Nova faza rata u Ukrajini. Stručnjaci o napadima ukrajinskih oružanih snaga duboko u Rusku Federaciju 

Napadi odmazde ukrajinskih bespilotnih letjelica na objekte na teritoriji Ruske Federacije i periodični kvarovi sistema protivvazdušne odbrane - da li je ovo dugoročni trend? Šta to znači i kako utiče na tok rata? DW je razgovarao sa vojnim stručnjacima. 

Kijev je počeo odgovarati na dugotrajne udare ruske vojske raketama i bespilotnim letjelicama, koje uništavaju civilnu infrastrukturu Ukrajine i dovode do žrtava među civilnim stanovništvom, pojačanim napadima dronovima, koji sve češće gađaju ciljeve na teritoriji Ruske Federacije. Kako je to postalo moguće, kakva je trenutna situacija na frontu u Ukrajini i zašto posmatrači smatraju da je ono što se dešava nova faza rata? DW je odgovorio na ova i druga pitanja političkih i vojnih stručnjaka. 

Zašto je Ukrajina pojačala napade dronovima na ruske regije 

Prema riječima vojnog stručnjaka Markusa Reisnera, pukovnika u austrijskim oružanim snagama, rat se "pomjera".  

"Danas Kijev vodi rat na strateškom nivou i, za razliku od posljednjih godina, kada su ruski zračni napadi na Ukrajinu zapravo bili strateški dominantni, sposoban je brzo odgovoriti na ruske zračne napade", kaže Reisner.  

"Zašto je to moguće? Iz moje perspektive, Ukrajina je mnogo naučila posljednjih godina i, uprkos određenom povlačenju američkog angažmana, uspjela je pronaći saveznike u Evropi koji joj pomažu da proizvede dovoljno dronova za pokretanje efikasnih napada na Rusiju", nastavlja Reisner. "Ukrajini je bilo potrebno da izgradi snagu za pokretanje efikasnih napada. To znači da zemlja može lansirati više dronova nego što druga strana, u ovom slučaju Rusija, može odbiti svojim sistemom protivvazdušne odbrane", smatra Reisner. 

Slično zapažanje iznosi i izraelski vojni posmatrač David Sharp, precizirajući da Ukrajinci "nisu jednostavno akumulirali snage".  

"Uspostavili su masovnu proizvodnju širokog spektra dronova, a rezultati toga se ogledaju u razmjerama udara. Ovo nije privremena pojava", uvjeren je vojni stručnjak. 

Istovremeno, Sharp napominje da taktika korištenja dronova za zaustavljanje napredovanja neprijateljskih trupa, kojoj su se ukrajinske oružane snage počele aktivno pribjegavati, nije nova. „Dronovi su odavno postali glavno sredstvo poraza na frontu za obje strane“, objašnjava Sharp. „Ali budući da ruska vojska aktivnije napada, ima više uključene pješadije, a shodno tome ima i više ciljeva za Ukrajince“. 

Prema njegovoj procjeni, aktivna upotreba dronova od strane ukrajinske vojske „nije uvijek zbog dobrog života“, već zato što ukrajinske oružane snage nemaju vlastitu pješadiju i visokokvalitetnu, brojnu avijaciju.  

„A dronovi su prilično efikasni u trenutnim uslovima i dostupni su za masovnu proizvodnju oružja, i koriste se u punom potencijalu“, kaže David Sharp. 

Ruske rafinerije nafte kao "legitimna meta" za Ukrajinu 

Sa stanovišta Volodimira Fesenka, stručnjaka iz Ukrajinskog centra za primijenjena politička istraživanja "Penta", za Kijev je aktivna upotreba dronova za napade na regije Ruske Federacije, odnosno "asimetrično ratovanje, prenošenje rata na teritoriju Rusije" jedna od glavnih metoda suprotstavljanja ruskoj agresiji.  

"Za nas je ovo vrlo važan dio rata. Uostalom, ne možemo se takmičiti s Rusijom u resursima, uprkos evropskoj podršci našoj zemlji", naglašava Fesenko. 

"Činjenica da sami Rusi proživljavaju ovaj rat je, prije, nuspojava. Ali čisto psihološki, to je vrlo značajno", dodaje stručnjak, slažući se da zračni udari Oružanih snaga duboko u rusku teritoriju, koji su postali češći, ukazuju na početak nove faze sukoba. 

Kako nas Fesenko podsjeća, glavne mete ukrajinskih napada na rusku teritoriju su vojni pogoni "koji proizvode rakete koje zatim pogađaju Ukrajinu", kao i objekti naftne infrastrukture, poput rafinerija.  

"Glavni prihod koji Rusiji omogućava nastavak rata je prihod od prodaje nafte. Stoga je ovo legitimna meta za Ukrajinu", kaže Fesenko. 

Prema njegovim riječima, "jedna od najatraktivnijih meta za Ukrajinu u budućnosti" je "Alabuga" - posebna ekonomska zona u kojoj se nalaze ruska preduzeća za proizvodnju dronova. Osim toga, za Kijev je važno da napada luke u Baltičkom moru, jer preko njih ide najveći dio ruskog izvoza nafte, kao i objekte od vojnog značaja u blizini Moskve i Sankt Peterburga, ističe sagovornik DW-a. 

Slično mišljenje iznosi i pukovnik austrijske vojske Markus Reisner. 

 "Ruski narativ je da se ovaj rat odvija negdje daleko i da nas se ne tiče. I sigurno ni na koji način ne utiče na stanovnike Moskve ili Sankt Peterburga. Ali ova izjava više ne izgleda uvjerljivo, posebno ako ukrajinski dronovi počnu da udaraju kao što su to učinili (ruskim bespilotnim letjelicama. - Uredništvo) u Ukrajini." 

Zašto ruski sistem protivvazdušne odbrane nije u stanju da se nosi sa ukrajinskim dronovima? 

Sve češće ruske vlasti izvještavaju o uništavanju ukrajinskih dronova već na prilazu Moskvi ili u blizini drugih gradova Ruske Federacije. Zašto se ruski sistem protivvazdušne odbrane ne nosi? „Postoji dovoljno objektivnih i subjektivnih razloga“, komentira izraelski vojni stručnjak David Sharp. „Prvo, nije riječ o najnaprednijem materijalno-tehničkom dijelu. Uprkos svoj propagandi, ruska sredstva protivvazdušne odbrane u kompleksu nisu vrhunac tehnologije. Štaviše, stvorena su ne za borbu protiv dronova, već protiv klasičnih ciljeva“. 

Drugo, ulogu igra ne baš dobra obuka osoblja i komande ruskih oružanih snaga, nastavlja on. „Nedostatak sredstava protivvazdušne odbrane, također, je ozbiljan problem s kojim se suočava ne samo Rusija, već i SAD, Saudijska Arabija ili Ukrajina“, navodi stručnjak.  

Kako Sharp primjećuje, proizvodnja oružja protivvazdušne odbrane nije samo skupa, već i tehnički složen proces, „a Rusija mnogo troši na oružje protivvazdušne odbrane, uključujući i dronove mamce“. 

Zbog kombinacije ovih faktora, ruski sistem protivvazdušne odbrane izgleda kao "Triškinov kapetan", nastavlja sagovornik DW-a. 

 "Kada dronovi pređu granicu, savladavajući prvu liniju odbrane, veoma ih je teško progoniti sa zemlje", kaže Sharp. U međuvremenu, uprkos relativnim uspjesima, Oružane snage Ukrajine također imaju problema, podsjeća Sharp, ukazujući u tom pogledu, prije svega, na broj osoblja, kao i na kvalitet upotrebe i broj rezervista. 

Prema njegovim zapažanjima, Rusija sada pokušava akumulirati resurse kako bi pojačala pritisak i postigla veće rezultate u okviru ljetne kampanje. 

 "Uostalom, ono što je postignuto u okviru proljetne kampanje očito nije ispunilo zahtjeve i nade ruske komande i Putina lično". 

 Rusko rukovodstvo "neće odustati od ideje o zauzimanju Donbasa i, recimo, nečeg drugog što im ruke mogu dohvatiti", - predviđa on. Stoga će sigurno biti pokušaja povećanja pritiska na ključna područja fronta. 

Čekati eskalaciju rata ili mirovne pregovore? 

Sa svoje strane, Volodimir Fesenko smatra da Kremlj ima dvije alternative suočene sa zastojem na frontu. Prva je da postepeno započne realne pregovore o prekidu neprijateljstava kroz pragmatičan kompromis.  

"A druga opcija je vrlo rizična. To je eskalacija rata, povezana s masovnom mobilizacijom. Ali ovo može intenzivirati već krizne trendove u Rusiji: nezadovoljstvo javnosti, zamor od rata", dodaje Fesenko. 

Prema riječima ukrajinskog političkog naučnika, Moskva razmatra i drugu opciju: "pokušati napasti susjedne evropske zemlje, možda u hibridnom obliku, i tako testirati NATO na snagu i uplašiti zapadne saveznike Ukrajine tako da odbiju podržati Kijev i naprave ustupke Rusiji."  

"Ali bilo koja od ovih metoda je vrlo rizična. Stoga mislim da Kremlj još nije donio konačnu odluku i kladi se na nastavak napada na Ukrajinu ljeti, u nadi da će se ona slomiti, a tek nakon toga, na jesen, odlučiti o daljim akcijama", sažima Volodimir Fesenko.