Lukašenko se suočava s prijetnjom ukrajinskog napada: šta ultimatum Zelenskog zaista znači za Bjelorusiju 

Ukrajinski ultimatum nije samo priča o četiri relejna tornja: u ultimatumu se zahtijeva da Bjelorusija efektivno prekine vojnu saradnju s Rusijom 

Javni ultimatum ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog bjeloruskom diktatoru Aleksandru Lukašenku dramatično je eskalirao tenzije na sjevernoj granici Ukrajine. Kijev je dao Minsku sedmicu dana da demontira repetitore signala dronova koje koriste Rusi u blizini granice - ili će ih Ukrajina sama uništiti. 

Ovaj potez dolazi u osjetljivom trenutku, samo nekoliko dana prije isteka roka, i stavlja Lukašenka u izuzetno težak položaj između Kijeva i Moskve. 

Zašto ultimatum? 

Prema naodima Zelenskog, četiri relejne stanice koje se nalaze u bjeloruskim regijama Gomel i Brest Rusija koristi za navođenje iranskih dronova Shahed koji ciljaju ukrajinske civile, energetsku infrastrukturu, željeznice i gradove u Žitomirskoj, Rivnenskoj i Volinjskoj oblasti. 

Zelenski je 19. juna jasno izjavio: „Može li ukloniti ovu opremu? Zašto kaže da ne želi biti u ratu? Neka je ukloni... Sedmica će biti dovoljna. Ako on to ne učini, mi hoćemo“. 

Ponovio je zahtjev u kasnijim izjavama, naglašavajući da su privatna upozorenja već ignorirana. Ukrajina je, također, signalizirala šire zahtjeve, uključujući prekid bjeloruskih isporuka goriva i komponenti za rusko oružje. 

Lukašenko uhvaćen između dvije vatre 

Poštivanje ultimatuma ozbiljno bi oštetilo odnose Lukašenka s Kremljom, koji snažno pritiska Bjelorusiju da je dublje uvuče u rat. Međutim, odbijanje riskira direktne ukrajinske vojne udare na bjelorusku teritoriju, korak koji je Kijev do sada izbjegavao, omogućavajući Lukašenku da održi fikciju da drži Bjelorusiju izvan sukoba. 

Posljednjih sedmica, Minsk je pokušao ublažiti svoju retoriku prema Ukrajini, čak je ponudio sastanak između Lukašenka i Zelenskog. Ova promjena se poklopila sa povećanim dugometnim udarima Ukrajine na ruskoj teritoriji i rastućim sumnjama u Minsku u sposobnost Rusije da zaštiti Bjelorusiju u direktnom sukobu s Ukrajinom. 

Neki analitičari napad dronom na autobus bjeloruskog dječjeg fudbalskog tima u ruskoj regiji Brjansk 17. juna (za koji ukrajinska obavještajna služba tvrdi da je bila ruska operacija pod lažnom zastavom) vide kao pokušaj Moskve da prisili Lukašenka na eskalaciju. 

Šta će se dogoditi ako Lukašenko odbije? 

Ako Bjelorusija ne postupi u skladu s tim, Ukrajina ima dvije glavne opcije: 

„Kinetičke sankcije“ — direktni udari ukrajinskih snaga na relejne stanice. 

Širi pritisak na bjeloruska preduzeća koja snabdijevaju Rusiju gorivom i vojnim komponentama. 

Prethodne ukrajinske akcije na bjeloruskom tlu (poput napada na aerodrom Mačulišči 2023. godine) izvedene su putem posrednika ili na način koji se može poricati. Javni ultimatum sada onemogućava poricanje, što znači da bi svaki budući udar bio otvorena operacija ukrajinskih oružanih snaga. 

Ovo bi značajno proširilo aktivnu liniju fronta i označilo veliku eskalaciju. Ipak, ponovljene javne izjave Zelenskog sugeriraju da je Kijev siguran u svoje sposobnosti i spreman da podigne ulog. 

Dosadašnji odgovor Minska 

Bjeloruska državna propaganda odgovorila je nizom uvreda, ali sam Lukašenko je izbjegavao oštre javne izjave – znak da je režim nervozan zbog direktnog odbacivanja zahtjeva Kijeva. 

Za Putina, svaki potez Lukašenka ka distanciranju od Rusije bio bi opasan presedan za druge saveznike. Stoga se očekuje da će Moskva izvršiti maksimalan pritisak kako bi spriječila takav scenario. 

Strateški značaj 

Ultimatum Zelenskog nije samo priča o četiri relejna tornja. On zahtijeva da Bjelorusija efektivno prekine vojnu saradnju s Rusijom – korak koji bi doveo do ozbiljnog razdora između dva diktatora. Javnim objavljivanjem i ponavljanjem zahtjeva, Ukrajina je namjerno suzila Lukašenkov manevarski prostor. 

Naredni dani će pokazati da li se Lukašenko više boji ukrajinskih udara ili Putinovog gnjeva – i da li je Kijev zaista spreman da ispuni svoju prijetnju.