05.03.2022.

Održan peti investicijski samit za zemlje Zapadnog Balkana u Londonu

U organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj u Londonu je održan peti investicijski samit za zemlje Zapadnog Balkana. Govorilo se o potencijalnim investicijama, poslovnim prilikama i prioritetima, a predstavljena su i očekivanja Bosne i Hercegovine.

Postotak ulaganja investicija Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH najveći je na polju infrastrukture. Ipak, on je nedovoljan. Sigurno će biti potrebno još deset godina značajnih ulaganja u ovaj segment da bi bili osigurani minimalni uvjeti za građane i privredu naše države, kazao je to Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, koji je, između ostalog, govorio o prioritetima i očekivanjima u zemlji.

“Završetak Koridora 5c, koji povezuje sjever i jug zemlje i koji je dio panevropskog koridora autoputeva, povezan s autoputem Doboj - Banja Luka je naš prioritet. EBRD je duboko involviran u ovaj projekat. Ima još mnogo investitora pored EBRD-a, a naša su očekivanja da u narednih šest-sedam godina ovaj dio bude apsolutno završen”, rekao je Tegeltija.

Očekivanja, kaže, idu i u smjeru projekta izgradnje bolje infrastrukture između Sarajeva i Podgorice, a upravo je to ono što, između ostalog, interesuje i Crnu Goru, koja u tome vidi veliki značaj po obje države. Osim toga, govorili su i o nekim drugim postignućima.

“Najveće zaslijeđe Crne Gore i Bosne i Hercegovine je put preko Šćepan-Polja, koji povezuje Sarajevo, Podgoricu i Tiranu. To su tri značajne žile kucavice, koje obezbjeđuju tu brzu i potrebnu komunkaciju. Bez dobrog, kvalitetnog obrazovanja i zdravstva, nećemo zadržati našu mladost na tim prostorima, i to što je Crna Gora uradila i po prvi put poslije šest godina revidirala jedinstvenu listu ključnih projekata, govori o našoj posvećenosti upravo i tom procesu”, istakao je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić.

Govorili su i predstavnici Srbije i Kosova, te istakli da će raditi na demokratskim principima međusobnog poštovanja, ponajviše zbog jednog krajnjeg cilja, koji, smatraju, imaju svi u regiji.

“Želimo što je moguće više regionalne saradnje utemeljene na EU vrijednostima i povezane sa EU fondovima. Želimo da ova povezanost u pogledu tržišta rada, energije ili infrastrukture postane plima koja će naše brodove nositi ka članstvu u Evropsku uniju, ka evropskim integracijama”, poručio je premijer Kosova Albin Kurti.

“Moramo ulagati u prenosne sisteme kako bismo uspostavili svoje individualne izvore energije, čime ćemo imati ravnotežu u regiji koja će omogućiti da se proizvodi više obnovljive energije koja će našim građanima i privrednicima biti dostupna po povoljnijim cijenama”, naglasila je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Osim infrastrukture i povezanosti, čiji su značaj potvrdili svi, Bosna i Hercegovina je, konkretno, na ovom Samitu predstavila još neke planove za budućnost.

“Radimo na obezbjeđivanju još jednog izvora snabdijevanja prirodnim gasom i nastojanja da određeni sektori industrije i domaćinstva počnu da koriste taj viši izvor energije - prirodni gas. Ono što mi radimo u BiH jeste pokušaj da obezbijedimo dodatne količine energije iz vjetro-parkova i izgradnju hidroelektrana”, naveo je Tegeltija.

Ovakvi planovi, ako budu realizovani, pozitivno će utjecati na okoliš, ali posebno na život svih građana naše države u zdravstvenom, ekonomskom i svakom drugom smislu, a za to je svakako potreban i neki veći postotak investicija u našu državu.