi, bio je sve veći izvor vojnika po ugovoru tokom rata u Ukrajini.

Mahomed Mahomedov, zamjenik glavnog urednika Černovik, nezavisnih novina sa sjedištem u Dagestanu, rekao je za RSE da se vojni rok dugo vremena smatrao "ozbiljnim društvenim podizanjem" za mnoge ljude u regionu, pružajući bolje plate i ekonomsku mobilnost nego što je inače dostupno.

"Među dagestanskim ugovornim vojnicima, veoma veliki procenat ima visoko obrazovanje, ali nakon studija nisu mogli da nađu odgovarajući posao", rekao je Mahomedov. "U ugovornoj službi, prihodi su nešto iznad prosjeka (za Dagestan). Naravno, mnogi od tih vojnika nisu očekivali da će morati da učestvuju u ozbiljnoj vojnoj operaciji."

U Čečeniji su se takvi napori regrutovanja suočili s određenim protivljenjem, a grupe za ljudska prava i blogeri kažu da su primili višestruke apele od vojno sposobnih muškaraca i njihovih rođaka koji kažu da im je prijećeno da se pridruže paravojnim grupama u regiji kako bi popunili redove.

U jednom javnom slučaju, četvorica muškaraca koji su se vratili iz Ukrajine požalila su se da im nisu isplaćene obećane plate i da su bačeni u borbu bez odgovarajuće opreme ili zaliha. Mahomed Daudov, predsjednik čečenskog parlamenta, održao je sastanak s muškarcima koji je emitovan na televiziji i gdje ih je ukorio pred kamerama. Ubrzo nakon toga, četvorica muškaraca su odustala od svojih zahtjeva.

Neizvjesnost sutrašnjice

Dok se i ruske i ukrajinske snage suočavaju s velikim brojem žrtava u intenzivnim borbama koje se vode u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa, Moskva je do sada uspjela održati svoje ofanzivne sposobnosti u teškom ratu.

Prema ukrajinskim zvaničnicima, agresivno regrutovanje vojnika i rezervista od strane Kremlja pomoglo je u dovođenju 40.000 do 50.000 vojnika da dopune praznine nastale uslijed pogibije ili onesposobljenja vojnika od početka ruske invazije.

Ipak, procjene zapadnih obavještajnih službi govore da bi ruska vojska uskoro mogla iscrpiti svoje borbene sposobnosti i biti primorana da zaustavi svoju ofanzivu na Donbas.

"Rusija bi mogla doći do tačke kada više nema zamaha za napredovanje jer je iscrpila svoje resurse", rekao je britanski premijer Boris Džonson (Johnson) u intervjuu njemačkom listu Zidojče cajtung (Süddeutsche Zeitung), pozivajući se na obavještajne službe svoje zemlje.

Uprkos sve većoj neizvjesnosti oko ruskog ljudstva i vojne opreme, ponude relativno visokih plata i beneficija bile su prilično uspješne u regrutovanju vojnika po ugovoru.

Govoreći za Tatarsko-baškirski servis RSE, Aigul - koja je identifikovana samo po imenu kako bi se zaštitila od progona zbog otvorenog govora - rekla je da se njen suprug prijavio kao vojnik po ugovoru i da je poslan u Ukrajinu, uprkos tome što je potpuno svjestan "apsurda ovog konkretnog sukoba".

Rodom iz Tatarstana, Aigul nije otkrila tačnu platu koju je njen suprug primao, ali je rekla da je ona veća od 100.000 rubalja, ili skoro 2.000 dolara mjesečno, što je znatno više od prosječne ruske plate.

Njen muž je tražio da se njegovo ime ne spominje i odbio je da da intervju, ali je rekao da je i dalje razočaran ratom i tražio je da se objavi upozorenje drugim muškarcima koji razmišljaju o potpisivanju ugovora koji će biti poslati u Ukrajinu.

"Ne idite tamo ako vas ne prisiljavaju", rekao je.