Otmica ukrajinske djece: Rusija mijenja pristup

Rusija je promijenila taktiku u vezi s otmicom ukrajinske djece. Umjesto da ih premješta na teritoriju Ruske Federacije, naglasak je na "preodgoj" i militarizaciji na okupiranim teritorijama, napominje inicijativa "Vratimo djecu UA".
Povratak ukrajinske djece iz Ruske Federacije postao je duži i teži. To je izjavio povjerenik Vrhovne Rade za ljudska prava Dmitro Lubinec tokom konferencije "Dan civilnog društva i stručnjaka“. Prema njegovim riječima, trebalo je više od godinu dana da se, naprimjer, dvije djevojčice bliznakinje iz Hersona vrate u Ukrajinu - Katar je djelovao kao posrednik u pregovorima s Ruskom Federacijom. 2022. godine, na početku potpune ruske invazije, ova djeca, koja su tada imala samo godinu dana, ostala su bez roditelja -  koji su umrli tokom ruskih napada. Djeca su odvedena na teritoriju Ruske Federacije, dobila ruska dokumenta i prebačena u rusku porodicu. Nakon povratka u Ukrajinu, ujak djevojčica postao je njihov staratelj.
"Postalo je mnogo teže vratiti djecu. Sistem u Ruskoj Federaciji je postao komplikovaniji: uveli su potpunu kontrolu nad djecom, onima koji pomažu u pronalaženju djece, onima koji pomažu u njihovom preseljenju", rekao je Lubinec. "Sjećam se prvog djeteta koje smo vratili - dječaka po imenu Serhij iz Mariupolja. Od trenutka kada smo pronašli ovo dijete, do pripreme dokumenata, prošlo je oko dva mjeseca. Od danas su to dugoročni pregovori za svako dijete. Povratak djeteta može trajati godinu dana ili čak i više". 
 Koliko ukrajinske djece ima u Rusiji?
Ukrajina je provjerila podatke o više od 20.570 slučajeva deportacije ili prisilnog raseljavanja ukrajinske djece od strane Rusije. Ovo podaci datiraju zaključno s krajem aprila 2026. godine. "Govorimo samo o onim slučajevima gdje imamo manje-više dovoljno podataka. Najvjerovatnije, ova brojka ne odgovara stvarnom obimu otmica. Broj stvarnih otmica je vjerovatno mnogo veći", rekao je u intervjuu za DW Maksim Maksimov, šef predsjedničke inicijative Bring Kids Back UA.
Na to prije svega ukazuju izjave same Ruske Federacije. Tako se 2023. godine tvrdilo da je 744.000 ukrajinske djece "prihvaćeno" u Rusiji. Iste godine, kako kaže Maksimov, Rusija je izvijestila Komitet UN-a za prava djeteta da je 46.000 ukrajinske djece dobilo ruske pasoše. Osim toga, sama djeca, koja se uspiju vratiti iz Ruske Federacije, govore o drugoj djeci koja nisu u ukrajinskoj bazi podataka. Novi podaci se s vremena na vrijeme pojavljuju i u medijima, navodi Maksimov.
Glavno tužilaštvo Ukrajine (OGPU) izjavilo je za DW da je identifikacija djece i utvrđivanje njihovog boravišta težak zadatak, budući da nema pristupa privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine. 
"Ruske vlasti (...) poduzimaju mjere za dugoročni smještaj djece u porodice ruskih državljana i u ruske institucije, a, također, krše svoje obaveze prema međunarodnom humanitarnom pravu da olakšaju ponovno spajanje porodica razdvojenih tokom oružanog sukoba", navodi OGPU.
Koliko djece je Ukrajina uspjela vratiti?
Do danas je Ukrajina uspjela vratiti 2.126 djece - to uključuje djecu deportovanu direktno u Rusiju, onu koja su premještena unutar privremeno okupiranih teritorija i djecu koja nisu premještena, ali su bila podvrgnuta ruskom "preodgoju".
„Imamo dva ključna načina vraćanja djece. Jedan od njih je medijacija. Ured ombudsmana igra važnu ulogu u tome. Ovo je u suštini kvazi-pregovarački indirektni proces, kada se podnose spiskovi djece, a zatim se vode pregovori preko posrednika, a djeca završe u Ukrajini. Koliko se sjećam, broj povrataka putem medijacije nikada nije premašio 10 djece odjednom“, kaže Maksim Maksimov za DW. „Postoji i drugi način - nazovimo ga „organizirani povratak“. Ovdje ključne uloge igraju javne organizacije poput Save Ukraine, Ukrajinske mreže za prava djece, Helping to Leave, Plakhta, Humanity i druge. Ponekad uspiju vratiti veći broj djece. Ali kako se to tačno dešava, ne mogu vam reći“.
Šta se dešava sa djecom koja su uspješno vraćena?
„Djeca koja su spašena vraćaju se vrlo dezorijentirana. Nemaju povjerenja u svijet oko sebe. Nemaju povjerenja u odrasle. Mogu biti dezorijentirana u vezi sa tim šta je istina, a šta laž, šta je dobro, a šta loše“, kaže Maksimov. 
Dodaje da je uticaj ideološkog odgoja, kojem su ukrajinska djeca izložena u Ruskoj Federaciji, opipljiv. 
 "Što je dijete duže izloženo ovom utjecaju, to je on vidljiviji", naglašava Maksimov. 
Ukrajina se pokušava boriti protiv ovoga sveobuhvatnim pristupom rehabilitaciji i reintegraciji, ali ne i "preodgojem". U početku se djeca koja su se uspjela vratiti kući odvode u Centar za zaštitu prava djece, gdje se procjenjuje njihovo stanje i potrebe: da li imaju porodicu, dokumente, smještaj, kakva je psihološka podrška potrebna, da li im je potrebna medicinska njega, da li postoje obrazovne praznine i kako ih nadoknaditi itd. Ovi podaci čine osnovu individualnog plana, a svakom djetetu se dodjeljuje odgovorna osoba. Ukupno se očekuje da će proces reintegracije trajati otprilike tri godine.
Promjena pristupa Rusije: ne raseljavanje, već "prevaspitavanje"
Prema zapažanjima zvaničnog Kijeva, posljednje godine su se razlikovale od prvih godina potpune invazije: strateški cilj Rusije, koji je bio otmica ukrajinske djece, nije se promijenio, ali su se pristupi promijenili.
U periodu 2022-2023, masovne deportacije su bile češće, posebno kada su djeca u grupama odvođena iz sirotišta na okupirani Krim ili u Rusiju. Nakon što je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove predstavnice za prava djece Marije Lvove-Belove, upravo zbog sumnje da su učestvovali u deportaciji ukrajinske djece, ruska strana je promijenila taktiku, kaže Maksim Maksimov za DW.
„Taktika je sada da, kako bi oteli djecu u širem smislu te riječi, zapravo ih ne moraju fizički premjestiti. To jest, izgradili su i nastavljaju graditi sistem na okupiranim teritorijama koji se sastoji od nekoliko elemenata - od militarizacije do indoktrinacije, „pranja mozga“, rusifikacije, izdavanja pasoša, što dovodi do toga da dijete odrasta s ruskim pogledom na svijet“, kaže Maksimov.
Ovo je jedan od vrlo važnih vektora uticaja, naglašava Maksimov, jer ruske vlasti trenutno imaju pristup, prema različitim procjenama, od milion do 1,6 miliona djece koja se nalaze na okupiranim teritorijama Ukrajine. Na svim tim teritorijama postoje ruske škole i ruske paravojne organizacije. Takozvani „heroji“ rata protiv Ukrajine dolaze na nastavu djeci, ali nemaju pristup ukrajinskim izvorima informacija.
Militarizacija ukrajinske djece od strane Rusije
Glavno tužilaštvo smatra da takve akcije Ruske Federacije imaju zasebnu kvalifikaciju: vodi se poseban krivični postupak zbog činjenica propagiranja službe u Oružanim snagama Rusije i vojno-patriotske edukacije ukrajinske djece, održavanja događaja političke prirode i informativnih aktivnosti posvećenih vojno-patriotskom pokretu. Jedan od glavnih subjekata ovdje je ruska vojna organizacija "Junarmija", ali ne samo ona.
Glavni tužilac Ukrajine Ruslan Kravčenko je 28. aprila izvijestio da je sudu upućena optužnica protiv zamjenika ministra obrazovanja Ruske Federacije Andrija Omelčuka - optužen je za saučesništvo u promjeni granica teritorije i državne granice Ukrajine. Ali, kako Kravčenko naglašava, u suštini se radi o više - pokušaju promjene ne samo granica zemlje, već i svijesti ukrajinske djece.
"Pod njegovim nadzorom, ukrajinske škole i univerziteti su prisilno pretvoreni u ruske ustanove sa ruskim standardima: preregistracija institucija, zamjena programa, potiskivanje ukrajinskog jezika, historije i kulture. Vidimo kako se obrazovanje sistematski pretvara u alat za asimilaciju i militarizaciju djece na okupiranim teritorijama Donjecke, Luganske, Zaporiške i Hersonske oblasti. Kroz takozvane logore za "preodgoj", paravojnih pokreta "Junarmija", "Dviženie pervih", "Vojn" djeca su uključena u ideološku obradu, uče ih rukovanju oružjem i prisiljavaju da se zakunu na vjernost agresorskoj državi. Ovdje se ne radi o obrazovanju. Ovdje se radi o pripremi za rat", izjavljuje Kravčenko.
Prema njegovim riječima, Ruska Federacija planira da do 2030. godine broj učesnika u takvim pokretima raste za 250.000 hiljada svake godine - posebno zbog ukrajinske djece koja su pod okupacijom. Neka od njih su direktno obučena za službu u ruskim oružanim snagama, naglašava Kravčenko.
Od 2019. do 2025. godine, najmanje 6.000 ukrajinske djece bilo je uključeno u "Junarmiju", a već su poznati slučajevi kada su, nakon što su postali punoljetni, ratovali protiv Ukrajine, rekao je generalni tužilac. OGPU ovo kvalifikuje kao ratni zločin. Ukrajina je već prijavila sumnju za 18 osoba. Ukupno se u ovoj kategoriji nalazi 30 osumnjičenih, dvoje je već osuđeno, ukazuje generalni tužilac.
 Činjenicu da se proces militarizacije ukrajinske djece samo širi naglašava Andrij Pasternak, šef Zajedničkog centra za koordinaciju potrage i oslobađanja ratnih zarobljenika, osoba nezakonito lišenih slobode usljed agresije protiv Ukrajine pri SBU. Prema njegovim riječima, u ukrajinskom zarobljeništvu već postoje ukrajinski mladići od 19 do 20 godina koji su se borili na strani Ruske Federacije. Rođeni su u Donbasu, ali su se nakon okupacije našli u sistemu ruske prekvalifikacije i militarizacije, nakon čega su završili u ruskoj vojsci. 
"Rusija nije zainteresirana za našu djecu. Oni razumiju da su Ukrajinci. Šalju Ukrajince da se bore protiv Ukrajinaca", rekao je Pasternak tokom konferencije Dan civilnog društva i stručnjaka.