Put Kine preko ulaganja do političkog uticaja u centralnoj i istočnoj Evropi

Novi izvještaj otkrio je korelaciju između priliva kineskog kapitala u zemlje centrane i istočne Evrope i negativnog uticaja na životnu sredinu i kvalitet upravljanja, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Studija, koju je 9. septembra objavio bugarski Centar za proučavanje demokratije, navodi da se sve veći ekonomski uticaj Pekinga u zemljama centralne i istočne Evrope u posljednjoj deceniji poklopio s padom pravnih standarda i standarda upravljanja te da izaziva zabrinutosti zbog očuvanja životne sredine i povećanja duga u regiji.

Izvještaj je prva opsežna studija o sve većoj prisutnosti Kine u centralnoj i istočnoj Evropi, u kojoj je Peking postao najveći regionalni trgovinski partner.

Uticaj Kine omogućen je prilivom, kako se procjenjuje, 14 milijardi dolara bespovratnih sredstava, kredita, pripajanja i ekonomskih koncesija od 2009. te procijenjenih 50 milijardi dolara u infrastrukturnim, energetskim i telekomunikacionim projektima koji su ili u toku ili čekaju da budu realizovani.

Istraživanje također pokazuje da što država postaje više finansijski vezana za Kinu i što veći udio njenog BDP-a čine kineske investicije, to je "veća vjerovatnoća" da je Kina iskoristila probleme s vladavinom prava kako bi proširila "svoj ekonomski i politički uticaj".

"To je začarani krug u kojem autoritarne zemlje poput Kine iskorištavaju rupe u zakonu i korupciju kako bi proširile svoj uticaj na terenu", rekao je za RSE Martin Vladimirov, jedan od autora izvještaja koji u Centru za proučavanje demokratije vodi Program za energiju i klimu. "Ove mreže omogućuju ulazak više kapitala, što dovodi do većeg pada. Podaci pokazuju vrlo jaku korelaciju između protoka kineskog novca i opadanja kvalitete upravljanja."

Ta veza mjeri se 'Indeksom kineske ekonomske moći' koji ima za cilj da pokaže kompletan obim kineskog ekonomskog uticaja. Regionalni rast je bio neravnomjeran, s tim da se većina proširenog uticaja Pekinga fokusirala na Češku, Mađarsku i zemlje Zapadnog Balkana - prvenstveno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Prema nalazima izvještaja, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Srbija doživjele su najuočljivije padove u tim kategorijama u vezi s povećanim kineskim ulaganjima, pri čemu su kompanije koje podržava Peking oslobođane poreza i dobivale su mogućnost zaobilaženja lokalnih zakona o radu i druge oblike povlaštenog tretmana.

Studija dodaje da su posebno na Zapadnom Balkanu "lokalne kompanije koje su blisko povezane s vladama u regiji direktno lobirale za implementaciju [kineskih] projekata", a mnoge od tih lokalnih firmi imaju snažan komercijalni interes da djeluju "kao most između Kine i nacionalnih vlada ".

"Sve te aktivnosti tehnički su legalne", rekao je Vladimirov. "Ukupni efekat je da državne institucije više ne regulišu kineske kompanije, te te institucije prestaju da služe javnom interesu i umjesto toga pomažu privatnim, u formi politički povezanih konglomerata ili lokalnih oligarha."

'Vrlo efikasna stražnja vrata'

Kineska prisutnost u centralnoj i istočnoj Evropi velika je, posebno na Balkanu, gdje je ta zemlja posljednjih godina uložila milijarde i izazvala zabrinutost u zapadnim političkim krugovima da će regija finansijski zavisiti o Pekingu.

Srbija, u kojoj je Beograd funkcionisao kao ekonomski i politički centar za kinesko širenje na zapadni Balkan, značajan je primjer toga, prema izvještaju, s tim što ta zemlja djeluje kao demonstrator za razne kineske inicijative - od telekomunikacija i nadzornih tehnologija do javnog zdravstva usred pandemije korona virusa - koje mogu usvojiti susjedne zemlje.

Međutim, mnogi kineski projekti u cijeloj regiji nedavno su stavljeni u centar pažnje usred kontroverzi oko netransparentnih ugovora i optužbi za korupciju oko tendera.

Mađarski premijer Viktor Orban suočio se s protestima i političkim pritiskom gradonačelnika Budimpešte nakon što je otkriveno da njegova vlada planira uzeti kredit od 1,5 milijardi dolara od kineske banke za izgradnju lokalnog kampusa šangajskog Univerziteta Fudan.

Dugo odgađani projekat autoputa vrijedan milijardu dolara u Crnoj Gori također je dobio pažnju međunarodne štampe i bio je u centru rasprave o kineskom uticaju u Evropi nakon što je ta mala balkanska država otkrila da neće moći platiti dug Kineskoj banci za uvoz i izvoz. Osim što kasni, izgradnja autoputa se suočila s kritikama zbog napuhanih troškova i pretjeranog oslanjanja na kineske radnike.

Na kraju, Podgorica je dobila pomoć za dug od američkih i evropskih institucija kako bi stabilizovala svoje finansije i podmirila otplate kredita.

"Centralna i istočna Evropa bile su vrlo efikasna stražnja vrata za širenje kineskog biznisa po Evropi i Evropskoj uniji", rekao je Vladimirov. "To je dio dugoročne strategije."

Zabrinutosti o životnoj sredini

Izvještaj također otkriva da je kineski ekonomski uspon doveo do sve većeg udjela korištenja uglja koji se koristi za proizvodnju električne energije u centralnoj i istočnoj Evropi, kao i do smanjenja troškova i snižavanja ekoloških standarda za projekte u cijeloj regiji.

Osim zabrinutosti oko duga, kontroverzni crnogorski autoput također je u fokusu aktivista zbog ekološke štete koju je gradnja nanijela rijeci Tari koja je pod zaštitom UNESCO-a.

Slično, šteta po okolinu uzrokovana rudnikom bakra u kineskom vlasništvu u blizini srpskog grada Bora dovela je do žalbi i protesta zbog zagađenja, prisiljavajući kompaniju da privremeno obustavi svoje radove.

U izvještaju se upozorava da bi povećana emisija ugljika i kinesko ulaganje u ugalj također mogli spriječiti težnje zemalja Zapadnog Balkana koje se žele pridružiti EU. Unija je najavila ambiciozne planove za postepeno ukidanje upotrebe uglja u narednoj deceniji desetljeću, kao i ciljeve za smanjenje emisije ugljika do 2030. i 2050. godine.

"Kina ne pokušava da spriječi zemlje da pristupe EU", rekao je Vladimirov, "ali zakoni i politike koji se usvajaju kako bi se olakšalo kinesko ulaganje indirektno potkopavaju proces pridruživanja mnogih zemalja."