Putin prijeti Finskoj i Švedskoj ukoliko instaliraju NATO infrastrukturu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da će Moskva odgovoriti 'simetrično' na svako raspoređivanje infrastrukture NATO u ove dvije skandinavske zemlje, a Ministarstvo vanjskih poslova Rusije optužuje NATO da pokušava destabilizirati rusko društvo.
Vladimir Putin je izdao nova upozorenja da će Rusija odgovoriti istom mjerom, ako NATO uspostavi vojnu infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj koje  su se pridružile Sjevernoatlantskom savezu, kojeg predvodi SAD.
Ruske novinske agencije citiraju Putina da ne može isključiti da će se pojaviti tenzije u odnosima Moskve sa Helsinkijem i Stockholmom zbog njihovog pridruživanja NATO.
"Nemamo problema sa Švedskom i Finskom, kao sa Ukrajinom", rekao je ruski predsjednik na konferenciji za novinare u glavnom gradu Turkmenistana Ashgabatu. “Nemamo teritorijalnih pitanja”.
“Ako Finska i Švedska žele, mogu se pridružiti NATO. To je na njima. Mogu se pridružiti čemu god žele.”
Međutim, upozorio je „ako bi se tamo rasporedili vojni kontingenti i vojna infrastruktura, bili bismo u obavezi odgovoriti simetrično i istaknuti prijetnje za one teritorije na kojima su prijetnje za nas nastale“.
Rusija je više puta upozoravala Finsku i Švedsku da ne pristupaju NATO-u, rekavši da bi je "ozbiljne vojne i političke posljedice" takvog poteza prisilile da "obnovi vojnu ravnotežu", jačanjem svoje odbrane u regiji Baltičkog mora, uključujući i postavljanje nuklearnog oružja.
Ruski zvaničnici ranije su burno reagirali na ponudu NATO za članstvo Finskoj i Švedskoj, nazvavši to "destabilizujućim" naporom koji će povećati tenzije u regionu.

"Osuđujemo neodgovoran kurs Sjevernoatlantske alijanse koji uništava evropsku arhitekturu, ili ono što je od nje ostalo", rekao je novinarima u srijedu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
“Jako sumnjam da će predstojeći period biti miran za naše sjevernoevropske susjede”, dodao je Rjabkov.
Odluka NATO je uslijedila nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je navela ruske susjede da apeluju na NATO za dodatne sigurnosne garancije. Neki su rekli da će Rusija ciljati zemlje u istočnoj i sjevernoj Evropi koje su osudile rat i pridružile se međunarodnoj pomoći i naporima za sankcije.
U saopćenju objavljenom na samitu NATO u Madridu navodi se da će “pristup Finske i Švedske učiniti njih (saveznike) sigurnijim, NATO jačim, a evroatlantski prostor sigurnijim”.
Ali u Rusiji je vijest dočekana hladno.
Konstantin Kosačov, član ruskog Savjeta Federacije, rekao je da bi pristupanje Finske i Švedske NATO-u "sigurno značilo pogoršanje odnosa između ove dvije zemlje i Rusije".
Napomenuo je da Finska i Rusija dijele dugu kopnenu granicu, dok Rusija i Švedska imaju zajedničke interese u oblastima Baltičkog i Barencovog mora.
"Sve bi se ovo definitivno promijenilo na gore, i definitivno ne na inicijativu Rusije", rekao je Kosačov. “Ovo možemo samo izraziti žaljenje.”
Pristupanje dviju zemalja NATO-u značilo bi kraj višedecenijskog status quo zbog kojeg je, Finska posebno, održavala određeni stepen neutralnosti tokom hladnog rata, kako bi izbjegla direktnu konfrontaciju sa Sovjetskim Savezom.
U sedmici prije odluke, rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će prekinuti veze sa jednom finskom nevladinom organizacijom i zabraniti rad dvije švedske organizacije, Švedsku agenciju za međunarodni razvoj i saradnju i Švedski institut. Ministarstvo je u saopćenju optužilo te organizacije da se "fokusiraju na napore da destabiliziraju rusko društvo".

Napetosti su porasle između Rusije i zemalja baltičkog regiona, koje su članice NATO-a, što izaziva zabrinutost zbog direktnog sukoba između Moskve i članica sigurnosnog saveza.
 Vladimir Džabarov, još jedan visoko pozicionirani zvaničnik, rekao je u srijedu ruskoj radio stanici da bi blokada ruske Kalinjingradske regije mogla dovesti do "oružanog sukoba" sa Litvanijom.
“Ako smatramo da se ta sigurnost narušava i prijeti nam gubitkom naše teritorije, naravno, poduzet ćemo ekstremne mjere i ništa nas neće zaustaviti”, rekao je Džabarov.
Ruski zvaničnici su zanemarili činjenice da je upravo Rusija kriva za proširenje NATO-a potaknuto invazijom, kao i odluku NATO-a da "na našem istočnom krilu rasporedi dodatne snažne snage spremne za borbu na mjestu".
"Na kraju, [Finska i Švedska] će delegirati dio svog vanjskopolitičkog i odbrambenog suvereniteta Washingtonu i drugim takozvanim visokim partnerima u NATO-u", rekao je Rjabkov, nazivajući to "pokrivanjem" za "agresivne namjere" alijanse prema Rusiji.
“Usvojit će se novi strateški koncept, a Rusija će biti označena kao prijetnja Alijansi. Ovo nema nikakve veze sa stvarnim životom; savez je taj koji nam predstavlja prijetnju.”