27.04.2022.

„Prijateljstvo nema granica:“ Kako Kina pomaže Rusiji u informativnom ratu?

Kineska državna medijska mreža pruža Kremlju informacijsku podršku usred ruske invazije na Ukrajinu.

U Pekingu su 4. februara 2022. godine počele XXIV Zimske olimpijske igre. Istog dana, kineski lider Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin izdali su zajedničku deklaraciju da prijateljstvo između njihovih zemalja "nema granica". Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, mnogi u Ukrajini i na Zapadu su se pitali da li će ovo "prijateljstvo" potaknuti Kinu da pomogne Rusiji u njenom napadu.

Do 11. aprila nema dokaza da je Kina pomogla Rusiji na vojnom planu. Međutim, na informacionom planu situacija je drugačija. Tokom prikupljanja informacija o tome kako su godine ruskih dezinformacija dovele do masovne smrti civila u Ukrajini, autor teksta je našao video službe na ruskom jeziku kineske državne kuće CGTN. U ovom videu, dopisnik CGTN-a je izvijestio o razrušenom gradu Volnovaka u Donjeckoj oblasti, dok je stajao u blizini automobila sa simbolom "Z". U priči je prikazana i žena koja je rekla da su mještani bili sretni što vide ruske trupe kako ulaze u grad i tvrdila da se ukrajinski tenkovi kriju iza stambenih zgrada, iako ne postoji način da se potvrdi da je ona zaista mještanka.

Autori su istraživali na kojim je sve jezicima CGTN izvještavao o rusko-ukrajinskom ratu od 24. februara. Ispostavilo se da je CGTN širio dosta ruskih propagandnih narativa.

 

KINESKI "GLOBALNI GLAS"

 

Kineska globalna televizijska mreža (CGTN), državni televizijski servis na stranim jezicima, emituje program na pet jezika: engleskom, francuskom, španskom, arapskom i ruskom. Mrežu kontrolira Odjeljenje za javnost Komunističke partije Kine, što je čini prilično sličnom ruskim državnim informativnim mrežama kao što su RT i Sputnjik.

Prema podacima SimilarWeb-a, web stranica televizijske mreže bilježi gotovo 20 miliona posjetitelja mjesečno, uglavnom iz Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Singapura. Vrijedi napomenuti da se publika web stranice preklapa ne samo sa drugim globalnim kineskim vijestima kao što su globaltimes.cn i scmp.com, već i sa rt.com u ruskom državnom vlasništvu i američkim medijima, kao što su CNN i Reuters.

Prema podacima iz CrowdTangle-a, alata za javni uvid koji je u vlasništvu i kojim upravlja Meta, postoji 29 različitih javnih stranica na Facebooku povezanih sa CGTN-om. Zajedno, ove stranice imaju 186 miliona pratitelja i objavljuju oko 401 objavu dnevno. U posljednjih 30 dana ove objave su dobile više od osam miliona reakcija (lajkova, komentara i dijeljenja).

 

Stranica CGTN-a na engleskom jeziku je daleko najpopularnija. Ima 117 miliona pratitelja, dok francuska, arapska i španska verzija, na drugom, trećem i četvrtom mestu, imaju 100 miliona manje pratitelja. Verzija na ruskom jeziku je zapravo najmanje popularna: ima tek nešto više od milion pratitelja.

 

ŠTA CGTN KAŽE O RATU U UKRAJINI?

 

Neki postovi o ratu u Ukrajini na Facebook stranicama CGTN djeluju prilično neutralno i nepristrasno. CGTN ne podržava otvoreno Rusiju. Međutim, dublji pogled na sadržaj koji dijeli kineska državna medijska grupa otkriva primjere u kojima širi ruske narative o ratu.

Prije svega, CGTN rat ne naziva onim što jeste: ratom. Umjesto toga, oni to opisuju frazama poput "specijalne vojne operacije", "sukoba u Ukrajini" ili "ruske trupe su ušle u zemlju". Jedini put kada se pojavljuje izraz "rat" je kada se citira izjava u kojoj se ova riječ posebno koristi.

Kada CGTN izvještava o tome šta se dešava u Ukrajini, oni često nude samo rusku poziciju. To se posebno često dešava na stranici na ruskom jeziku. Naprimjer, u jednom postu, ruski CGTN citirao je ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je rekao da je "Rusija zadovoljna razgovorima u Istanbulu" i "za Rusiju je glavni cilj da Ukrajina bude neutralna i nenuklearna država koja je nije članica NATO-a." Nisu date nikakve izjave ukrajinskih zvaničnika o ovom pitanju.

CGTN, također, nerado direktno navodi da su ruske trupe počinile ratne zločine u Buči i drugim ukrajinskim gradovima. U jednom postu, stranica na engleskom jeziku CGTN napisala je da "Kremlj kaže da je Ukrajina inscenirala smrti i druge zločine u gradu Buča, nazivajući to izmišljotinom zapadne štampe." Još je čudnije da, dok je stvarni tekst povezan s objavom pošten i uravnotežen, Facebook objava koja ga prati nije.

Kineski državni mediji, također, su pojačali ruski narativ o "biolaboratorijima u Ukrajini koje finansiraju SAD". Pored dijeljenja izjave ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova na svojoj stranici na ruskom jeziku, Facebook stranica CGTN Français objavila je izjavu Wang Wenbina, glasnogovornika kineskog Ministarstva vanjskih poslova. U ovoj izjavi, Wang kaže "da je međunarodna zajednica imala veliku zabrinutost oko cilja američkog istraživanja u biološkim laboratorijama u Ukrajini" i pozvao SAD "da budu iskrene u pogledu svojih bioloških vojnih aktivnosti u Ukrajini i ostatku svijeta".

CGTN je u mnogim slučajevima koristio rat u Ukrajini za napad na Zapad i širenje antizapadnih narativa u skladu s onim što je ruska propaganda radila posljednjih osam godina. Naprimjer, u objavama, CGTN citira Tulsija Gabarda, bivšeg američkog predstavnika u Kongresu kojeg RT, također, često citira, rekavši da bi "predsjednik Biden mogao spriječiti rat sa Rusijom radeći nešto vrlo jednostavno, garantujući da Ukrajina neće postati članica NATO." "Zašto ne, i ko pobjeđuje u sukobu?" CGTN dodaje, sugerirajući da

je rat u Ukrajini na neki način koristan za SAD i da je za to odgovoran NATO, a ne Rusija. Ovo je na mnogo načina slično onome što ruska propaganda govori svih ovih godina.

Kineski državni mediji su podržali Indiju u njenoj odluci da ne prekida trgovinu sa Rusijom. "Mnoge zemlje pozivaju na deeskalaciju napetosti vlastitim diplomatskim naporima, kao što su Brazil, Kina, Indija, Meksiko, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i mnoge afričke i bliskoistočne zemlje. Može li Zapad predstavljati cijelu međunarodnu zajednicu?" jedan je post na CGTN stranici. Ovaj narativ podsjeća na riječi Sergeja Lavrova, koji je 18. marta rekao da "Amerika teži unipolarnom svijetu" i da "postoje igrači koji na to nikada ne bi pristali".

CGTN ugrađuje antizapadnu propagandu čak i u postove gdje se to ne bi očekivalo. Jedan sjajan primjer je post koji glasi da "ljudi protestuju širom svijeta, pokazujući svoju solidarnost za narod Ukrajine i osuđujući rusku invaziju." Međutim, prva slika u ovom postu prikazuje ljude sa plakatom na kojem piše "STOPwar NOwar Peace America + ISrail + Nato + Imperialisiom = Terorism" (sic).

CGTN kritizira zapadne sankcije Rusiji, navodeći da su "apsurdne" i "ono što je nekada bilo izvan politike i ideologije sada spada u alate za sankcije". Zalihe oružja od ukrajinskih partnera imaju isti tretman. CGTN naglašava da "ratovi i sankcije neće donijeti mir" i poziva "sve strane da daju prioritet podsticanju mirovnih pregovora i izbjegavanju humanitarnih katastrofa". Ruski zvaničnici su koristili vrlo slične poruke od početka rata.

 

KINA SPASI?

 

EU je 2. marta uvela sankcije ruskim državnim medijskim kompanijama RT i Sputnjik, čime su praktično obustavile njihove aktivnosti emitiranja u Evropi. Google je, također, zauzeo aktivnu poziciju protiv ruskih aktera dezinformacija tako što je uklonio YouTube kanale povezane sa prokremljanskim ruskim medijima. Meta je uradio isto, tako što je blokirao pristup RT-u i Sputnjiku u EU.

Tokom godina, Rusija je uložila milijarde dolara u svoju propagandnu mašinu, zbog čega je bila dobra stvar što je EU konačno počela ciljati na Putinovo medijsko carstvo. Međutim, sada kada je uticaj ruskih medijskih kompanija značajno opao, kineski mediji koji su usmjereni na stranu publiku mogli bi početi da popunjavaju prazninu.

Rusija je lukavo iskoristila zapadnu demokratiju i slobodu govora protiv samog Zapada. Ruski mediji širili su narative Kremlja pod maskom "alternativnog mišljenja" i "skrivene istine", strategije koja se dopadala teoretičarima zavjere i "neprijateljima establišmenta". Sada će se ova publika vjerovatno okrenuti kineskim medijima koji se, kako pokazuje analiza, ponašaju na vrlo sličan način kao i njihove kolege iz Rusije. Stoga bi kineska vlada mogla dodatno pružiti Vladimiru Putinu informacijsku podršku u međunarodnoj areni, a imajući na umu hibridno ratovanje, ova pomoć može se pokazati ništa manje važnom od zaliha vojne opreme.